Rodni stereotipi: Povezanost kognicija i ponašanja

1. Rodni stereotipi:Povezanost kognicija i ponašanja

2. Socijalno psihološke teorije roda • socijalna psihologija naglašava utjecaj socijalne situacije na čovjekovo ponašanje • socijalna kognicija naglašava utjecaj shema (socijalnih konstrukcija) • socijalno psihološke teorije relevantne za razumijevanje rodne problematike su: • teorija socijalnih uloga (Eagly, 1987) • samoispunjavajuće proročanstvo • prijetnja stereotipom (Steele, 1997) • teorije samoprezentacije • zajednički pojam svim ovim teorijama su rodni stereotipi, a teorije nude objašnjenja njihovih uzroka i posljedica

3. Rodni stereotipi vs. rodne uloge • RODNI STEREOTIPI = generalizirana uvjerenja o tipičnim karakteristikama žena ili muškaraca, poput vjerovanja o fizičkim karakteristikama, osobinama ličnosti, poslovnim preferencijama ili emocionalnim predispozicijama Ž i M (Deaux i Lafrance, 1998) • Ashmore (1991) smatra da su stereotipi deskriptivna očekivanja, a rodne uloge preskriptivna očekivanja • rodni stereotipi su uvjerenja koja opisuju kakvi muškarci i žene jesu, a rodne uloge uvjerenja koja propisuju kakvi bi muškarci i žene trebali biti

4. Rodni stereotipi • pojam STEREOTIP = pojednostavljene slike u našim glavama o različitim skupinama (Walter Lippmann, 1922) • suvremeni socijalni psiholozi – probabilistička uvjerenja o skupinama ljudi • stereotipna uvjerenja nisu crno/bijela - nitko ne misli da su svi muškarci agresivni, ili da su sve žene nježne • no ipak, ljudi vjeruju da je, u prosjeku, više muškaraca nego žena agresivno, dok je više žena nego muškaraca nježno

5. Rodni stereotipi • Deaux & Lewis, 1983. - brojke u tablici odnose se na procijenjeni postotak vjerojatnosti da je obilježje prisutno kod pojedinog spola

6. Rodni stereotipi • Jesu li rodni stereotipi pogrešni? • pogrešno je što dovode do precjenjivanja razlika između grupa, i istovremenog podcjenjivanja razlika unutar grupa • iskrivljuju našu percepciju i pamćenje, dovodeći do toga da vidimo ono što želimo vidjeti i pamtimo ono što potvrđuje naše stereotipe • no, većina socijalnih psihologa slaže se da u stereotipima postoji i “zrno istine” – samo se radi o previše pojednostavljenim generalizacijama

7. Uobičajeni rodni stereotipi • uvjerenja da M posjeduju instrumentalne osobine (kompetitivni, logični, asertivni, samopouzdani), a Ž ekspresivne osobine (nježne, svjesne tuđih osjećaja, lako izražavaju osjećaje) • pokazana su u mnogim istraživanjima, u različitim uzorcima i kroz različite kulture – zajednička su i muškarcima i ženama • unatoč dramatičnim promjenama u ženskim ulogama tijekom posljednjih desetljeća, ovi stereotipi o M i Ž osobinama ostali su nepromijenjeni! • no stereotipi se ne odnose samo na osobine ličnosti, nego i na fizička obilježja, socijalne uloge, zanimanja i seksualnost • najopasniji su stereotipi o različitim sposobnostima M i Ž (npr. matematika, fizika, tehničke vještine)

8. Kako rodni stereotipi nastaju?

9. Teorija socijalnih uloga Alice Eagly (1987) Rodne razlike u ponašanju zbog zahtjeva različitih uloga Rodni stereotipi o osobinama muškaraca i žena Podjela socijalnih uloga u društvu • rodni stereotipi su valjani utoliko što odražavaju stvarne razlike u ponašanju M i Ž • pogrešno je atribuiranje tih razlika dispozicijama M i Ž, a ne uočavanje značaja socijalnih uloga koje oblikuju ponašanje

10. Teorija socijalnih uloga • promjena tradicionalnih uloga M i Ž dovest će do promjena u ponašanju, a to će u konačnici promijeniti i sadržaj rodnih stereotipa • rodne razlike u ponašanju i rodni stereotipi su funkcija socijalnih uloga, a ne spolnih kromosoma, hormona ili građe i fiziologije mozga • teorija se može primijeniti i na objašnjenje individualnih razlika u maskulinosti i femininosti • izraženost maskulinosti i femininosti varirat će sukladno stupnju u kojem variraju socijalne uloge pojedinog roda • društva s ograničenim i rigidnim rodnim ulogama stvarat će M i Ž koji manje variraju u maskulinosti i femininosti, dok će društva s većim varijacijama u rodnim ulogama stvarati M i Ž čije će razine maskulinosti i femininosti više varirati

