KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM

1. KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM DR. S. POLOVINA

2. DEFINICIJA OTVORENE I ZATVORENE PRIVREDE • Otvorena privreda je ona koja je putem međunarodne razmjene povezana sa svijetom. • Zatvorena privreda je ona koja je sama sebi dovoljna i ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni. • Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj ekonomskoj i političkoj moći ne može biti autarhična.

3. NAČELA FUNKCIONIRANJA MEĐUNARODNE RAZMJENE • načelo apsolutne prednosti • načelo komparativne prednosti • Heckscher-Ohlinov teorem

4. NAČELO APSOLUTNE PREDNOSTI • Ovo je načelo izložio Adam Smith 1776. u “Bogatstvu naroda”. • Prema ovom načelu zemlja će proizvoditi i izvoziti one proizvode kod kojih ima niže troškove proizvodnje u odnosu na druge zemlje, a uvozit će one proizvode čija je pak proizvodnja u zemlji skuplja od proizvodnje istih takvih dobara u inozemstvu.

5. PRIMJER NAČELA APSOLUTNE PREDNOSTI • Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Engleskoj iznose 20 radnih sati, aproizvodnja 1 hl vina 30 radnih sati • Troškovi proizvodnje 1 tone žita u Portugalu iznose 30 radnih sati, a proizvodnja 1 hl vina 20 radnih sati • ZAKLJUČAK: za Englesku je probitačnije proizvoditi žito i uvoziti vino iz Portugala dok je za Portugal probitačnije obrnuto.

6. NAČELO KOMPARATIVNIH PREDNOSTI • Ovo je načelo formulirao 1817. Ricardona modelu dvaju zemalja koje proizvode dva ista proizvoda s različitim troškovima proizvodnje. • Pretpostavio je za razliku od Smitha da jedna od dvaju zemalja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. • Prema tom načelu svaka zemlja uživa korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove.

7. PRIMJER PRIMJENE NAČELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI • Ricardo je pomenuto načelo objasnio na primjeru razmjene između Engleske i Portugala: vina i žita • Portugal ima apsolutnu prednost u proizvodnji vina i žita • Za Portugal je unosnije specijalizirati se u proizvodnji vina, a za Englesku u proizvodnji žita

8. KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (1) • jedinica vina u Engleskoj košta kao 2 jedinice žita. Toliki su i oportunitetni troškovi. • jedinica vina u Portugalu košta 1.5 jedinicu žita. Toliki su i oportunitetni troškovi.

9. KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (2) • troškovi proizvodnje su dani u prethodnoj tablici • pretpostavljeno je da za proizvodnju žita i vina Engleska ima na raspolaganju 270 radnih sati a Portugal 180

10. PRETPOSTAVKE RICARDOVOG MODELA • nema transportnih troškova • troškovi su konstantni i nema ekonomije razmjera • homogenost proizvoda • mobilnost faktora proizvodnje • nema trgovinskih prepreka • savršena informiranost kupaca i prodavača

11. HECKSCHER-OHLINOV TEOREM • Prema tom teoremu zemlja koja je obilna s kapitalom izvozit će kapital-intenzivna dobra • Prema istom teoremu zemlja koja je obilna s radom izvozit će radno-intenzivna dobra • U ovom modelu proizvodna prednost neke zemlje proizlazi iz relativnog obilja proizvodnog faktora kojim raspolaže

12. POSLJEDICE MEĐUNARODNE RAZMJENE • kretanje dobara iz područja niskih cijena u pravcu područja visokih cijena i njihovo izjednačavanje • obostrano polučivanje koristi partnera u razmjeni jer su troškovi uvezene robe niži od troškova domaće proizvedene robe • obostrani porast realnih najamnina,produktivnosti i dohotka • međunarodne cijene će se formirati između relativnih cijena promatranih dobara

