1 / 47

KINA

KINA. težište naseljenosti u zavalama i nizinama naseljavanje prirodno nepovoljnijih područja (Sjeveroistok, Unutrašnja Mongolija, Xinjiang...). UNUTRAŠNJA KINA. ¾ stanovništva živi u četiri velika riječna bazena: 1. Liao-Songhua 2. donji Huang He

myrna
Download Presentation

KINA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KINA • težište naseljenosti u zavalama i nizinama • naseljavanje prirodno nepovoljnijih područja (Sjeveroistok, Unutrašnja Mongolija, Xinjiang...)

  2. UNUTRAŠNJA KINA • ¾ stanovništva živi u četiri velika riječna bazena: 1. Liao-Songhua 2. donji Huang He 3. Sichuanska zavala i donji Chang Jiang 4. delta Biserne rijeke

  3. Sjeveroistok • 110 mil. st. (8% uk. st. Kine) • tri pokrajine: • Liaoning • Jilin • Heilongjiang

  4. Sjeveroistok • postojbina posljednje kineske dinastije, Qing (1644-1911) – teritorijalno najveće carstvo • Mandžurci su danas asimilirani od Kineza (Han), kojima je dopušteno masovno doseljavanje (tzv. Chuang Guangdong) u 2. pol. 19. stoljeća i 1. pol. 20. stoljeća

  5. Sjeveroistok • početkom 20. stoljeća bojišnica između Japanaca i Rusa, kasnije japanska kolonija • pod Japancima: bezobzirna eksploatacija, ali snažan razvoj infrastrukture i industrije

  6. Sjeveroistok • nakon 2. svjetskog rata, vodeća industrijska regija Kine porast stanovništva s nekoliko milijuna na više od 100 milijuna

  7. Sjeveroistok • 1970-ih oko ¼ ukupne industrijske proizvodnje Kine • za potrebe rastućih gradova, diverzifikacija poljoprivrede – dolina rijeke Songhua (u zaleđu Harbina) kao važno poljoprivredno područje • odličan primjer komunističke planske privrede

  8. Sjeveroistok • u postmaoističkom razdoblju – ekonomsko restrukturiranje • stara drž. poduzeća nisu se mogla prilagoditi novoj tržišnoj ekonomiji  danas gubi korak s novim industrijama Pacifičkog ruba – udio industrijske proizvodnje pao je na 10%

  9. Sjeveroistok • težište razvoja je Sjeveroistočna nizina • razvojni potencijali: • rudno bogatstvo (željezna ruda, ugljen, aluminij, olovo, cink...; ležišta nafte /Daqing/, naftovod do Daliana) • drvno bogatstvo + voda

  10. Sjeveroistok • gradovi: • Changchun, automobilska industrija • Shenyang, vodeće središte proizvodnje čelika • Fushun, Anshan – razne ind. i druge funkcije • lokacijske prednosti velikih gradova: • npr. Harbin je važno željezničko križište i luka na rijeci Songhua • Dalian – najvažnija naftna luka Kine, industrija visoke tehnologije; otvoreni grad

  11. Sjeveroistočna nizina Kulturni pejzaž • južni dio - topla ljeta  ratarstvo (kukuruz, proso, pšenica, soja, ječam...) – pejzaž sličan onom u Velikoj kineskoj nizini • sjev. dio: oštrija klima, neplodnije tlo (ovčarstvo)  razlike u pejzažu: raspršeniji posjedi, industrijski pejzaži (slični amer. Rustbeltu ili istočnoeur. komunist. industr. zonama)

  12. Sjeveroistok • u budućnosti: potencijalno ujedinjenje Koreje i gosp. uzlet ruskog Dalekog Istoka (Vladivostok, Nahodka)  moguće stvaranje još jedne potencijalno snažne regije Pacifičkog ruba

  13. Sjeverna (Velika) kineska nizina • jedno od najnaseljenijih poljoprivrivrednih područja svijeta (preko 400 st/km2) • zaravnjen prostor jedinstvenih obilježja kulturnog pejzaža: -jednolični geometrijski raspored sela (ostatak kolektivizacijskog programa) -polja i farme okruženi zasađenim drvoredima bagrema i topola (kao vjetrobranima) -sustav odvodnih kanala (regulacija Žute rijeke)

  14. Sjeverna (Velika) kineska nizina • plodno tlo (mješavina aluvija i lesa) omogućava uzgoj pšenice i drugih kultura (proso /kaoliang/, sijerak, soja, pamuk, duhan, voće, povrće) • drevna kineska poslovica: „Najvrednije stvari nisu dragulji i biseri nego pet vrsta žita“ (riža, pšenica, ječam, soja i kaoliang)