11. Teorija socijalnih uloga • tri centralne komponente današnjih socijalnih uloga: • Ž su češće kućanice, a M zaposleni izvan kuće • Eagly & Steffen (1984) • procjena osobina ličnosti M i Ž koji ne rade izvan kuće već se brinu o djeci, te M i Ž zaposlenih puno radno vrijeme • procijenili su one u kućanstvu, neovisno jesu li bili M ili Ž, više brižnima i nježnima, a one zaposlene više asertivnima i kompetitivnima • prosudba o muškim i ženskim osobinama je više funkcija njihovih socijalnih uloga nego roda • Ž i M su zaposleni u različitim zanimanjima • Cejka & Eagly (1999) • procjenjuje se da muška zanimanja zahtijevaju stereotipno maskuline osobine, a ženska feminine • Ž uloge češće imaju niži status/moć nego M

12. Teorija socijalnih uloga • razlika u statusu pridonosi različitom ponašanju M i Ž te posljedično rodnim stereotipima • prosuđuje se da su osobe višeg statusa utjecajne, dok se na one nižeg statusa može lakše utjecati (Eagly & Wood, 1982) • to su upravo stereotipi koje ljudi imaju o M i Ž • istraživanja neverbalnog ponašanja • Ž se više smiješe, koriste kontakt očima dok slušaju, točnije dekodiraju izraze lica; M imaju veći osobni prostor, koriste kontakt očima dok govore, više prekidaju sugovornika • Ž pokazuju NV ponašanje karakteristično za osobe niskog statusa, a M za osobe visokog statusa • međutim, kad su na višim položajima, Ž koriste NV ponašanje višeg statusa • kako bi nadoknadile svoj niži status, Ž koriste suptilnije/srdačnije načine persuazivnog utjecaja (Shackelford et al., 1996; Carli & Bukatko, 2000)

13. Održavanje rodnih stereotipa

14. Samoispunjavajuće proročanstvo • mnoga socijalno psihologijska istraživanja pokazala su da ljudi mogu utjecati na druge da se ponašaju u skladu s njihovim očekivanjima (Olson et al., 1996) • rodni stereotipi se često pokazuju kao samoispunjavajuća proročanstva

15. Samoispunjavajuće proročanstvo • UVJERENJA • kod većine obrazovanih ljudi svjesna i nesvjesna rodna uvjerenja nisu usklađena – predrasude i stereotipi nisu socijalno poželjni, stoga su naša svjesna uvjerenja egalitarna • no kada nam je pažnja usmjerena drugdje, naše sheme automatski usmjeravaju našu percepciju i ponašanje a da toga nismo ni svjesni • svačije znanje o svijetu uključuje i rodne stereotipe – organizirane u rodne sheme (znanje o kategoriji) • kako shema povezuje kategoriju i njene karakteristike, čim je netko prepoznat kao pripadnik kategorije (npr. žena), aktiviraju se i svi stereotipi • iako odbacujemo rodne stereotipe, oni utječu i na naš pojam o sebi • prema teoriji socijalnog identiteta (Tajfel, 1981), naš osobni identitet stvara se i na temelju grupa kojima pripadamo - usvajamo norme, vrijednosti i stavove svoje grupe • prema teoriji rodnog identiteta (Spence, 1985), rod je najraniji, najcentralniji i najbolje organizirani dio našeg pojma o sebi • dakle, i promatrači i izvođači unose rodna očekivanja u socijalnu interakciju, iako postoje individualne razlike u izraženosti rodnog kategoriziranja (Bem, 1985)

16. Samoispunjavajuće proročanstvo • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE • A) Percepcija: vidimo zato što vjerujemo • rodni stereotipi uzrokuju selektivnu percepciju – vidimo ono što očekujemo, čak i kada to nije prisutno, a ne vidimo ono što ne očekujemo, čak i kada je prisutno • češće korištene sheme će se vjerojatnije aktivirati, a spol je prva i najviše automatski korištena informacija o ljudima koje susrećemo • iste informacije percipiramo drugačije ako se odnose na M ili Ž • isti CV žene odgovara zvanju docenta, a muškarca izv. prof. (Fidell, 1970) • bolje procjene prijava M na menadžerske pozicije, nego identične prijave Ž • novorođene sinove roditelji procjenjuju većima, jačima i čvršćima nego kćeri, iako objektivno mjerenje ne pokazuje razlike (Rubin et al., 1974) • M na čelu stola u mješovitoj grupi percipira se kao vođa, a Ž ne (Porter & Geis, 1981) • muška rješenja problema vide se kao više logična i prihvatljiva nego identična ženska rješenja • Ž koja dobro riješi intelektualni zadatak vidi se manje sposobnom nego M koji riješi isti zadatak

