DOPING

1. DOPING konvencionalna sportska prehrana + suplementi + nedozvoljena farmakološka sredstva – doping sportske beneficije, zarada, slava doslovno “tjeraju” sportaše na poboljšnje svoje rezultate na bilo koji način pa i po cijenu zdravlja MOK: “Doping je svako ono sredstvo ili postupak koje je u stanju da na umjetan način poveća radnu sposobnost, što je u suprotnosti sa sportskom etikom, kao i tjelesnim i mentalnim integritetom sportaša” (1999.)

2. zlouporaba farmakoloških sredstava stara je koliko i sam sport • “doping” – nizozemska riječ “doop” – iz korijena riječi naroda Kafira (Južna Afrika) – “dop” – žestoko stimulativno piće koje se koristilo u ritualnim vjerskim obredima • 1884., francuski filozof Charles Edward Brown – Sequard, izgnječio pseće i zamorčeve spolne žlijezde, skuhao u solnoj otopini i ubrizgao ih u svoj organizam • upotreba dopinga počinje na plivačkim i biciklističkim utrkama – “speedball”, smjesa heroina i kokaina,1896., bilježi se prvi smrtni slučaj

3. prvi sintetički testosteron razvio je nobelovac Leopold Ružička (1887-1976), ranih tridesetih godina prošlog stoljeća • zbog loših rezultata na OI u Berlinu, Adolf Hitler naređuje znanstvenicima da stvore superioran tip sportaša, tada se po prvi puta na zdravim ljudima počeo upotrebljavati sintetički testosteron radi poboljšanja sportskih rezultata • pokretač moderne ere zlouporabe dopinga je dr. John Ziegler – storio je Dinabol u suradnji sa tvrtkom CIBA

4. Djelovanje doping-a • djelovanje droga odvija se preko pobuđivanja dopaminskog i endorfinskog sustava, kao i kod hrane koja izaziva ugodu • dvije glavne vrste droga koje izazivaju ovisnost: • DEPRESORI središnjeg živčanog sustava (alkohol, barbiturati, opijati, trankvilizanti) • STIMULANSI središnjeg živčanog sustava (amfetamini, kokain)

5. neurotransmiter je kemijska tvar, a najpoznatiji neurotransmiteri su adrenalin, noradrenalin, acetilkolin, serotonin, dopamin, endorfini • utjecaj neurotransmitera može biti ekscitacijskiili inhibicijski • različite droge mijenjaju normalnu neuralnu aktivnost tako da utječu na proces djelovanja neurotransmitera • npr. neke droge imaju kemijsku strukturu sličnu strukturi neurotransmitera pa oponašaju njihov učinak i «varaju» neurone tako da se oni aktiviraju ili inhibiraju

6. Podjela sredstava dopinga • zabranjene grupe supstancija • zabranjene metode manipulacije u dopingu • grupe supstancija koje ponekad mogu biti zabranjene u sportu

7. Zabranjene grupe supstancija • stimulansi • narkotici • anabolički steroidi • diuretici • peptidni hormoni (mimetici i sl. supstancije)

8. Stimulansi • supstance koje pripadaju psihomotornim sredstvima simpatomimetičkim aminima i stimulatorima CNS-a • amfetamin • kokain • efedrin

9. Anabolički steroidi • klasa medikamenata koji sadrže sintetički napravljen oblik hormona testosterona ili sličan spoj koji se proizvodi iz ovog hormona – derivati testosterona • jako toksičan za jetru • testosteron i njegovi derivati • THG tetrahidrogestrinon • Beta2 agonisti

10. Peptidni hormoni • HCG ljudski korionski gonadotropin • HGH ljudski hormon rasta • EPO eritropoetin

11. Zabranjene metode manipulacije u dopingu • krvni doping • farmakološke, kemijska i fizičke manipulacije • probenecid • epitestosteron

