370 likes | 1.16k Views
Kako napisati esej na državnoj maturi. 1. Interpretativni esej 2. Raspravljački esej 3. Usporedno-raščlambeni esej. Uvod. Ispitni školski esej piše se za ocjenu i svojevrsna je provjera: sposobnosti kreativnoga pokazivanja znanja i izražavanja
E N D
Kako napisati esej na državnoj maturi 1. Interpretativni esej 2. Raspravljački esej 3. Usporedno-raščlambeni esej
Uvod • Ispitni školski esej piše se za ocjenu i svojevrsna je provjera: • sposobnosti kreativnoga pokazivanja znanja i izražavanja • sposobnost razmišljanja i vještina prenošenja vlastitih misli u tekst. • Pravila postavljanja zadataka i pravila davanja odgovora ili rješavanja zadataka. • Metoda „piši što želiš” o određenoj temi odmah pada u vodu. • Naučiti kao se pišu eseji „cijela je jedna mala znanost”.
Da biste u ovome dijelu državne mature dobili dobru ocjenu trebate napraviti sljedeće: 1. Napisati da znate o kojem se tipu teksta predloženog teksta, odnosno ulomka radi (pjesma, ulomak romana, članak, drama...) • trebate dati do znanja da razumijete najvažnije podatke koji su u tekstu navedeni i da razumijete strukturu teksta • opisati problematizaciju prema smjernicama koje su navedene • tvrdnje potkrijepite citatima (ne smije biti previše citata, dovoljno će ih biti nekoliko) • pokazati da razumijete o čemu se u tekstu radi. 2. Druga važna stavka je pismeno izražavanje. Pritom trebate paziti na sljedeće: • esej treba oblikovati u tri dijela (uvodni dio, razradbeni dio, zaključni dio) • tekst eseja putem poveznica trebate povezati u smislenu cjelinu • trebate koristiti riječi i izraze koji se koriste prilikom analiza i interpretacija određenog tipa teksta (npr. struktura lirske -pjesme, naracija, deskripcija, unutrašnji monolog...). 3. Važan je element pri pisanju eseja i uporaba hrvatskoga jezika na primjeren način. To znači da trebate: • rečenice oblikovati jasno i točno (nemojte pisati preduge rečenice) • strogo voditi računa o pravopisu (ako niste sigurni kako se neka riječ pravilno piše, zamijenite ju nekom drugomza koju ste sigurni kako se piše) • pisati u skladu s hrvatskom gramatikom.
Što ne smijete napraviti na eseju kad pišete državnu maturu!!! • VAŽNO! Pogreške koje nikako ne smijete napraviti jer vas mogu diskvalificirati i dati vam neprolaznu ocjenu: • Ne smijete promašiti temu • Nesmijete pisati nečitko! • Ne smijete napisati esej velikim tiskanim slovima! • Ne smijete biti nepristojni u izražavanju (niti na hrvatskom jeziku niti pri eventualnoj uporabi stranih riječi)! • Ne smijete se izravno obraćati ili pisati osobne poruke ocjenjivaču u bilo kojem dijelu eseja niti nakon njega (tipa: Ovdje sam malo pogriješio pa ovo nemojte uzeti u obzir...)! • Ne smijete pisati viceve niti pjesme! • Ne smijete crtati ili oslikavati ono o čemu pišete! • Ne smijete križatiiliprepravljati rečenice u čistopisu!
Prebrojavanje riječi • najmanje 350 riječi trebali biste napisati na osnovnoj razini, • najmanje 400 riječi na višoj razini. • Prebrojavanje riječi tijekom pisanja eseja nema smisla!!! • Pisanje eseja treba vježbati kako biste razvili osjećaj za broj riječi. • Riječi prebrojite tek na kraju pisanja koncepta.
Planiranje pisanja eseja (10 – 15 min) • Svako je rasipanje koncentracije uzaludno. • Nije važno što biste vi napisali, nego ono što se od vas traži da napišete. Važno je samo ono što vas se pita! • Slobodno zaboravite sve sitnice koje o nekom predmetu znate. Svoju energiju usmjerite na odgovaranje na pitanja (smjernice). • Smjernice su rečenice koje vas usmjeravaju, skreću pozornost, sugeriraju, pitaju ili pomažu u razotkrivanju nekih značajki teksta i ako želite biti uspješni, najbolje je da ih se držite. • Prvo koncentrirano pročitajte pitanje s razumijevanjem, a onda podvucite tri ili četiri ključne riječi.
