540 likes | 836 Views
Davatelji krvi plazme i stanica. Doc.dr.sc.Marija Crnić-Martinović specijalist transfuziolog. Transfuzijska medicina. Dio kliničke medicine Dio laboratorijske medicine Bavi se : a)prikupljanjem krvi b)proizvodnjom lijekova iz krvi
E N D
Davatelji krvi plazme i stanica Doc.dr.sc.Marija Crnić-Martinović specijalist transfuziolog
Transfuzijska medicina • Dio kliničke medicine • Dio laboratorijske medicine • Bavi se : a)prikupljanjem krvi b)proizvodnjom lijekova iz krvi c) liječenjem bolesnika lijekovima pripravljenim iz ljudske krvi
Transfuzijska medicina • Transfuzijska medicina ovisi i počinje s dobrovoljnim davateljima krvi, osobama koje darivanjem malog dijela svoje krvi žele pomoći drugim ljudima
Transfuzijska medicina • Pripravci proizvedeni iz ljudske krvi jedinstveni su lijekovi s obzirom na njihovo podrijeklo i nemogućnost da se zamjene drugim lijekovima
Transfuzijska medicina • Krv i krvni pripravci predstavljaju strateško i nezamjenjivo bogatstvo svake zemlje
Zbog svega ovog posebna se pažnja posvećuje: - osiguranju dovoljnog broja davatelja krvi - prikupljanju krvi - preradi krvi i što boljem iskorištavanju pripravaka krvi - postavljanju indikacija za primjenu krvi i krvnih pripravaka
Davatelj krvi • Ljudska krv je sirovina za pripravu krvnih pripravaka (plazma, plazma bogata trombocitima, koncentrati trombocita, buffy coat) • U zaštiti davatelja krvi i bolesnika i u proizvodnji sigurnih pripravaka krvi oslanjamo se na : • Anamnezu davatelja • Fizikalni pregled davatelja • Laboratorijske testove, sukladno principima dobre laboratorijske prakse (DLP) • Proizvodnju i čuvanje pripravaka, sukladno principima dobre prerađivačke prakse(DPP)
Davatelj krvi • S obzirom na motivaciju davatelja krvi dijelimo na: - neplaćene, dobrovoljne davatelje krvi - plaćene davatelje krvi
Davatelj krvi • Prema načinu davanja krvi davatelje dijelimo na one koji daju krv za: - homologne transfuzije - davatelje pojedinih komponenti krvi (plazma, leukociti, trombociti) - autologne transfuzije (preoperativno, intraoperativno)
Potrebe za krvnim pripravcima • 10-15% bolesnika liječi se krvlju ili nekim pripravcima krvi • U razvijenim zemljama 3-5% stanovništva daje krv • Daju krv 1-2 puta godišnje • Za normalno funkcioniranje zdravstvene službe poterbno je osigurati 50 doza krvi na 1 000 stanovnika godišnje
Potrebe za krvnim pripravcima • U Hrvatskoj prosječno krv daje 1,8% stanovništva tj. 37 doza na 1 000 stanovnika godišnje • Sakupi se oko 160 000 doza krvi i proizvede oko 350 000 doza krvnih pripravaka • 70% krvi prikupi se u akcijama izvan ustanove što nije dobro jer su uvjeti rada lošiji nego u transfuzijskoj ustanovi
Potrebe za krvnim pripravcima • U Hrvatskoj je broj krvnih pripravaka uglavnom dostatan • Poteškoće se javljaju u pojedinin godišnjim dobima (ljeto – manje davatelja-veća potreba za krvi) • To se ublažava akcijama darivanja krvi i slanjem krvi u centre kojima nedostaje • Važna animacija darivanja krvi • Posebno važna animacija novih mladih davatelja krvi
Dobrovoljno davanje krvi • Europska civilizacija smatra nemoralnim prodavanje krvi i dijelova tijela • Krv plaćenih davatelja ima 6-10 puta veći rizik prenosa zaraznih bolesti • U Hrvatskoj i u Europskim zemljama gdje se krv prikuplja preko crvenog križa i Crvenog polumjeseca darivanje se zasniva na principima: - anonimnosti davatelja i bolesnika - dobrovoljnosti - besplatnosti - solidarnosti
Dobrovoljno davanje krvi • U Hrvatskoj organizaciju akcija darivanja krvi provode Hrvatski Crveni križ i Transfuzijska služba Hrvatske upravo na predhodno navedenim principima
Dobrovoljno davanje krvi-cijena krvi • Krv davatelja je besplatna • Cjenu krvi određuju troškovi: - informiranja javnosti - organiziranje uzimanja krvi - uzimanje krvi (sredstva za dezinfekciju, vrećice za krv)