13. GRAFIČKI PRIKAZ KORISTI OD MEĐUNARODNE RAZMJENE • Koristi međunarodne trgovine mogu se prikazati pomoću granice proizvodnih mogućnosti • razmjena sa svijetom omogućava veću efikasnost kao i pomak postojeće granice dalje od ishodišta • ako nema razmjene uslijed rastuće neefikasnosti točka ravnoteže se pomiče prema ishodištu

14. PRIMJENA NAČELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI • načelo se može primijeniti u modelu dvaju zemalja koje razmjenjuju više roba. U tom slučaju se pravi ljestvica dobara obzirom na stupanj komparativne prednosti. • načelo se može primijeniti u modelu multilateralne razmjene u kojem sudjeluje više zemalja.

15. OGRANIČENJA TEORIJE KOMPARATIVNIH PREDNOSTI • pretpostavka neometanog funkcioniranja konkurencijske ekonomije s fleksibilnim cijenama i najamninama • neravnomjerna disperzija koristi od međunarodne trgovine • protekcionistički zahtjevi u vrijeme recesije

16. PROTEKCIONIZAM • politika zaštite domaće proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota • začetnici su F. List i A. Hamilton (18/19 st.) • ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom ekonomskom politikom jer prema njima teorija komparativnih prednosti omogućuje probitak svim partnerima u razmjeni

17. POSLJEDICE PROTEKCIONIZMA • porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu • povećanje domaće proizvodnje • smanjenje domaće potražnje • smanjenje uvoza • smanjenje potrošačkog probitka • porast prihoda države

18. Posljedice liberalizacije trgovine • smanjenje domaćih cijena na razinu onih na svjetskom tržištu • smanjenje domaće proizvodnje • povećanje domaće potražnje • povećanje uvoza • povećanje potrošačkog probitka

19. CARINE I KVOTE • Carine su porez razrezan na uvoz • Carine mogu biti prohibitivne i neprohibitivne • Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu • Carine i kvote su protekcionistički instrumenti s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi a kvote prihode uvoznicima

20. RAZLOZI UVOĐENJA CARINA • neekonomski, na pr. razlozi nacionalne sigurnosti, čuvanja kulturnih tradicija ili ekološki razlozi • ekonomski, na pr. zaštita domaće industrije ili porast zaposlenosti

21. INICIJATIVA ZA NAMETANJE CARINA • Nju mogu pokrenuti različite interesne skupine kao na pr. sindikati ili udruge poslodavaca • Razlog pokretanja je polučivanje grupnog probitka na uštrb drugih dijelova društva

22. ARGUMENTI ZA UVOĐENJE CARINA • potreba zaštite domaćih radnika i njihovih najamnina od strane konkurencije • potreba odgovora onim zemljama koje su se ogradile carinskim barijerama(osvetljive carine) • potreba zaštite od inozemnog dampinga (protudampinške carine) • potreba zaštite od subvencioniranog izvoza (izjednačavajuće carine)

23. OPRAVDANOST UVOĐENJA CARINA • ako uvođenje carina pomaže da se promjeni terms of trade neke zemlje • ako carinska zaštita omogućava razvoj neke privredne grane • ako uvođenje carina pomaže smanjenju nezaposlenosti

24. OPTIMALNE CARINE • one koje maksimaliziraju domaće dohotke • optimalne carine su oblik politike “osiromašenja susjeda” • uvođenje optimalnih carina u pravilu dovodi do reakcije pogođenih zemalja i carinskih ratova

25. NECARINSKE PREPREKE • one se sastoje od neformalnih ograničenja ili propisa kojima se otežava nekoj zemljida prodaje svoja dobra na stranim tržištima (na pr. uvođenje rigoroznih sanitarnih i veterinarskih propisa kojima se štite ne samo domaći potrošači već i proizvođači)

26. GATT • U listopadu 1947.u Genevi su 23 zemlje potpisale Opći ugovor o carinama i trgovini (GATT) čiji je cilj bio postupna liberalizacija međunarodne razmjene kroz smanjenje carina i kvota • GATT je stupio na snagu 1.1. 1948. • carine su se smanjivale pregovorima između zemalja članica – tzv- runde.Bilo ih je ukupno 8 u povijesti GATT-a.

