260 likes | 476 Views
Budućnost svemira. Što je to SVEMIR?. Sve što postoji – prostor, energija, tvar i vrijeme Zahvaća sve sustave i nema okoline MI smo njegov sastavni dio Sastoji se od galaksija – Mliječna staza u kojoj mi živimo jedna je od mnogih. Prvi astronomi promatrali nebo golim okom
E N D
Što je to SVEMIR? • Sve što postoji – prostor, energija, tvar i vrijeme • Zahvaća sve sustave i nema okoline • MI smo njegov sastavni dio • Sastoji se od galaksija – Mliječna staza u kojoj mi živimo jedna je od mnogih
Prvi astronomi promatrali nebo golim okom • Danas postoje snažni teleskopi • Edwin Powel Hubble – američki astronom po kojem je najznačajniji teleskop Hubble dobioime
Teleskop Hubble lansiran 1990.god. u Zemljinu orbitu • Ima razlučivanje 10 puta veće od najvećeg teleskopa na Zemlji • Slike kvalitetne jer nema smetnji koje dolaze iz atmosfere
Mjerenje udaljenosti • Udaljenost koju za godinu dana u vakuumu prijeđe svjetlost tj. svjetlosna godina (znak ly) d = ct • Udaljenost Zemlje od Sunca – astronomska jedinica AU, uz standardiziranu paralaksu • Jedinica za mjerenje udaljenosti između zvijezda je pc (parsec)
Zvijezde se zbog gravitacijskog privlačenja skupljaju u galaktike • Galaksijee se skupljaju u jata galaksija • Najdalja galaksija udaljena je više milijardi svjetlosnih godina,pa kad se proučava gleda se u njenu prošlost • Naša galaksija je član Lokalnog superskupa • Veliki skupovi su ravnomjerno raspoređeni pa se pretpostavlja da je tvar u Svemiru homogene gustoće
Život nebeskih tijela • Kvazari – nalaze se na najvećim udaljenostima, odašilju 1000 puta više zračenja, ali su po veličini manji =>možda razvojni stupanj galaksija • Signale primamo zračenjem koje se širi brzinom c, a slike nam pokazuju kako su objekti izgledali prije mnogo godina => ne znamo kako izgledaju ovog trenutka • Mnoge zvijezde koje vidimo možda više ni ne postoje, ali mi primamo elektromagnetske valove koje su prije odaslale
Tako i Sunce vidimo u prošlosti – kako je ono izgledalo prije osam i pol minuta => toliko treba svjetlosti da stigne na Zemlju
ZVIJEZDA MALE MASE • Žuti patuljak – emitira žućkastu svjetlost • Crveni div – sjaji crvenim sjajem • Bijeli patuljak – izgorio je sav helij • Crveni patuljak • Crni patuljak =>vjerojatno ovakva sudbina očekuje i naše Sunce
ZVIJEZDA VELIKE MASE • Plava zvijezda – temperatura na površini je 25 000ºC • Plavi superdiv • Crveni div – jezgra 600 milijuna ºC • Supernova a.) neutronska zvijezda b.) crna rupa/jama
Procesom upijanja neutrona nastaje uran i drugi elementi velikih atomskih masa • Eksplozija supernove – 1054.g. U zviježđu Bika=>zvijezda se vidjela nekoliko dana na nebu • 1987. opažena u galaktici koju nazivamo Magellanovim oblakom
Crne rupe su prostori gdje postoji samo gravitacija koja zdrobi čak i svjetlost • Detektiraju se pomoću gama zračenja što ga ispušta materija koja se urušava u takvu jamu • Teorija pretpostavlja da se ulaskom u crnu rupu zdržavaju samo neka svojstva: masa, naboj i količina gibanja • Nisu još sa sigurnošću potvrđene
Konstantno širenje je budućnost svemira? • Promatranja otkrivaju da se svemir neprestano širi • Galaksije se udaljavaju jedna od druge brzinama slične brzini svjetlosti • Naše znanje o širenju temelji se na činjenici da se gibanje nekog nebeskog tijela može zapaziti koristeći Dopplerov učinak
Longitudinalni Dopplerov učinak: =√1+/c/ 1-/c Brzina je negativna ako je 0 Brzina je pozitivna ako je >0 Kad se, pri udaljavanju izvora elektromagnetskih valova, valne duljine povećavaju,tu pojavu nazivamo pomakom prema crvenom Kad se izvor približava.... nazivamo pomakom prema plavom
Transverzalni Dopplerov učinak: =1 / √1-²/c² Elektromagnetskim valovima, zbog posljedica relativističke teorije, javlja se ,pri okomitom gibanju također promjena valne duljine Ako su brzine gibanja tijela (v) male prema brzinama svjetlosti (c) promjenu valne duljine možemo odrediti iz formule kad se izvor giba, a prijamnik miruje: =- /c za v<<c
HERTZSPRUNG-RUSSELLOV DIJAGRAM : Bijeli patuljak ☺pozicija zvijezde određena je njenim sjajem i temperaturom ☺većina zvijezda nalaze se u vrpci nazvanoj glavnim nizom ☺plave zvijezde - visoka temperatura,nalaze se sa lijeve strane ☺crvene zvijezde - niska temperatura, nalaze se sa desne strane
v=vosl=√2GM / R • M – masa kugle • R – polumjer • m – masa čestice • V – početna radijalna brzina • G – Newtonova konstanta gravitacije • vosl – druga kozmička brzina => ČESTICA POČETNE BRZINEvNA POVRŠINI STATIČNE KUGLE m R M
Kugla u širenju ◌ Kugla nije statična, homogeno se širi kao i čestica ◌ Kad bi se Sunce saželo u bijelog patuljka, pritom zadržalo svoju masu i dalje bi djelovala ista sila ◌ Čestica na površini kugle, da bi postigla beskonačnost mora imati brzinu veću ili jednaku od vosl m M
Kritična gustoća svemira – uvjet za koji će širenje trajati beskonačno dugo =>odgovara gustoći od pet atoma vodika po kubičnom metru k=3H²/ 8G • Ako je gustoća veća od kritične tad će u jednom trenutku širenje prestati • Znanstvenici smatraju da će onda početi skupljanje svemira, a završna faza je tzv. “velika škripa” pa ponovno počinje velikim praskom oscilirajući svemir
Omjer srednje gustoće i kritične gustoće k uvodi se kao parametar znaka omega: • =k • 1 →svemir je otvoren • 1 → svemir je zatvoren • Pošto se svemir širi usporeno, bez obzira je li otvoren ili zatvoren, znači da se u prošlosti širio brže, znači da mu je početak u Hubbleovu vremenu i uzima se 2/3 tog vremena
Kako bilo da bilo… U Svemiru jesmo i u njemu ostat‘ ćemo!