1 / 19

13.-17.ožujka

“Zatareš li narodni jezik, zatro si narod...Po jeziku narodi vjekuju i gospoduju, kako im ga otmeš – sluguju.” Glas Hercegovine,1891.godine. 13.-17.ožujka. Prvi pokušaji stvaranja zajedničkog jezika mogu se pronaći već u glagoljaškim knjigama iz prve polovice 15. stoljeća.

normandy-robin
Download Presentation

13.-17.ožujka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. “Zatareš li narodni jezik, zatro si narod...Po jeziku narodi vjekuju i gospoduju, kako im ga otmeš – sluguju.” Glas Hercegovine,1891.godine

  2. 13.-17.ožujka

  3. Prvi pokušaji stvaranja zajedničkog jezika mogu se pronaći već u glagoljaškim knjigama iz prve polovice 15. stoljeća. Međutim, za hrvatski jezik od velike važnosti je bilo 19. stoljeće koje je obilježeno buđenjem narodne svijesti i radom na uspostavi zajedničkog književnog jezika.

  4. Temelji hrvatskog jezika • o temeljima hrvatskog jezika mnogo se raspravljalo • u raspravi su sudjelovali književnici, jezikoslovci, političari i predstavnici četiriju filoloških škola • odabirom gajice i štokavskog narječja rasprava nije završena

  5. Zadarska filološka škola • Predvodi ih Ante Kuzmanić • Zalažu se za ikavicu kao osnovicu hrv. književnog jezika • Protive se pisanju znaka ĕ(jat) smatrajući da se time zatire hrvatska ikavica

  6. Riječka filološka škola Predvodi ih Fran Kurelac Zalažu se za starije oblike riječi: žen/žena, vod/voda, glav/glava... Smatraju da književni jezik treba izgraditi na sastavnicama hrv.jezika koje su zajedničke svim slavenskim jezicima

  7. Zagrebačka filološka škola Na čelu škole bio je Adolfo Veber Tkalčević. Zalažu se : • za jednosložan izgovor glasa na mjestu staroslavenskog jata • za poseban padežni sustav (ahavci) Najdulje su sačuvali svoj program.

  8. Škola hrvatskih vukovaca Na čelu je Tomo Maretić koji slijedi ideje Vuka Karadžića (prvi srpski rječnik). Poistovjećuju hrvatski jezik sa srpskim i žele stvoriti zajednički jezik. Svode hrvatsku književnu tradiciju na usmenu književnost. Uvode načelo: Piši kako govoriš.

  9. Neka temeljna djela hrvatskih vukovaca: -Hrvatski pravopis Ivana Broza(1892.) -Gramatika i stilistika hrv. i srp. književnog jezika Tome Maretića(1899.) -Rječnik hrv. jezika Ivana Broza i Franje Ivekovića(1901.) Tim djelima je novoštokavski ijekavski govor uveden kao zajednički književni jezik.

  10. Položaj hrv. jezika u 20. stoljeću U Austro-Ugarskoj, Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji i u SFR Jugoslaviji hrv. jezik je sustavno potiskivan i rashrvaćivan.

  11. U Banovini Hrvatskoj, u NDH i suvremenoj RH skrbilo se i skrbi o hrvatskom jeziku te se s različitim uspjehom pokušavalo, i pokušava se, nadoknaditi ono što se u drugim razdobljima sustavno uništavalo. Početkom 20. st. predloženo je da se Hrvati odreknu jekavice i prihvate ekavicu, a Srbi će se odreći ćirilice i prihvatiti latinicu, ali se srpska strana nije držala dogovora pa je prijedlog ubrzo napušten. Ćirilica Latinica

  12. Novosadski dogovor • Sklopljen 1954. u Novom Sadu gdje su se okupili hrvatski i srpski jezikoslovci na zahtjev Matice srpske. • To je pokušaj stvaranja zajedničkog jezika. • Novosadski dogovor proglašuje: -jezik Srba Hrvata i Crnogoraca jedinstvenim jezikom s dvije inačice: (i)jekavskoj i ekavskoj -zahtijeva isticanje zajedničkoga naziva jezika: srpskohrvatski ili hrvatskosrpski -nameće uporabu obaju pisama na cjelokupnome području (zajedničkoga jezika)

  13. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 13.ožujka 1967.g.Deklaracija je prihvaćena, 15. ožujka je potpisana od strane 18 uglednih hrvatskih ustanova, a objavljena je 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram. Kao sjećanje na Deklaraciju, od 1991. svake se godine od 13.-17. ožujka obilježavaju se Dani hrvatskoga jezika.

  14. ZNAČAJDEKLARACIJE • Deklaracijom se traži: - unošenje odredbe o ravnopravnosti četiriju književnih jezika (slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga) u Ustav SFRJ - napuštanje Novosadskog dogovora o jedinstvu hrvatskog i srpskog jezika - uporaba nacionalnoga imena jezika

  15. OSUDE DEKLARACIJE Deklaracija doživljava lavinu osuda iako je bila glas hrvatske javnosti. No, hrvatski jezikoslovci nastavili su rad na izradbi velike hrvatske gramatike i rječnika hrvatskog knj. jezika. 1971.g., za vrijeme hrvatskog proljeća, tiskan je Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša.Po izlasku iz tiska, pravopis je zabranjen, a gotovo cjelokupna naklada uništena. U fototipskom izdanju pojavljuje se u Londonu. Stoga mu je popularni naziv Londonac.

  16. Hrvatski pravopis iz 1971.

  17. HRVATSKI JEZIK DANAS Stvaranjem samostalne hrvatske države 1990. g. stvoreni su uvjeti za trajnu i sustavnu skrb o hrvatskom jeziku. Bez obzira na nepovoljne okolnosti u kojima je nastajao, hrvatski je književni jezik normiran i općeprihvaćen oblik jezika, opisan i propisan jezičnim knjigama i priručnicima.

  18. HVALA NA POZORNOSTI

  19. Izradile: Antonija Ivančić Tea Radonić 8.a Mentorica: Mirzeta Samardžić

More Related