27. RUNDE GATTA • Prva runda održana je u Genevi 1947. • Druga runda održana je u Annecy-ju u Francuskoj kojom je izmjenjeno 5000 koncesija • Treća runda održana je u Torquayu u Engleskoj kojom je izmjenjeno 8700 carinskih koncesija uz smanjenje carina za 25 % • Peta Dillonova runda održana 1962 omogućila je smanjenje carina u vrijednosti 5 mld$ svjetske trgovine

28. RUNDE GATT-a (2) • Šesta, Kennedyeva runda iz 1967. omogućila je smanjenje carina u vrijednosti od 40 mld $ svjetske trgovine • Sedma runda u Tokiju 1979. smanjila je carine u vrijednosti 300 mld $ svjetske trgovine. • Osma runda poznata kao Urugvajska runda završena je 1993.

29. URUGVAJSKA RUNDA • Rezultati : • a) veliko smanjenje subvencija za poljoprivredne proizvode • b) slobodan pristup tekstilnim proizvodima LDC na tržišta razvijenih zemalja • c) slobodno korištenje intelektualnog kapitala

30. RAZLIKE IZMEĐU GATT-a I WTO • WTO nije puki produžetak GATT-a • WTO je institucionalizirano tijelo što GATT nije bio • GATT je djelovao periodično dok WTO djeluje stalno • Pravila GATT-a odnosila su se samo na razmjenu roba, dok se pravila WTO-a pored njih odnose i na usluge i intelektualni kapital • WTO djeluje brže i automatski čime onemogućeno blokiranje pravila WTO-a

31. Zadaci • Podaci o nuđenim i traženim količinama u Norveškoj dani su u slijedećoj tablici.

32. ZADACI • a) Koja je ravnotežna cijena odnosno količina pod pretpostavkom da nema vanjske trgovine? • b) Koja će biti tražena odnosno nuđena količina te uvoz uz pretpostavku potpune liberalizacije uvoza ako je svjetska cijena 15000 $ ? • c) Uvedene su carine od 5000 $ po vozilu. Kakvi su učinci ove mjere ? Koliki će prihod biti ostvaren nametanjem carina ? • d) Koliki će prihod od carina biti ako se one povećaju na 10000 $

33. ZADACI • a) Pe = 25000 $, Qe = 65000 komada • b) Qd = 90000 komada, Qs = 45000 komada, Uvoz = Qd – Qs = 45000 komada • c) Qd 0 80000 komada, Qs = 55000 komada, uvoz je 25000 komada, dok je prihod od carina 25000* 5000 = 125 mil.$ • Cijena će iznositi 25000 $. Kako nema uvoza neće biti ni prihoda od carina.

34. ZADACI • Neka je funkcija potražnje za računalima dana jednadžbom Qd =2300-0,5 P a ponuda jednadžbom Qs = 1100+0,1P. Cijene su izražene u $.

35. ZADACI (2) • a) Odredite ravnotežne cijene i količine pod pretpostavkom da nema vanjske trgovine! • b) Pretpostavimo da je uvoz poptuno liberaliziran i da svjetska cijena iznosi 1500 $. Kolika će biti tražena odnosno nuđena količina pri toj cijeni kao i veličina uvoza? • c) Kolika će biti nuđena odnosno tražena količina pri carinskoj stopi od 20 % na svjetsku cijenu te uvoz i prihod od carina ?

36. ZADACI • a) Pe = 2000 $, Qe = 1300 komada • b) Qd = 1550 komada, Qs = 1250 komada, a uvoz 300 komada • c) P = 1800 $, Qd = 1400 komada, Qs=1280 komada, uvoz je 120 komada a prihod od carina je 300*120 = 36000$