12. Grupe supstancija koje ponekad mogu biti zabranjene u sportu • alkohol • kanabinoidi • lokalni anestetici • kortikosteriodi • Beta blokatori • supstance za maskiranje

13. Doping kontrola • prvi testovi sportaša na droge 1983 na Panameričkim igrama u Caracasu • koristili su sofisticiranu kromografiju plinova i masenu spektomeriju – dr. Manfred Donick • radi se pomoću urina na način da se u dugačku epruvetu disperzira par kapi urina pomoću mlaza plinovitog helija • detektori uočavaju molekule koje sadrže dušik i fosfor • skoro 100% točna metoda

14. Povijest doping kontrole • prvi testovi sportaša na droge 1983 na Panameričkim igrama u Caracasu (Venezuela) • kanadski dizač utega Guy Greavette bio je u centru onoga što se naziva prvim međunarodnim skandalom u sportu • njemu su, kao i njegovom timskom kolegi, nakon pozitivnog testa na steroide oduzete medalje, te je kažnjen sa dvije godine zabrane natjecanja • otkriveno još 19 sportaša

16. ionski detektor ionizacija analizator m/z maseni spektar unos uzorka računalo

17. Benzen

18. ponukan sve brojnijim primjerima i skandalima, kasnih 90-ih MOO je poveo oštru bitku protiv dopinga, zbog čega je formirana Svjetska anti-doping Agencija WADA • kad je Agencija počela svoj rad pokazalo se da će bitki biti mnogo, rat će biti dug, a pobjeda (nadajmo se da će je biti), daleka i neizvjesna • na Olimpijskim igrama 2000. i 2002. godine borba je počela donositi ploda: “stradali” su neki osvajači medalja u dizanju utega i skijaškom trčanju jer su im otkrivena nedopuštena stimulativna sredstva primjenom najsuvremenijih i najsofisticiranijih znanstvenih metoda • ali usprkos svemu, unatoč svim primjerima, upozorenjima i prijetnjama, na XXVIII. Olimpijskim igrama u Ateni, 2004., dvadeset i troje sportaša i sportašica diskvalificirano je zbog dopinga!!!

20. usprkos provjerama, mnogi sportaši koriste doping i ne budu uhvaćeni “na djelu” • tek nakon pada Berlinskog zida vidjelo su izišli dokazi da su mnogi, bolje reći velika većina istočnonjemačkih sportaša, a pogotovu sportašica, koristili anaboličke steroide, te mnoga druga sredstva medicinske i kemijske prirode, a u tome su bili poticani od svojih stručnih stožera, pa čak i od službene državne politike (STASI)

21. međutim, i nažalost, nekim od tih sportašica se desilo veliko zlo kao posljedica dugotrajnog konzumiranja kemijskih medikamenata: neke su rodile malformiranu djecu (žalosni slučajevi nekih, nekad vrhunskih, plivačica bivše Istočne Njemačke koje su suvereno vladale svjetskim bazenima 70-ih i 80-ih godina XX stoljeća) • fantastična američka atletičarka Florence Griffith Joyner, Flo-Jo, koja je 1988 postavila nedostižne svjetske rekorde na 100 i 200 m (10,49 sec na 100 m na američkim kvalifikacijama za OI i 21,34 sec na 200 m na samim OI U Seoulu) umrla je 21. rujna 1998, sa 39 godina u snu, od komplikacija izazvanih astmom...(?)

22. Marion Jones(L.A., 1975.) • atletičarka, višestruka olimpijska pobjednica u sprinterskim disciplinama • bila je najbolja svjetska atletičarka u sprinterskim disciplinama na 100 i 200m u periodu na prijelazu stoljeća • medalje je u tom periodu redovito osvajala i u skoku u dalj kao i u štafetnim utrkama, te je s pravom smatrana i jednom od najsvestranijih atletičarki • zvjezdane trenutke karijere doživjela na 27. Olimpijskim igrama u Sydney-u, kada je osvojila čak 5 medalja, od čega tri zlatne