410 likes | 757 Views
Damir Mustabašić. damir.mustabasic@edu.uni-graz.at. BOŠNJAČKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA: OPŠTI/OPĆI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJA.
E N D
Damir Mustabašić damir.mustabasic@edu.uni-graz.at BOŠNJAČKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA: OPŠTI/OPĆI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJA Sprachwissenschaftliches SE (BKS) 515.056: Die nationale Sichtweise des Verhältnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen (WS 2011/12) LV-Leiter: Branko Tošović 06. 12. 2011.
Sadržaj • Standardni bosanski jezik • Bosanski crnogorski hrvatski srpskiAlija Isaković, Midhat Riđanović, Ibrahim Čedić • Jezička situacija u BiH Muhamed Šator, Ismail Palić, Hanka Vajzović • Fonetske i fonološle razlikeMidhat Riđanović, Ibrahim Čedić, Maja Midžić • Prozodijske razlikeNaila Valjevac • Zaključak 2
1. Standardni bosanski jeziks opšteg aspekta 3
Standardizacija bosanskog jezika otpočinje: • rječnicima Alije Isakovića, kasnije i Ibrahima Čedića, • pravopisom Senahida Halilovića i • gramatikama Dževada Jahića i Halilovića. 4
Povelja o bosanskom jeziku „Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim.‟ „Korištenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrđen u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.‟ 5
Povelja o bosanskom jeziku „Bez obzira na slična ili različita mišljenja o zajedničkom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojužnoslavenskog dijasistema — a koji čini glavninu južnoslavenske jezičke zajednice — smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova riječ o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bošnjaci bosanskim[…]‟(Bosanski jezik-www). 6
Alija Isaković (1932—1997) • romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist • lekiskograf i historičar jezika i književnosti: „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku‟ (1993) „Rječnik bosanskoga jezika‟ (1995)„O nacionaliziranju Muslimana. 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana‟ (1972) „Biserje‟ (antologija muslimanske književnosti) — (1972) 7
Alija Isaković Bosanski jezik postoji u narodu i literaturi koliko hrvatski i srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke, a ne lingvističke naravi[…] što je u korelaciji s političkim (ne)imenovanjem bosanske nacije, posebnobosanskih Muslimana (Bošnjaka). 8
Alija Isaković Termin „bosanski jezik‟ upotrebljavali su i drugi koji su se smatrali Bošnjacima (Bosancima)[…] [!] Njega imenuju svojim znatne skupine Bošnjaka izvan BiH (Sandžak, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), te u iseljeništvu u Turskoj i drugdje. 9
Alija Isaković Tako je bosanski jezik konstitutivna komponenta bosansko-muslimanskog nacinalnog bića[…] Jezički pluralizam je društvena stvarnost i njena uzajamnost (Isaković 2009: 15—16). 10
Bošnjački lingvisti • „Pravopis bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović (1996) • „Gramatika bosanskoga jezika‟ — Senahid Halilović, Dževad Jahić, Ismail Palić (2000) • Kritika • „Totalni promašaj: Prikaz Gramatike bosanskog jezika Dž. Jahića, S. Halilovića, I.Palića‟ — Midhat Riđanović (2003) • „ Rječnik bosanskoga jezika‟— Sehahid Halilović, Ismail Palić, Amela Šehović (2010) • „ Rječnik bosanskog jezika‟— Ibrahim Čedić, Aida Kršo, Safet Kadić, Hadžem Hajdarević, Naila Valjevac (2007) 11
2. Bosanski crnogorski hrvatski srpski 12
Alija Isaković • Osnovne razlike u odnosu na hrvatski i srpski • Poseban varijantski sistem zajedničkog jezika • Nije identičan ni sa S ni sa H varijantom • čuvanje glasa h u domaćim riječima i turcizmima • u nekim morfološkim oblicima razlikuje se i od H i od S (u mjeri u kojoj se ti jezici razlikuju i među sobom) • najmanje razlika između narodnog (dijalektalnog) i književnog • izvanredan kontinuitet u odnosu na S i H 13
Ibrahim Čedić • Bosanski jezik: podudaran sa bosanskohercegovačkim jezičkim izrazom koji je egzistirao za vrijeme sh./hs. • Bosanski vs. bošnjački: naziv bošnjački jezik nikada se nije upotrebljavao; taj jezik nazivaju svojim mnogi stanovnici BiH • Tendencija u odnosu na prethodni standard: • uvođenje osobina iz govora i izraza Bošnjaka • dvostrukost i višestrukost na svim jezičkim nivoima • što veća afiramcija turcizama 14