17. Samoispunjavajuće proročanstvo • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE • B) Zaključivanje: interpretiranje podataka • čim znamo spol osobe, naš mozak automatski interpretira sve informacije o osobi u skladu s rodnim stereotipima • kako stereotipi djeluju na nesvjesnoj razini, nismo svjesni njihovog utjecaja – umjesto toga, naše prosudbe pripisujemo drugim plauzibilnim faktorima (Nisbett & Wilson, 1977) • npr. atribucija uspjeha/neuspjeha M i Ž – muški uspjeh se interpretira kao indikativan za budući uradak, a njihov neuspjeh se umanjuje kao trenutan/slučajan; obrnuto je za žene – to znači da će se smatrati vjerojatnijim da M uspije u budućnosti nego Ž, iako imaju identičnu povijest prethodnih uspjeha i neuspjeha • zbog pristranih atribucija, veća je vjerojatnost da će poslodavci zaposliti i unaprijediti M nego Ž • ista uvjerenja smanjuju samopouzdanje Ž u vlastite sposobnosti, što umanjuje i njihovo postignuće – stereotipna uvjerenja se potvrđuju! • npr. okrivljavanje žrtve (naročito ako je žrtva žena) • Ž su sklone okriviti sebe za poteškoće u bliskim odnosima ili na poslu; M su skloni okriviti nekog ili nešto drugo (Bar Tal & Frieze, 1977) • do 1970-ih se smatralo da žene nisu značajno doprinijele znanosti, politici ili gospodarstvu zbog svog vlastitog nedostatka interesa i/ili sposobnosti

18. Samoispunjavajuće proročanstvo • PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE • C) Pamćenje konzistentnih informacija, a zaboravljanje nekonzistentnosti • kao što je vjerojatnije da ćemo percipirati i zaključivati u skladu s rodnim stereotipima, vjerojatnije ćemo tako i pamtiti • prvo, vjerojatnije ćemo zapamtiti svoje interpretacije (“muški šovinist”, “osjetljiva ženska”) nego stvarne informacije • drugo, zapamtit ćemo dijelove informacije koji su usklađeni s našim shemama (npr. da u muškom CV-u piše da ima vještine vođe, iako isto piše i u CV-u žene) • treće, “sjećat” ćemo se osobina ili ponašanja koje naša shema implicira, iako oni nisu bili prisutni u stvarnosti • čak i kada se sjećamo nekonzistentne informacije, opći dojam, naročito naša evaluacija, mogu ostati netaknuti i usklađeni s rodnim stereotipom (Gilbert et al., 1988)

19. Samoispunjavajuće proročanstvo • BIHEVIORALNA POTVRDA • A) Ponašanje promatrača • iako većina ljudi vjeruje da se prema Ž i M odnose isto, zapravo se ponašaju različito – muškarce se tretira kao važnije i sposobnije • različito postupanje započinje vrlo rano – u obitelji, u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu i na poslu • izrazito očito u grupnim zadacima i diskusijama: • M rješenje problema se odmah prihvaća, Ž se ignorira ili odbacuje • u diskusiji se žene prekida, ignorira, “ne čuje” • na ženski pokušaj vodstva se neverbalno i verbalno negativno reagira • pri podjeli poslova i M i Ž muškarcima dodjeljuju maskuline, a ženama feminine zadatke • studije provedene u radnim organizacijama pokazuju isto – porast svjesnih egalitarnih stavova, no nastavlja se s diskriminirajućim postupanjem • zbog rodnih stereotipa, M se tretiraju kao važniji i sposobniji – daje im se više mogućnosti, podrške, resursa, autonomije i promocije nego jednako kvalificiranim Ž – zbog ovih prednosti oni i postižu više!

20. Samoispunjavajuće proročanstvo • BIHEVIORALNA POTVRDA • B) Ponašanje izvođača • promatračevi stereotipi utječu na stvarno ponašanje izvođača – ljudi se ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, naročito ako su ti drugi na višem socijalnom položaju (nastavnici, šefovi i sl.) • kad se izvođači ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, ponekad mijenjaju i svoja uvjerenja o sebi u skladu s iskazanim ponašanjem • što se stereotipna očekivanja više ponavljaju i što su više usklađena očekivanja različitih drugih osoba, veća je vjerojatnost ovakve internalizacije • kako se rodna očekivanja javljaju tijekom cijelog života, popuštaju im čak i osobe koje svjesno odbacuju rodne stereotipe • izvođači se ponekad mogu oduprijeti promatračevim stereotipnim očekivanjima, no za ovakve “povrede socijalnih normi” mogu snositi negativne posljedice • utjecaj socijalnih uloga, statusa i moći kao situacijskih odrednica ponašanja izvođača