Dobrovoljno davanje krvi-cijena krvi - laboratorijsko ispitivanje - čuvanje krvi i krvnih pripravaka - distribucija krvnih pripravaka - kontrola kakvoće • Od uzimanja krvi i pripremanja pripravaka ne ostvaruje se profit
Tko može biti davatelj krvi? • Davanje krvi je regulirano zakonom koji je izdalo Ministarstvo zdravstva NN 14/1999 god. • Državljan R Hrvatske • Starosti od 18-65 godina života • Žene i muškaraci • Moraju biti potpuno zdravi
Davatelj krvi - osnovni kriteriji • Odluku o darivanju krvi daje liječnik na osnovu: - Anamneze - Fizikalnog pregleda • Ovo predstavlja zaštitu davatelja krvi i bolesnika • Davatelja se obavještava o: - postupku davanja krvi - mogućim nuspojavama u tijeku i nakon davanja krvi - koji će se laboratorijski testovi napraviti iz njegovog uzorka krvi
Kriteriji za odabir davatelja krvi • Svi davatelji ispunjavaju upitnik DDK • Upitnik kontrolira liječnik • 10-12 % osoba ne smije ili ne može dati krv
Kriteriji za odabir davatelja krvi • Trajno se odbijaju kao davatelji: - mentalno retardirane osobe • Osobe koje boluju od sistemskih bolesti • Težim bolestima pluća, kardiovaskularnim, gastrointestinalnim, bubrežnim, neurološkim, imunološkim, hematološkim bolestima, IDDM, epilepsijom, teškom hipertenzijom i dr. - malignom bolesti
Kriteriji za odabir davatelja krvi • Osobe s rizičnim ponašanjem: - Ovisnici o alkoholu i narkomani, promiskuitetne osobe, osobe koje su imale odnos s prostitutkom - Nositelji virusa hepatitisa B, C - HIV bolesnici - Osobe koje su bile u kontaktu s nositeljem virusa HIV-a - Osobe lječene humanim hormonom rasta
Kriteriji za odabir davatelja krvi • Privremeno se odbijaju kao davatelji: • Osobe sa niskom vrijednosti hemoglobina • Na 1 dan alkoholizirane osobe - Na 2 dana nakon cjepljenja mrtvom vakcinom - Na 3 dana nakon lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada, vađenje zuba) - Na 7 dana nakon influenece ako je temp.viša od 380 C
Kriteriji za odabir davatelja krvi -Na 14 dana po prestanku uzimanja antibiotika - Na 1 mj. nakon cjepljenja atenuiranim cjepivom(Polio,variola, kolera,žuta groznica ) - Na 6 mj. nakon kirurškog zahvata,abortusa i osobe u kontaktu s osobom koja je dolovala od B i C hepatitisa,osobe koje su putovale u malatično područje)
Kriteriji za odabir davatelja krvi -Na 1 god. nakon preboljelog A hepatitisa, preboljelih spolnih bolesti,većih kirurških operacija s dobivanjem krvi, cijepljenja protiv rabijesa - Na 2 god. nakon preboljelog B hepatitisa ako su HBsAg i anti-HBc negativni - Na 3 god. ako se bolovalo od malarije ili se živilo u malaričnom podneblju - Na 5 god.nakon preboljele TBC - Za vrijeme trudnoće i 9 mj. nakon prestanka laktacije
Kako se daruje krv? 1. Donijeti odluku o darivanju krvi i otići u transfuziju 2. Potražiti karton davatelja- stari davatelj 3. Ispuniti upitnik 4. Odrediti hemoglobin iz krvi jagodice prsta koja je očišćena eterom 5. Ako nema kartona odrediti krvnu grupu 6. Ispuniti karton i napisati etikete za dozu krvi
Obrada davatelja - liječnički pregled • Razgovor s liječnikom mora se voditi u ambulanti - povjerljivost • Liječnik kontrolira upitnik i uzima dodatne anamnestičke podatke 3. Mjeri krvni tlak 4. Evidentira davatelja u protokol 5. Upisuje podatke u karton davatelja
Postupak uzimanja krvi • Priprema se vrećica za krv i epruvete za dodatne testove • Krv se uzima u poluležećem položaju • Identificira se davatelj krvi • Postavlja se vrećica na vagu • Ruka se podvezuje elastičnom podveskom
Postupak uzimanja krvi 6. Izabire se odgovarajuća vena 7. Čisti se mjesto punkcije dezificijensom (na bazi alkohola) 8. Vrši se punkcija kubitalne vene - ne dirati mjesto punkcije
Postupak uzimanja krvi 9. Nakon uzimanja 450ml krvi vagica automatski zaustavlja dotok krvi(10-12 min) 10. Uzimaju se uzorci krvi za testiranje 11. Zamota se mjesto punkcije 12. Davatelj može ustati s ležaja
Zahvalni obrok • Nakon davanja krvi davatelj dobiva zahvalni obrok • Obrok mora biti lagan s dosta tekućine (čaj,sok) • Ne davati alkoholna pića