Ibrahim Čedić • Jezička praksa • Neostvarivost prijedloga o uzoru za bosanski jezik u starijim književnojezičkim izrazima • Prijedlozi čišćenja jezika naišli su samo djelimično na plodno tlo • Nova norma Jahića, Halilovića, Palića samo se djelimično poštuje zbog ukorijenjenosti prethodne • U praksi već odavno definirana funkcija i upotrebna vrijednost turcizama 15
Ibrahim Čedić • Pravopis i gramatika • Varijacije sh./hs. zadržane u B: • takođe : također, hljeb : kruh, prijenos : prenos, tužilac : tužitelj, intervenisati : intervenirati, obitelj : porodica • djevojka plavih očiju : djevojka sa plavim očima, autobuski : autobusni, studentkinja : studentica, • milion : milijun, teritorij : teritorija, tenisač : teniser, znanost : naukai sl. 16
Ibrahim Čedić • Pravopis i gramatika • Višestrukost:-telj i -lac, -irati/ovati i -irati/isati: slušatelj : slušalac, organizirati : organizovati i organizuju : organiziraju, preduzeće : poduzeće, plaća : plata, osoba : lice, radnik : djelatnik, sudjelovati : učestvovati 17
Ibrahim Čedić • Turcizmi i orijentalizmi • Nezamijenjivi su orijentalizmi tipa: behar, duhan, kirija, patlidžan, kusur i sl. • Pojmovi za obilježavanje islamske vjere, običaja i života: hodža. dženet,efendija, medresa • Za označavanje društvenih odnosa: amidža, daidža, hanuma, miraz • U trgovini: bakšiš, dućan, bazar 18
Ibrahim Čedić • Za biljni i životinjski svijet: behar, dud, patlidžan • U građevinarstvu: sahat-kula, sokak, šedrvan, mahala • Turcizmi književne vrijednosti: prozor : pendžer, sedmica : hefta • Turcizmi koji nisu u standardojezičkoj uptrebi: džinajet (zločin), hućumet (režim), serhatlija (graničar) • ... 19
Ibrahim Čedić • Ostale posuđenice • Grčkog i latinskog porijekla: demokratija/demokracija, sistem, elemenat • Germanizmi: cimer, cink, kasarna • Romanizmi: fond, hotel, šef • Anglicizmi: džins, imidž, menadžment, džemper 20
Midhat Riđanović • BCHS su podjezici jednog zajedničkoga sistema (južnoslovenskog/jugoslovenskog/ jugoslavenskog) • Očuvanost vukovskog akcentskog sistema • Tonski jezik: „[..] signalizira razliku između riječi ne samo glasovima nego i tonom kojim se ‚otpjeva‘ pojedina riječ‟ (Riđanović 2009: 93): skuup : skup, kuupiti : kupiti 21
Midhat Riđanović • Turcizmi, poput onih kod Andrića i Šantića, po kojima nas drugi identifiricaju, sve više ispadaju iz upotrebe • Frekventnija upotreba aorista: Uh, evo prosuh kahvu! Propadosmo! Odoh! Pokradoše nas političari! Rekoh ti ja! • Upotreba dativa lične zamjenice (obično jd.) — uspostavljanje odnosa prisnosti: Šta mi radiš? Kako si mi? ili Kako si ti meni? 22
3. Jezička situacija u Bosni i Hercegovini 23
Muhamed Šator (1945—2004) • Vrijeme Austro-Ugarske • Formiranje komisije za jezik (Ivan Popović) • Nije bilo potrebe za prilagođavanje Vukovom jeziku • Zemaljska vlada je trebala da prihvati dogovorLjuboje Dlustuš: „Otkad Bosna postoji vazda se htjelo neke avtonomije i bosančica je živ izražaj toj težnji; ali eto ne bijaše prilike da se održi, ne dadoše braća u susjedstvu, pa poslije gospodar koji naredi, da i njegvo ruho treba nositi‟ (Šator 2009: 115). 24
Muhamed Šator • Gramatika bosanskog jezika (1889) • Izuzev vjerskih listova, kod većine ostalih (Bosanska vila, Bošnjak, Nada Zora, Glasnik Zemaljskog muzeja) primjećuje se ujednačenost • Časopis Nada: opšti i opći, štampa i tisak, kemičar i hemičar, kafa, kahva i kava 25
Ismail Palić • Gotovo nikakav uticaj bh. Hrvata i Srba (naročito prvih) na jezičku politiku koja se vodi van BiH • Etnički podijeljeno školstvo brani se različitosti B, H i S jezika, dok se u stvarnosti radi o kulturno-historijskim tradicijama • „Uvažavanje jezičke realnosti u Bosni i Hercegovini neće nimalo naštetiti autonomnosti i posebnosti bilo kojeg od triju standardnih jezika, ali zato hoće potvrditi činjenicu da su oni i supstancijalno mnogo bliži nego što bi normativci htjeli da oni budu‟ (Palić 2009: 87). 26