21. Samoispunjavajuće proročanstvo • OSTALE KOGNITIVNE POGREŠKE • A) Osnovna atribucijska pogreška • M i Ž imaju tradicionalno različite socijalne uloge i status – podcjenjujemo te situacijske determinante različitog ponašanja M i Ž i precjenjujemo ulogu spola – zaključujemo da opažena ponašanja odražavaju osobine M i Ž • ako ne poznajemo izvođača, bilo koje ponašanje atribuirat ćemo njegovim osobinama – no u ovom slučaju imamo znanje koje proizlazi iz rodnih stereotipa –> stereotipno ponašanje pripisujemo osobinama, a nestereotipno situaciji • B) Utjecaj konsenzusa • kad je podatak nejednoznačan, socijalni konsenzus definira što je “istina” • rodni stereotipi su svugdje prisutni, a čestina pojavljivanja služi kao kriterij valjanosti • konsenzus rodne stereotipe pretvara u implicitne vrijednosti i norme, pa se ljudi ponašaju prema njima kako bi bili prihvaćeni/izbjegli neprihvaćanje • C) Poznatost i sviđanje • efekt jednostavne izloženosti (Zajonc, 1968) – ono što nam je poznato više prihvaćamo i doživljavamo ugodnijim • povreda stereotipa izaziva negativan efekt i predstavlja prijetnju

22. Samoispunjavajuće proročanstvo • Može li se prekinuti ovaj zatvoreni krug? • Moguća su 2 glavna načina: • obrazovni – učiniti ljude svjesnima ovog procesa (njihovih nesvjesnih stereotipnih pretpostavki i posljedica do kojih dovode) • ova spoznaja može omogućiti ljudima da svjesno, uz uloženi trud, uoče svoje pogreške u percepciji ili zaključivanju i isprave ih • ova strategija zahtijeva iskrene egalitarne namjere, prihvaćanje ideje da je naša percepcija pristrana i podsjećanje da prekinemo tok svojih misli kako bismo ih korigirali • i uz najbolje namjere, ovo je teži put! • omogućiti višestruke, društveno prihvaćene modele uspješnih žena visokog socijalnog statusa – povećati konsenzus nestereotipnih rodnih uloga i ponašanja • strategija modela je jednostavnija jer ne zahtijeva svjesno razumijevanje i trud – djeluje automatski • problem je postići dovoljan broj takvih modela u još uvijek tradicionalnom društvu • najefikasnija je kombinacija edukacije i afirmativne akcije (poticanje nestereotipnih modela)

23. Prijetnja stereotipom • kad stereotipi dovode u pitanje sposobnosti jednog spola (npr. “žene nisu dobre u matematici”, “muškarci se ne snalaze s bebama”), mogu umanjiti uradak pojedinaca tog spola u tom zadatku • ovaj fenomen zove se prijetnja stereotipom (Steele, 1997) • kad situacija učini rodne stereotipe istaknutima, anksioznost zbog bojazni da se ne potvrde takva nepravedna uvjerenja omest će izvedbu i dovesti upravo do potvrde stereotipa • informacija da test pokazuje spolne razlike • manjinski status u grupi drugog spola • naročito prisutno kod osoba koje posjeduju sposobnosti da postignu dobar rezultat i koje se identificiraju s tom sposobnosti

24. Samopredstavljanje • rod je kulturalno definirana socijalna konstrukcija; rod nije nešto što jesmo, nego što činimo (West & Zimmerman, 1991) • Deaux & Major (1987) – ljudi igraju svoje uloge M i Ž ovisno o svojim vlastitim koncepcijama roda (rodne sheme i pojam o sebi), očekivanjima drugih ljudi (rodni stereotipi) i situaciji u kojoj se nalaze • npr. Ž može biti logična i asertivna na poslu, ali feminina na izlasku s M; štoviše, njeno ponašanje na izlasku može varirati ovisno o situaciji (ples ili planinarenje) i ovisno o tome što misli da njen partner očekuje od nje • studentice su postizale lošije rezultate na testu inteligencije i opisivale se više feminino kad su očekivale susret sa zgodnim M koji preferira tradicionalne Ž (Zanna & Pack, 1975; replicirala Senčer, 2000) • Ž su jele različitu količinu hrane, ovisno o M s kojim su bile – zgodniji M, manje hrane (Mori et al., 1987) • mijenjale su način govora i ton glasa kad su telefonski razgovarale s dečkom ili muškim prijateljem – s dečkom su govorile mekše, “bebasto” i slatkasto (Montepare & Vega, 1988) • i M i Ž više se ponašaju stereotipno u javnim nego privatnim situacijama • manjinski status u grupi čini više istaknutim stereotipno ponašanje