  15. Sjeverna (Velika) kineska nizina • danas povećani prinosi u poljoprivredi (umjetna gnojiva, smanjenje opasnosti od poplava, intenzifikacija rada), no ne proizvode se viškovi  u nepovoljnijim vremenskim uvjetima (suša) pojava nestašice i gladi • ekološki problem: čestice prašine + industrijsko onečišćenje = nezdravo okruženje

  16. Sjeverna (Velika) kineska nizina • nacionalna regija jezgre: glavni grad i drugi veliki gradovi, značajno industrijsko područje i nekoliko luka (npr. Tianjin) • Beijing (metropolitansko područje 12 mil. st.) – političko, kulturno i obrazovno središte Kine; slabiji industrijski razvoj od Tianjina

  17. Sjeverna (Velika) kineska nizina • Beijing - glavno središte od 13. stoljeća (dinastija Yuan, 1264.-1368.), s kraćim prekidima do danas

  18. Sjeverna (Velika) kineska nizina • Tianjin – relativno nepovoljni prirodni uvjeti za razvoj luke, ali prostrano zaleđe • razvio se kao ugovorna luka; za vrijeme komunizma jedno od najvažnijih industrijskih središta Kine (vodeći kineski centar kemijske industrije; metalurgija, strojogradnja, tekstilna industrija...); 9 milijuna st.

  19. Unutrašnja Mongolija • osnovana radi zaštite prava autohtone mongolske manjine (oko 5 milijuna) • masovna imigracija Kineza (danas 4 puta brojniji od Mongola) • 25 milijuna stanovnika (na 12% površine Kine)

  20. Unutrašnja Mongolija • uz granicu s Mongolijom nomadsko stočarstvo, ali drugdje promjene: natapanje + industrijalizacija = tipični kineski pejzaži • gl. grad Hohhot, najvažnije središte Baotou na rijeci Huang – iskorištavanje rudnih ležišta potaklo je razvoj industrije

  21. 6300 km, porječje 1,8 mil. km2 dinamičniji reljef (više od 3/4 toka kroz planine), ali niži dijelovi (npr. donja zavala Changa) su važna poljoprivredna područja (riža, pšenica, čaj) Porječje Chang Jianga

  22. Chang Jiangje glavna prometna arterija Kine; plovan je za velike brodove do Wuhana (1000 km), a za manje brodove i 300 km uzvodno od Chongqinga (plovni i neki pritoci); trgovački brodovi (ugljen, riža, građevni materijal, gorivo...)

  23. Porječje Chang Jianga • jedan od najprometnijih vodnih putova u svijetu • promet + tvornice (u Nanjingu i drugim gradovima)  visok stupanj zagađenosti okoliša

  24. Porječje Chang Jianga • za dinastije Sui (589-618. g.) sagrađen 1800 km dugačak Veliki kanal od Hangzhoua do Beijinga - povezivao je vodeću žitnicu Kine (donji tok Chang Jianga) i staru političku jezgru (donji tok Huang Hea) • zapušten u 19. st., počeo se obnavljati između dva svjetska rata – danas teglenjački promet

  25. Porječje Chang Jianga • blizu ušća je Shanghai, najveći kineski grad • neposredno zaleđe: površina 50000 km2, oko 50 milijuna stanovnika • novim mostom (36 km) preko zaljeva Hangzhou povezan s gradom Ningbo: sveukupno 80 milijuna ljudi - oko 2/3 su poljoprivrednici (proizvodnja hrane, svilenih vlakana i pamuka za industriju u gradovima)

  26. Porječje Chang Jianga • od 1990. u Shanghaiju se razvija ogroman poslovni i industrijski kompleks - posebna ekonomska zona Pudong (gotovo ravan Shenzhenu na jugu Kine)

  27. Pudong

  28. Porječje Chang Jianga • hidroenergetski projekt „Tri sutjeske“ („Sanxia“), najveći na svijetu po kapacitetu (22.500 MW), a drugi po godišnjoj proizvodnji (iza Itaipua) • usprkos brojnim kritikama, gradnja je započela 1994.; otvoren 2008., a u punom pogonu od srpnja 2012.

  29. Porječje Chang Jianga • raseljeni i potopljeni brojni gradovi uz rijeku (oko 1,5 milijun ljudi), ali bi korist trebala biti višestruka: -smanjenje opasnosti od poplava, -povećanje prometnog kapaciteta Changa -proizvodnja 1/10 kineskih potreba za električnom energijom + mogućnosti ulaganja brojnih stranih kompanija (elektroenergija, ceste, mostovi, visoka tehnologija...)

