330 likes | 767 Views
AGENDA 21 Biološka raznolikost. Veladžić Najda IV2. Put prema Agendi 21. 1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholm 1983. - Komisija Brundtland 1987. - "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland 1989. - Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju.
E N D
AGENDA 21Biološka raznolikost Veladžić Najda IV2
Put prema Agendi 21 1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholm 1983. - Komisija Brundtland 1987. - "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland 1989. - Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju. 1992. "Skup o Zemlji“ - održan u Rio de Janeiru– Agenda 21
Agenda 21 – ekološki program samozaštite čovječanstva u 21.st. Agenda21 - predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.),čije je djelovanje od ključnog značenja za održivi razvoj Zemlje. Ideja održivog razvoja= usklađenost gospodarskog rasta i prirodnih ekosistema. ‘Održivi razvoj je onaj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija,ne ugrožavajući buduće generacije uzadovoljavanjunjihovih potreba.‘ -Brundtland Komisija
Izveštaj komisije iz 1987.godine - ljudsko prisustvo pritiska životni ciklus planete. Od 1950.godine – duplikacija populacije, a materijalna dobra veća za 4 puta! ¾ ljudi – u rastućem siromaštvu Koncept održivog razvoja mora biti kao svakodnevna praksa i program A21 stvara prostor za takvo ostvarivanje. “Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora događati tamo gdje žive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21.”
Trendovi i zadaci Agende 21: Suzbijanje siromaštva kao prioritetni zadatak OUN-a Promjena obrasca potrošnje Zaštita i unapređenje ljudskog zdravlja Razvoj koncepta održivog naselja Zaštita atmosfere Održivo upravljanje tlom Sprečavanje odumiranja šuma Zaštita i upravljanje slatkim vodama Upravljanje opasnim vodama Upravljanje radioaktivnim otpadom
Postupci i zadaci iz oblasti u Agendi 21: Suzbijanje dezertifikacije(nastanka pustinja) i suša Održivog razvoja planina Održive poljoprivrede i razvoja sela Očuvanje biološke raznolikosti Upravljanje biotehnologijom Zaštita i upravljanje okeanima Upotreba otrovnih hemikalija Upravljanje krutim otpadom Realizacija ovih ciljeva i zadataka = obrazovanje, osposobljavanje i razvijanje svijesti javnosti!
Razmišljati globalno - djelovati lokalno Ključna uloga u ostvarivanju održivog razvoja – lokalne vlasti. Dokument - lokalna Agenda 21 Do 1996. većina zemalja je trebala postići opću saglasnost o lokalnoj Agendi 21. Danas više od 2000 lokalnih vlasti radi na izradi lokalne Agende 21.
Zaključak Glavno pitanje danas: Možemo li se pouzdati u to da će se u kratkom roku uspjeti promijeniti dovoljan broj ljudi kako bi se spasio suvremeni svijet?
Kratki prikaz: Pojam Nivoi Problemi upravljanja Efikasna zaštita
Šta je biodiverzitet? 29.decembar 1995.godine – Međunarodni dan biološke raznolikosti. UN proglasile period od 1994. do 2003. god. dekadom biološke raznolikosti, a 1995.god. godinom zaštite prirodne i životne sredine. Biološka raznolikost(biodiverzitet) označava različitost na genetičkom nivou (gena), na nivou vrste, biocenoza i ekosistema. Tri najvažije komponente biodiverziteta: Genetički diverzitet – različitost gena unutar jedne vrste Diverzitet vrsta – različitost vrsta u nekom području Diverzitet ekosistema – različitost staništa, životnih zajednica, ekosistema i ekoloških procesa
Problemi upravljanja Do danas u svijetu opisano oko 500 hiljada vrsta biljaka i oko 2,5 miliona vrsta žvotinja. Smatra se da još nije opisano između 10-30 miliona vrsta biljaka i životinja. Narušavanje prirodnog biodiverziteta zbog degradacionih i zagađujućih procesa, a sve zbog djelovanja čovjeka!
Kategorije biljaka i životinja prema stepenu ugroženosti: Izumrle (Ex) - izumrle vrste Ugrožene (E) – vrste kojima prijeti izumiranje Osjetljive (V) – vrste čije se populacije smanjuju Rijetke (R) – populacija mala i uskog rasprostranjenja Skupina neodređenog statusa (I)
Popis izumrlih životinjskih vrsta Ptice ( Lat. Aves ) Kraljev Otočni Emu(red Kazuara;porodica Emua) Klokanov Otočni Emu (red Kazuara;porodica Emua) Moe (red Moavki) Slonovske Ptice (red Slonovskih Ptica) Dodo Sisari (Lat. Mammalia) Falklandska Lisica(red Mesoždera; porodica Pasa) Morska Vidrica(red Mesoždera; porodica Kuna) Karipska Medvjedica (red Mesoždera; porodica Pravih tuljana) Stellerova Morska Krava(red Morskih krava ; porodica Moronja)
Popis ugroženih životinjskih vrsta Afrički slon Azijski slon Bengalski tigar Bizon Bonobo Divovska vidra Galapagoški pingvin Gavijal Gepard Golema želva Gorile Hijacintna ara Indijski riječni dupin Indokineski tigar Južna riječna vidra Kineski aligator Madagaskarski prstaš ili Aye-aye Modrulj Morska vidra Orangutan Patuljasti vodenkonj Riječni rak Risovi Velika bijela psina Veliki panda Šaran
Popis osjetljivih vrsta Velike mačke Ptice grabljivice
Popis rijetkih životinjskih vrsta Bijeli lav Mrki tvor Patuljasti miš Bezrepi makaki Otočna siva lisica Sumatranski orangutan Kubanski krokodil Divlji konj Przewalskoga Čovječja ribica
Endemske i ugrožene biljne vrste Rijetke vrste u BiH i Hrvatskoj: Bosanski ljiljan Velebitska degenija Enicijan Hajdučka trava Javor planinski Perunika bosanska Čekinjuša bosanska Dalmatinska iglica Ugrožene vrste u svijetu: Divlji sago-SAD Orhideja-Meksiko Morski ladolež-Europa Zelena vrčasta biljka-SAD Velikolisna palma-Madagaskar Mogranj s otokaSokotran-Jemen Afrička ljubica-Istočna Afrika Plava vanda-Indija/Tajland Kanarski zmajevac,drvo-Kanarski otoci Kaoba-Ekvador
Šta Crvena knjiga kaže? Ugrožene životinjske vrste: - 60 vrsta sisara - 28 vrsta ptica - 37 vrsta gmizavaca - 19 vrsta vodozemaca - 38 vrsta slatkovodnih riba - preko 238 invertebrata U Evropi oko 4 500 ugroženih vrsta biljaka, a u BiH od ukupno 5 000 biljnih vrsta, ugroženih je 678 vrsta.
Efikasna zaštita Ozbiljno uvažavanje ekoloških zakonitosti, dobro poznavanje ekosistema, podržavati udruženja za zaštitu prirode i podići svijest unutar zajednice!
Zaključak Ali, zašto se uopšte bavimo temom biodiverziteta? Zašto? Koliko vrsta gubimo? Shvatam da postoji problem koji se zove “gubitak biodiverziteta”, ali kakav će to uticaj imati na mene?