Četvrto predavanje:

1. Četvrto predavanje: Čitanje identiteta u postkolonijalnom ključu: pojedinačni, grupni i nacionalni identitet (između Orijenta i Okcidenta)

2. 1. Identitet i književnost • Problem identiteta veznan uz pitanje jastva: • Je li JA u tekstu osoba, djelatni subjekt ili akter, aktant radnje. • Kakav je odnos između JA u tekstu i autora? • Je li JA u tekstu proizvedeno (konstrukt) ili je dio svijeta djela kao reprezentacije stvarnosti (dano)? • Treba li JA u tekstu razumijevati kroz pojedinca ili kroz društvo?

3. 2. Culler: četiri temeljne niti moderne misli • Odnos DANOSTI i POJEDINCA: JA kao nešto unutrašnje i jedinstveno što prethodi činovima. • Postoji unutrašnja jezgra koja se izražava činom ili djelom. • Odnos DANOSTI i DRUŠTVA: JA je određen društvenim značajkama i podrijetlom. • Određenost spolna, nacionalna, grupna, rodna. • Odnos POJEDINCA i PROIZVEDENOSTI: JA postaje ono što jest svojim pojedinačnim činovima.

4. 3. Culler: četiri temeljna odnosa ... ii. • Spoj DRUŠTVENOG i PROIZVEDNOG. • JA postajem ono što jesam kroz različite subjektne položaje koje zauzimam (kao šef, profesor, konzul). • MODERNISTIČKA TRADICIJA: • JA kao individualni subjekt (pojedinac) i kao danost. • JEZGRA koja se izražava riječju i djelom. TEORIJA NE OSPORAVA SAMO OVO MODRENISTIČKO POLAZIŠTE, već i prvotnost samog subjekta, njegovo pred-diskursno stanje.

5. 4. Pitanje subjekta Michel Foucaut: • Subjekt – izbačen iz središta s obzirom na forme njegova jezika, pravila djelovanja i igru oblikovanja njegova mitskog i imaginarnog iskustva. • Subjekt kao proizvod preklopljenih psihičkih, seksualnih i jezičnih mehanizama (psihoanaliza), • Subjet kao određenost klasnim položajem (marksizam) • Utjecaj društvenih konstrukta rodnih uloga (feministička kritika), • Pitanje subjekta kao člana grupe, njegova povlaštenost ili subalternost (postkolonijalna teorija).

6. 5. Mjesto subjekta • Subjekt kao ‘djelatna ovlast’ i subjekt kao ‘svjesni subjekt’ • Ako je subjekt isto što i svjesni subjekt, tada nismo svjesni za posljedice našeg čina koji nismo svjesno izabali. • Ako subjekt kao djelatna ovlast uključuje i nesvjesno, priziva se odgovornost za one događaje i strukture koje nismo naročito htjeli. • Izabire li ja ‘slobodno’ ili je u izboru determinirano?

7. 6. Subjekt i postkolonijalna teorija • Složena struktura odnosa moći između pojedinaca kao djelatnih subjekata i moći društvenih i diskurzivnih struktura. • Koja je djelatna ovlast ‘subalternih’ (potlačenih) skupina, domorodaca, razvlaštenih, marginaliziranih, drugih? Važna pitanja: • Kako se diskurzivno od domaćeg stanovništva stvara subalterna skupina? • Koje su djelatne ovlasti tih marginilaziranih pojedinaca u odnosima (kolonijalnih) diskurzivnih struktura?

8. 7. Biti subjektom: književnost i identitet • Kakav je odnos između indvidualnosti pojedinca i identiteta kao člana neke grupe? • Subjekt je akter, onaj koji djeluje, ali istovremeno je podvrgnut (subjected). • Biti subjektom znači biti podvgnut različitim režimima. KNJIŽEVNOST I IDENTITET: • Stvaraju li likovi svoju sudbinu ili je podnose? • Odnos individualnosti i grupnog identiteta.

9. 8. Individualni i grupni identitet • Književna djela prezentiraju pojedince: borba za identitet je borba između pojedinaca ili borba pojedinca i grupe. • Aporija: likovi djeluju da postanu onime što se zatim pokaže kao njihova prava narav. • Modernizam: esencijalno jastvo – identitet kao osnova, čak i uzrok postupaka. • Romani o grupnim identitetima: istražuju kako zahtev grupnog identiteta ograničuje mogućnosti pojedinca (što znači biti ženom, npr).

10. 9. Književnost kao činitelj konstrukcije identeta • Književna djela potiču identifikaciju s likovima, • Djela nam se intencijski obraćaju tako da zahtijevaju identifikaciju, a identifikacija stvara identitet. • Postajemo to što jesmo poistovjećujući se s osobama o kojima čitamo. • Doživljavanje života kao romana: kvarenje mehanizmom identifikacije ili posredovanje neproživljenog iskustva.