Testiranje krvi • Svaka doza krvi testira se na: • KG i Rh • Iregularna antitijela • AT • HBs Ag • Anti-HCV • Anti-HIV
Prerada i čuvanje krvi • Ako se iz krvi neće pripremati trombocite krv se pohranjuje u hladnjak za krv • Hladnjak mora imati termograf i zvučnu signalizaciji • Treba održavati temp. Od 2-6 0C
Količina darovane krvi je 450 ml • 450 ml krvi = standardna doza - krv je lijek i mora se primjenjivati u točno određenoj količini • odrasla osoba tjelesne težine veće od 55kg ima više od 4,5 l krvi, tj.450 ml je 10% njene ukupne količine krvi • gubitak krvi od 450 ml organizam podnosi bez nuspojava • organizam : - unutar 24 sata nadoknadi : plazmu, L, i TRC • kroz 30 dana ubrzanom eritropoezom nadoknade se E • kroz 2 – 2,5 mj. povećanom apsorpcijom iz hrane nadoknadi se Fe
Nuspojave u tijeku i nakon davanja krvi • Davanje krvi je bezopasno • Nuspojave javljaju se u 3-5% davanja krvi • Najčešće su vazovagalne reakcije kao posljedica straha • Reakcije mogu biti: - blage - srednje teške - teške
Posebne kategorije davateljaAutologna transfuzija • Najsigurniji način transfuzijskog liječenja • Može se prikupiti: - prije operativnog zahvata - za vrijeme operativnog zahvata - nakon operativnog zahvata • Uglavnom se koristi za planirane operativne zahvate posebno u ortopediji
Autologna transfuzija • Laboratorijska obrada kao i za homologne doze • Nužno čuvati odvojeno • Neutrošene doze se uništavaju • Kontraindikacije: koronarna bolest, loše vene, sepsa, zloćudni krvotvorni tumori i metastaze, nemogućnost koordinacije postupka
Autologna transfuzija • Intraoperativna: Krv prikupljena iz operacijskog područja (s visokom konc. Hb, staničnim detritusom, prokoagulantnim sastojcima) ponovo se transfundira bolesniku
Autologna transfuzija • Prednosti: - prevencija prenosa zaraznih bolesti - sprečava se aloimunizacija i druge imunološke transfuzijske reakcije
Autologna transfuzija • Nedostatci - složenost organizacije prikupljanja krvi - nemogućnost predviđanja potrebne količine krvi - nekad transfuzijsko liječenje nije potrebno pa se krv mora uništiti - količina uzete krvi nije dostatna pa se mora koristiti krv drugih davatelja krvi
Afereza • Postupak kojim se od davatelja uzima samo jedna komponenta krvi • Koristi se aparat – stanični separator - u ciklusima se uzima krv - centrifugiranjem prema specifičnoj težini krv se razdvaja na krvne sastojke - u posebnu vrećicu izdvaja se željeni pripravak - ostatak se vraća davatelju
Afereza • Plazmafereza – izdvaja se plazma • Trombafereza – izdvajaju se trombociti • Leukafereza – izdvajaju se leukociti
Postupak afereze • Plazmafereza • Uzima se plazma radi dobivanja većih volumena, za izradu derivata plazme, posebno hiperimune frakcije plazme • Kriteriji za DK: konc.proteina <60 g/L, serumske transaminaze u granicama normale; kontrola elektroforeze proteina svaka 2 mjeseca; • Učestalost: najviše 1x tjedno
Postupak afereze • Trombafereza: • Postupak uzimanja trombocita kojim se dobiva koncentrat jednak 6-8 pojedinačnih doza • prednosti: odgađanje aloimunizacije, smanjen rizik prijenosa krvlju prenosivih bolesti; mogućnost HLA podudarnih trombocita • Učestalost: najviše 2x tjedno
Postupak afereze • Leukafereza • U posebnim centrifugama • Nužna premedikacija kortikosteroidima s ciljem povećanja broja L • Učestalost: 1x mjesečno
Afereza Dopušteni broj davanja u toku godine: • Davanje krvi – muškarci 4 • Dabanje krvi – žene 3 • Trombafereza 12 • Leukafereza 12 • Plazmafereza 45
Priprema pripravaka iz krvi • tehnikom centrifugiranja proizvode se najčešće tri osnovna krvna pripravka: • koncentrati eritrocita (rok valjanosti 35 dana) • koncentrat trombocita (rok valjanosti 5 dana) • svježe smrznuta plazama (rok valjanosti do 1 god)
Priprema pripravaka iz krvi • Svježe zamrznuta plazma dobiva se brzim zamrzavanjem i čuvanjem na temperaturi nižoj od -40ºC
Rok valjanosti i indikacije za primjenu krvi i pripravaka iz krvi