Život na srednjovjekovnom selu

1. Život na srednjovjekovnom selu Feudalno društvo

2. Feudalno društvo u 6.c

3. Vanessa Kovačević-Plemkinja Glavna uloga vlastelinke bila je upravljanje poslugom i nadzor članova obitelji u dvorcu Ona je upravljala čitavim dvorcem kad je Gopodar bio u ratu.U slučaju napada na dvorac u vlastelinovoj odsutnosti,mogla je čak biti uključena i u obranu dvorca.No, Njezine su dužnosti uglavnom bile mirnodopske.Bila je okružena dvorskim damama koje su joj pravile društvo. Sluškinje su je dvorile,a dadilje su se brinule za njezinu djecu.

4. MATEA MARJANOVIĆ-GRAĐANKA Građani su se u srednjovjekovnom životu bavili obrtom i trgovinom.Trgovci od seljaka po niskim cijenama kupuju njihove prizvode (žito,vunu,mliječne prizvode,zanatske i trgovačke proizvide),a nameću im svoje prizvode po svojim cijenama.Uz trgovinu, gradsko je stanovništvo živjelo i od obrta, rukotvorstva pa i od poljodjelstva.Unutar gradskih zidi uzagajala se vinova loza,vrtovi, čak i stoka.Stanaovnici grada bili su slobodni, a grad je imao vlastito pravo i sudstvo.

5. Domagoj Mihaljević-seljak(kmet) Radni dan kmeta trajao je 14 sati.Od toga je Morao radit 13 sati kako bi proizveo minimum hrane potrebne za preživljavanje.Tek jedan sat dnevno preostajao mu je za rad kojim je podmirivao obveze prema feudalcu,državi i crkvi.Seljaci su proizvodili hranu,izrađivali oružje i oruđe,šivali odjeću itd.Katkad su kmetovi mogli otkupid svoju slobodu,i to najčešće kad bi gospodari trebali novac. U tom slučaju zemlju su morali vratit feudalcu.

6. Kmetske kuće Kmetske su kuće bile male-12 do 15 m dugačke i 3 do 4 metra široke.Namještaja je bilo malo I bio je izrađen ručno od drva ili drugog lako dostupnog materijala iz okoliša.Stolovi su se Radili od teškog drva.Spavalo se na prostirkama Izrađenih od vreća punjenih slamom ili ovčjom vunom.Prostirke su se polagale na golo tlo. Jedini izvor topline bilo je ognjište,na kojem se pripremala hrana.Nije bilo tekuće vode ni Kupaonice.Voda se doosila u kantama sa seoskog izvora.Domaće su životinje ćesto boravile u istoj prostoriji s ljudima,ponajviše Zbog sigurnosti:da ne postanu plijenom divljih životinja ili lopova.Siromašni su kmetovi Umjesto prozora imali tek rupe u zidu.Staklo je bilo skupo pa se teško nabavljalo.

7. Antonio Balić-svećenik Svako je selo imalo svećenika.Njihova je dužnost bila držanje crkvene službe,molitva za bolestne te sprovodi i krštenja.Za svoju je djelatnost crkva od kmetova dobivala crkveni porez, tzv. crkvenu desetinu.Svećenik je bio Važna osoba u selu.Vlastelin mu je davao kuću i komadić zemlje,koji je obrađivao kako bi mogao uzgajat hranu.Svećenik je obićno bio jedina pismena osoba u selu,koja je mogla podučavat djecu.Bogatiji slobodni seljaci katkad Su plaćali za obrazovanje svojih sinova.Za djevojćice škole su bile zatvorene.

8. Žena i djeca U seljačkom sloju žena je obavljala jednako teške poslove kao i muškarac.U višem sloju žene su se najčešće bavile tkanjem,vezenjem i šivanjem odjeće za plemiće.Čak je i današnji rječnik ondanašnjeg vremena govorio o ,,strani mača’’(muškarcima) i o ,,strani preslice’’(ženama).Tako se i u književnosti razvio rod posvećen ženama koji se tradicionalno naziva ,,pjesmama platna’’.Život djeteta u srednjovjekovnom društvu bio je prilično težak.Čim je dijete dovoljno stasalo, preuzimalo je na sebe teške poljodjelske poslove ili odlazilo na vojnu obuku.

9. Žena i djete

10. Kraj • Izradile:Iva Vlašić • Lana Vrban 6.c