  30. Porječje Chang Jianga • Chongqing, riječna luka povezana s područjem Pacifičkog ruba; • u novim okolnostima jačaju veze sa zavalom Sichuan na zapadu • administrativni grad (shi) – s 30 milijuna stanovnika potencijalno glavni pol razvoja u unutrašnjosti Kine

  31. Chongqing

  32. Porječje Chang Jianga • Sichuan –120 milijuna st. (uključujući Chongqing) – donedavno problemska regija, danas prosperitetno područje • industrija u gl. gradu Chengduu i Chongqingu, bogatstvo ugljenom, naftom i plinom + plodno poljoprivredno područje

  33. Porječje rijeke Xi i delta Biserne rijeke • suptropski dio Kine • viši reljef, manje nizina i poljopr. površina • topla klima omogućuje dvije žetve riže

  34. Porječje rijeke Xi Jiang i delta Biserne rijeke • nepovoljne preduvjeti razvoja: • znatno kraći tok rijeke Xi • nepovoljni prirodni uvjeti (reljef) • problem vodoopskrbe u unutrašnjosti • ograničeni prirodni resursi • periferni položaj regije u odnosu prema nacionalnoj jezgri, • ali:

  35. Porječje rijeke Xi Jiang i delta Biserne rijeke • područje uz deltu Biserne rijeke jedno je od najvažnijih i najrazvijenijih u Kini

  36. Tibet • ukupno oko 3 milijuna stanovnika (2 st/km2), ne uključujući zavalu Qaidam (administrativno pripada pokrajini Qinghai); zajedno Tibet + Qinghai, 8 milijuna st.

  37. Tibet • ušao u sastav Kine za dinastije Qing 1720. g., poseban status vraćen mu je potkraj 19. st. • potpuna kineska kontrola od 1950. g.; 1959. ugušen ustanak Tibećana; od formalnog pripajanja 1965. ima status autonomne regije • nakon Maove smrti 1976., popuštanje službene politike prema Tibetu, no od 1987. opet jača pokret za nezavisnost pa se uvodi politika „čvršće ruke“

  38. Tibet • dvije različite društvenogeografske subregije: 1. na jugu je regija jezgre tibetanske kulture -u riječnim dolinama klima je relativno blaga i postoje mogućnosti za poljoprivredu -jezgra naseljenosti, s glavnim gradom Lhasom -kineska ulaganja: hidroenergetska postrojenja (+ razvoj lake industrije) i potencijalno iskorištavanje mineralnih resursa (bakar, zlato...)

  39. Tibet • 2. zavala Qaidam na sjeveroistoku –u sastavu pokrajine Qinghai • područje tradicionalnog nomadskog stočarstva, s novotkrivenim ležištima nafte i ugljena

  40. Tibet • doseljavanje Kineza  promjena tradicionalnog kulturnog pejzaža i strukture stanovništva  trajna napetost

  41. Xinjiang • autonomna regija Xinjiang-Uyghur; više od 1/6 teritorija Kine - najveća administrativna jedinica • s ostatkom zemlje povezana je koridorom Hexi (željeznica i autocesta); gušća mreža prometnica u Džungariji, rjeđa u Tarimskoj zavali

  42. Xinjiang • prsten oaza s natapanim poljima (karez ili qanat – sustav vodoopskrbe posebnim kanalima i bunarima • primjer: • Turpan je središte plodne oaze i važno trgovačko središte na sjevernoj trasi Svilenog puta • sustav kareza tamo datira iz razdoblja dinastije Han (oko 2000 godina); ima oko 1100 karez bunara, a ukupna dužina kanala je oko 5000 km

  43. Xinjiang • 19 mil. st. - većina su muslimanski Ujguri (oko 50%); nakon 1949. snažna sinizacija – udio Kineza sa 5% (1949) na 40% (ostali: Kazaci, Kirgizi...) • većina Kineza u sjev. dijelu, između gl. grada Ürümqija i središta eksploatacije nafte Karamaya; tu je i najveće poljoprivredno područje (pamuk i voće za izvoz) • tipičan primjer sinizacije - Shihezi – osnovala ga kineska vojska, a preko 90% (od 500.000) stanovništva su Kinezi

  44. Xinjiang • bogata ležišta nafte i plina, nešto ugljena • kineski poligon za svemirsku tehnologiju i atomsko oružje • neriješena granična pitanja s Indijom

More Related