Povijesni razvitak predmeta vizualno-likovni odgoj i obrazovanje

1. Povijesni razvitak predmeta vizualno-likovni odgoj i obrazovanje Opće tendencije: od uskoobrazovnog cilja do odgojno-humanističkoga; od elitizma do demokracije Egipat – začeci likovnog obrazovanja u zatvorenom svećeničkom krugu Grčka – obrazuje se vladajuća klasa,a zakon zabranjuje robovima bavljenje umjetnostima Aristotel – umjetnost noje slika objektivnog svijeta već ga treba nadilaziti. Filozofija. Rim – car August stvara učiteljsko osoblje za izobrazbu arhitekata Srednji vijek – samostanske pisarsko-slikarske škole i cehovi. Uči se zanat. Ne prikazuje se viđeno već idealno; najviša ljepota je duhovna, vrlina. Estetičko je moralno. Mistika. Renesansa – majstorske radionice sa šegrtima. Uče se perspektive, proporcije, risanje po prirodi. Obrazuju se (pa i likovno) djeca plemića.

2. 16. st. – prve škole za likovnu obuku – akademije (braća Carraci u Bologni, • Vasari u Firenci). Risanja nema kao predmeta u školama. • 19. st. – likovni odgoj se uvodi u škole. • Tehničko-imitacijska faza (od početka 19. st. do oko 1875.g.) • - precrtavanje s uzora, shematska metoda • Pokret za umjetnički odgoj (1875. do oko 1905.g) • - obrtne škole uvjetuju točnost objekta; metode viziranja (mjerenja), perspektive i dr. • Psihologijska faza (1905. do oko 1930.) • - uvažanje razvitka i potreba djece za slobodnim izražavanjem; ne gleda se likovna vrijednost dječjih radova. 1905. Kerschensteiner piše “Razvitak dara za crtanje” • Pedagogijska faza (1930. do oko 1960.g.) • - pod utjecajem estetike Bauhausa – fantazija i razmišljanje. 1945. Herbert Read piše “Odgoj s pomoću umjetnosti”; pojam likovnog odgoja. • Sociologijska faza (1960 do danas)- “likovni govor” kao sredstvo komunikacije; sociologijske mogućnosti

3. Likovna nadarenost • Sposobnosti likovno nadarenih: • Vizualna diskriminacija (zapažanje detalja, finesa, • nijansi... Poboljšava se s iskustvom) • 2. Vizualna memorija (zadržavanje slika u svijesti s detaljima. “Vizualno mišljenje” • Također se poboljšava s iskustvom) • Ručna spretnost (usklađenost ruke i oka) • Spacijalna sposobnost (mogućnost rada i zamišljanja u tri dimenzije) • Zablude: • Likovno nadareni pojedinci ne trebaju posebno likovno obrazovanje • Identifikacija likovno nadarenih je jednostavna, jer je njihov talent vrlo uočljiv • Sva djeca su likovno nadarena • Samo je iznimno mali broj djece stvarno likovno nadaren • Umjetnici su socijalno izolirani, neprilagođeni i u sukobu s okolinom • Za likovnu nadarenost i aktivnost nije potrebna visoka opća inteligencija

4. Vizualno mišljenje Sada je 2.40h. Koliko će bit za pola sata? Petar: pola sata = 30 min. 30 + 40 = 70. 1 sat = 60 min. 10 min viška prelijeva se u slijedeći sat: 3. 10 Pavao: 1 sat = krug. Pola sata = pola kruga. U 2.40 polovina kruga je postavljena dijagonalno; desna polovina je na 3.10