Pisanje plana eseja • Jasno razgraničene tri cjeline (uvod, razradba, zaključak) • Kad ste podvukli ključne riječi u nekoliko natuknica (10 do 15) napišite „kratke odgovore”, tj. ono o čemu ćete u eseju pisati. • Svrstajte natuknice u pet skupina: 1. Uvodni odlomak - postavlja temu eseja. 2. Razradbeni odlomci – glavni dio eseja. 3. Povežite natuknice tako da iz jedne proizlazi druga. - Prvo odgovorite na smjernice koje najbolje znadete te jednu ili dvije ostavite za kraj razradbenog dijela. - Za središnji dio razradbene cjeline stavite natuknice iz smjernica na koje najslabije znadete odgovor. - Smjernice na koje ne znate odgovor precrtajte. 4. Svaku natuknicu shvatite kao “malu temu” i objasnite je. 5. Napišite zaključak na temelju natuknice koja vam djeluje najemotivnije i koja otvara drugačiji pogled na neku vezanu problematiku.
Citati • Citati služe da se na njihovu primjeru dokaže neka rečenica ili misao. • Prije svakoga citata mora biti dvotočka, a citat mora biti u navodnicima. • Kako je naveo Vidrić u svojoj pjesmi Adieu: „Purpurna pomrčina / Moje je vjeđe pokrila / d sunca, vjetra i vina”. • Nakon navedenoga citata važno je svaki citat objasniti u nastavku rečenice ili novom rečenicom. • Citat se može objasnit i prije samoga navođenja, ali je onda teško napraviti poveznicu prema sljedećoj rečenici ili odlomku.
Odlomci eseja: • Esej mora imati tri glavna i jasno odvojena odlomka. • Svaki bi odlomak eseja trebao davati odgovor na jednu smjernicu. • Jedna smjernica neka ima 4-5 smisleno povezanih rečenica srednje dužine, nikako više od 6. • Uvod = jedna smjernica. • Zaključak = jedna smjernica. • Razrada = preostale smjernice pretvorene svaka u jedan ulomak s 4-5 rečenica.
Izbjegnite „lupetanje” pošto-poto!!! • Gomila riječi i fraza koje ništa ne govore. • Pred sobom imam književno djelo… • Ovo je pitanje zaokupilo mnoge povjesničare i teoretičare književnosti od vremena svoga postanka… • Pisati sve što znaš, bez obzira na smjernice. • Pisati nepovezano … • Ništa ne reći onime što smo napisali… • „Sipati” podatke kao da pišemo enciklopedijsku natuknicu…
Uvod • Mora biti intrigantan i zanimljiv i pokazati znanje o problematici ili književnome djelu. • U prvoj rečenici recite nešto određeno, ustvrdite nešto važno. • Uporabite neke ključne riječi iz same smjernice koju ste odabrali kao uvod. • Nemojte započinjati negativnim ili polemičkim rečenicama. • U uvodnom odlomku odmah morate postaviti temu eseja te smjestiti pisca i djelo u razdoblje, ukoliko je to moguće. Nemojte nipošto lupetati da biste ispunili početne retke. • Na početku recite bitno i nemojte ulaziti u objašnjavanje toga što ste rekli, tome služi razradbeni ili središnji dio eseja. • Odmah počnite upućivati na temu eseja i stav koji ćete zauzeti u ostatku eseja. • Korisne početne fraze: • U ovom eseju namjeravam… • U ovome će se eseju raspravljati..: • Ovaj će se esej usredotočiti… • U namjeri da povedem raspravu o… Analizirat ću… • Cilj ovoga eseja je…
Primjer dobro napisanog uvoda od četiri rečenice s ključnim riječima koje povezuju misli od uvodne do jasno naglašene teme i zaključka. • Obrazloži važnost prologa u Držićevu djelu Dundo Maroje i kako se prolog odnosi na renesansni svjetonazor. • Obrazloži važnost prologa u Držićevu djelu Dundo Maroje i kako se prolog odnosi na renesansni svjetonazor. • ( otkriva pogled na svijet kroz suprotstavljanje ljudskih osobina – ljudi nazbilj i ljudi nahvao) • Ovaj će se esej usredotočiti na kontrastiranje uprologu Držićeve komedije Dundo Maroje što je vrlo važno za razumijevanje toga književnog djela. • U prologu se otkrivaju Držićevi nazori kao i način pjesničkog stvaranja (poetika)njegova vremena. • Držić kontrastira ljudske osobine i kaže da postoje dvije vrste ljudi: ljudi „nazbilj” i ljudi „nahvao”, a prikazuju se kroz odnos rastrošnosti i škrtosti, razboritosti i nepromišljenosti, pohlepe i skromnosti te hedonizma i umjerenosti.