Hanka Vajzović • Simbolička funkcija jezika: stav Bošnjaka, Hrvata i Srba prema podijeljenim jezicima • Kroatiziranje = „agresija na bosanski jezik‟? 27
4. Fonetika i fonologija 28
Midhat Riđanović • Gutanje visokih vokala i, u u nenaglašenim slogovima:kren‘la, rad‘la • Istraživanje razumijevanja bosanskog govora među ljudima iz SA, BG, ZGGdje si to sada? [gdi̭esto sada] :Gdje su to sada? [gdi̭esto sada] Šta mi bi? [ʃtambi] : Šta mu bi? [ʃtambi] • 80% Bosanaca čuje nepostojeće i, u • 80% ne-Bosanaca ne čuje 29
Midhat Riđanović • Češće skakanje silaznog akcenta na proklitiku: u_kući (kȕća), u_bašči (bȁšča, bášča), na_slici (slȉka), u_zgradi (zgrȁda) • kod starijih govornika • gubljenje ovog obilježja pod uticajem H i S 30
Ibrahim Čedić • Upotreba fonema h: hrđa, hrvati se, suh, duhan, kuhati, lahko, mehko • Jotovanje • ć (H, B) : št (S, B) —općina : opština, svećenik : sveštenik • št : šć—ovlašten/ovlašćen, korišćenje/korištenje, omašćenog/omaštenog 31
Maja Midžić • Analiza fonetskih razlika u B, H i S verziji Dejtonskog sporazuma • Vokal a najčešći u H: fakultativno a u genitivu: mirovnoga • Vokal e frekventniji u H: dativski oblik tipa tome, ovome; B i S: tom, ovom • Samoglasnik i češći u B i S nego u H: poštivanje : poštovanje, poštivati : poštovati (sufiksi-iva:-ova) • Također je vokal u izraženiji u H zbog svoje fakultativne funkcije u dativu: kojemu 32
5. Prozodijske razlike 33
Naila Valjevac • Vokalski sistem BHS jezika • Težnja uvođenja refleksa jata ie kao posebnog glasa u H jeziku nije opšteprihvaćena • Sonant r u BHS-u može biti i vokal r̥ 34
Naila Valjevac • Akcentski sistem • Muzikalan ili harmoničan • Nepromijenjen: dva silazna (dugosilazni i kratkosilazni), dva uzlazna (dugouzlazni i kratkouzlazni) • Akcenat nije apsolutno identičan u govoru ni u istom, pa ni u različitim jezicima • Vokalnor̥može imati četiri vrste akcenta 35
6. Zaključak 36
Zaključak • B jezik u odnosu na H i S najviše sliči prethodnom standardu (sh./hs.) • Dozvoljeni su brojni dubleti koji trebaju da se riješe (Halilović) • Uočljivo kroatiziranje (iako od strane bošnjačkih autora prešućeno) u bh. izrazu • Leksičke razlike: prvenstveno u orijentalizmima i turcizmima, u ostaloj razlikovnoj leksici preovladaju dubleti 37
Zaključak • Fonetsko-fonološle i prozodijske: • fonem h • vokalni i akcentski sistem odgovara sh./hs. • gutanje visokih vokala i, u u govoru • dubleti pri jotovanju: ć : št, šć : št • u suštini odgovara Vukovskom jeziku 38
Literatura Bosanski jezik-www: Povelja o bosanskom jeziku. URL: http://www.bosnianlanguage.com/. Stand: 05. 12. 2011. Čedić, Ibrahim (2009): „Bosanskohercegovački stardnojezički izraz.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 41—50. Čedić, Ibrahim (2009): „Zajednički standard Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 51—54. Isaković, Alija (2009): „Bosanski jezik.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 15—18. Midžić, Maja (2009): „Fonetske razlike u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj verziji dejtonskog sporazuma.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 407—416. Palić, Ismail (2009): „Mogućnosti funkcioniranja triju standardnih jezika (bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga) u Bosni i Hercegovini.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 77—90. Riđanović, Midhat (2009): „O specifičnostima bosanskog u odnosu na srpski, hrvatski i crnogorski jezik.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 93—109. Šator, Muhamed (2009): „Od Kallayevog monocentrizma do policetričkih jezičkih standarda.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 111—109. Tošović, Branko; Wonisch, Arno (2009): Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. Sarajevo, Graz: Institut za jezik; Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität.— 481 S. Valjevac, Naila (2009): „Akcentske sličnosti i razlike između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika s posbnim osvrtom na jezik u BiH.“ In: Tošović/Wonisch (ed.); 307—350. 39