11. 10. Reprezentacija i/ili proizvodnja • Zapleti koji nam kazuju kako biti osobom, muškarcem ili ženom, • Proizvodnja identiteta:identitet zadobiven ljubavlju i smješten u sferi doma a ne društva. • JA: onaj kojeg se nalazi u ljubavi i odnosima s obitelji, proizvod osamnaestog i devetnestog stoljeća. • Proizvodnja stvarnosti: identitet koji prethodi žudnji (identitet kao neuspjeh: ne postajemo ono što bismo trebali biti)

12. 11. Grupni identitet • Teorijski prijepori: poželjnost i politička korisnost raznih poimanja identiteta. • Mora li postojati nešto esencijalno što članovi grupe dijele? Što ih uvjetuje kao grupu? • Je li grupni identitet dano ili kontingeno savezništvo (potlačeni narod stječe identitet suprostavljanjem ugnjetavaču). • Pitanje ‘čvrstih’ identiteta (žene, indijanci, Hrvati; grupe definirane narodnošću, rasom, rodom) • Odnos prema nesvjesnom i podvojenom subjektu.

13. 12. Dvije razine djelovanja grupnog identiteta • Subalterne skupine djeluju kao djelatni subjekti, bez obzira koliko je njihov okvir određen kolonijalnim diskurzom. • Dva prikaza (reprezentacije) djeluju na različitim razinama: • Identitet grupe u okviru razlike kao vrijednosti, • Okvirni diskurzivni elementi koji zadaju prostor subjekta. • PROBLEM IDEOLOGIJE.

14. 13. Ideologija i identitet • Tri okvirna pojma: kanon, nacija i nacionalna književnost. • Subjekt književnog djela uvijek je uokviren unutar određenog kanona i nacionalne književnosti. • Važna je ideološka komponenta uokviravanja identiteta unutar kanona i pojma nacije. • Kako se odrediti prema književnim djelima ‘između’ čvrstih uokvirenja?

15. 14. Problem ideologije • Što je ideologija? TERRY EAGLETON: • Ideologija kao proces proizvodnje znakova, značenja i vrijednosti u društvenom životu. • Ideologija kao skup ideja karakterističnih za neku društvenu skupinu. • Ideologija kao ideje koje sudjeluju u legitimizaciji moći dominantne skupine. • Ideologija kao podudaranje ili srastanje diskursa i moći.

16. 15. Osnovne funkcije ideologije • Unifikacija – ideologija pridonosi jednoobraznosti i prihvaćanju jednakih mjerila, • Orijentacija na akciju, • Legitimizacija – ideologija opravdava postojeći ili mogući poredak, • Univerzalizacija – ideologija formira kategorije pod kojima objedinjuje sve pripadnike određene skupine, • Naturalizacija – ideologija svoje konstrukte prikazuje kao prirodne datosti.

17. 16. Modernizam i postmodernizam • Modernističko i postmodernističko shvaćanje identiteta: • Modernizam: cjelovitost konstrukta i ideološki utemeljena stabilnost, • Postmodernizam: fragmentalizacija. • Unutar fragmentalizacije prisutna je politika reprezentacije (Stuart Hall). • Dolazi do raspadanja velikih priča i ironizacije stabilnih položaja subjekta (u svijetu i tekstu). • Shvaćanje identiteta kao heterogene i promjenjive konstrukcije novijeg je datuma.

18. 17. Konstrukcija nacije • Čitava povijest književnosti predstavlja širok raspon modela koji govore o konstrukciji identiteta. • BENEDICT ANDERSON: nacija kao najpoznatija kulturna tvorba i pojavni oblik kolektivnog identiteta. • Nacija kao zamišljena politička zajednica. • Umjetna konstrukcija, skup značenja konstruiran pod određenim uvjetima. • Ključno mjesto novina i romana u konstrukciji nacije. • Pučki entuzijazam vs. Imperijalizam kao nacionalna ideologija. • Drugi val nacionalizma – reakcija na globalni imperijalizam.

19. 18. Identitet kao imaginarno konstruirana kategorija ideologije • Edward Said: jedan od najkopleksnijih stereotipiziranih konstrukcija – Orijent. • Ekspanzija: europska istraživanja omogućava da i drugi postanu svjesni islama, • Povijesno komparativno proučavanje – tendencija u znanosti po kojoj se nastojalo europsku kulturu prikazati u usporedbi s dugima kako bi se jasnije očitovala njena veličina, • Suosjetljivost – svijest o različitost svake kulture i nastojanje da se upoznaju do granice razumijevanja, • Klasifikacija – potreba da se prirodne i društvene pojave razvrstaju u grupe (stereotipi o krutim Azijatima itd.)