Razradba • Najviše utječe na ocjenu. • Kompozicijski misli rasporediti u najmanje tri, a najbolje pet povezanih i cjelovitih dijelova. • Svaki odlomak ima određenu ključnu riječ koja ga cijeloga objašnjava. Paziti da ključne riječi ističu, prenose ili povezuju prema nekom smislu. • Esej je književnoznanstvena vrsta. To je vrsta koja neku znanstvenu spoznaju obrazlaže na književan način. • Zaključna rečenica mora zaključiti smisao odlomka, Nadovezivanje se radi tako da se ključna riječ iz prethodnog odlomka spomene u prvoj rečenici sljedećeg. • Kao prelazak s jednog odlomka na drugi koristimo poveznice – riječi i fraze koje stvaraju osjećaj postupnosti prilikom čitanja. • Dobre poveznice: • Zapravo… Zbog toga…. Naime… • Konačno…Tako… Štoviše, postoji i mogućnost drugačijeg pristupa…. • Nadalje… Nasuprot tome… Navedeno upućuje… • S druge strane… Bez obzira na… • Uzimajući u obzir takvo tumačenje… Isto tako… Uza sve navedeno…
Analiziraj ključne riječi u odlomku kako bi započeli sljedeći odlomak. • U Ovidijevim Metamorfozama mnoge se epizode odlikuju dramskom napetošću, a mitske su situacije opisane s velikim književnim umijećem, vrlo slikovito i konkretno. Umijeće se najbolje vidi prema dotjeranim stihovima i pjesničkim figurama. Ovidijev je stil uvjerljiv i kada se naglašava tragični patos i kada se opisuju ljudski osjećaji. Zbog toga su Metamorfoze utjecale na cjelokupnu europsku književnost. • Tako utjecaj Metamorfoza zamjećujemo u europskoj i hrvatskoj renasansi. U Europi je Ovidije poslužio kao inspiracija Shakespeareu…, dok je u Hrvatskoj nadahnuo Brnu Karnarutića…
Zaključak • Završni bi se odlomak trebao vrlo kratko vratiti na početak i stvoriti • završni dojam • zaokružiti smisao cijeloga eseja • donijeti sud • vrednovati sve navedeno. • Završite esej u pozitivnom tonu i naglasite neku novu ili vama važnu misao. • Pazite da se ne ponavljate, prepričavate već rečeno. • Korisni izrazi ili fraze za zaključni odlomak: • Konačno… Kao što sam pokazao… • Kao što sam argumentirala… Zbog toga… • Navedeni dokazi navode na zaključak… • S obzirom na sve dokaze… • Tako se može zaključiti…
Promotri rečenice ovoga završnog odlomka i odgovori zašto je on dobro napisan. • Ovdje iznesena teorija drame i dramske analize zapravo je uvod u daljnje istraživanje drame u književnosti. Susreli smo se s dva problema: problem prikazivanja analitičkog aspekta dramskoga djela, a drugi je problem što takvu analizu nije moguće provesti do kraja. Time se otvara novo područje odnosa između tipologije strukture te analize i interpretacije drame. Zbog toga ovdje zaključujemo da su prikazani modeli za analizu samo privremeni i da se tek njihovom primjenom u konkretnim analizama drama može doći do boljih rješenja.