Kako SDP vidi odnose Hrvatske i NATO-a: Zašto NATO, a ne neutralnost, ali uz referendum.

1. Kako SDP vidi odnose Hrvatske i NATO-a: Zašto NATO, a ne neutralnost, ali uz referendum.

2. Temeljni razlog zašto Hrvatska treba biti članicom NATO saveza • Hrvatska članstvom u NATO savezu, postaje članicom najmoćnijeg i najuspješnijeg vojno-političkog saveza suvremenog svijeta. • Ulaskom u članstvo NATO-a, mogućnost napada na hrvatski teritorij postaje iznimno malo vjerojatna, a Hrvatska postaje korisnikom sustava zajedničke obrane, u kojem se napad na njen teritorij smatra napadom na sve članice NATO-a.

3. Što je SDP napravio u približavanju Hrvatske NATO-u? • SDP je, dok je bio dio vladajuće koalicije četiri godine sustavno radio i Hrvatsku izvukao iz izolacije, te je približio Europskoj Uniji i NATO-u. Rad Vlade Ivice Račana rezultirao je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, primanjem u Partnerstvo za mir 2000. g. i u Akcijski plan za članstvo (MAP) 2002. g. • To ne bi bilo moguće da nismo izgradili sustav nacionalne sigurnosti utemeljen na demokratskim načelima kroz parlamentarnu kontrolu i demokratizaciju civilno-vojnih odnosa. Za to vrijeme, bili smo suočeni s pozivima od strane HDZ-a na rušenje ustavnog poretka kroz masovne mitinge i upotrebom Domovinskog rata i njegovih vrijednosti za dobivanje političkih bodova.

4. Povijesne zasluge Vlade Ivice Račana • Zaslugom Vlade Ivice Račana, Hrvatska je prvi puta u službenom dokumentu NATO-a, Deklaraciji Summita u Pragu iz studenog 2002. g., spomenuta kao država koja ima perspektivu postati članicom NATO-a, ako nastavi reforme i ispuni kriterije koje NATO postavlja pred svaku državu koja želi postati članicom. Napori su osnaženi su potpisivanjem Američko-jadranske povelje 2003. g., koja predstavlja dodatni napor na hrvatskom putu prema članstvu u NATO-u. Kad je završio naš mandat, krajem 2003. g., potpora ulasku u NATO među hrvatskim građanima bila je prema svim anketama iznad 65 posto. Recentni nagli porast potpore članstvu Hrvatske u NATO-u posljedica je isključivo nestabilnosti u regiji zbog proglašenja neovisnosti Kosova i ne znači da će se održati.

5. Što zamjeramo vlasti kad je u pitanju put Hrvatske prema NATO-u? • I u Deklaraciji Summita NATO-a 2004. g. u Istanbulu i u Deklaraciji Summita NATO-a 2006. g. u Rigi, Hrvatska se spominje u istom kontekstu kao i u Deklaraciji Summita 2002. g. u Pragu, zajedno s Albanijom i Makedonijom. • Ništa novo i napredno u tom pogledu nije postignuto. Nastavljen je jedan evolutivni proces reformi i prilagodbi, te postizanja standarda koje je NATO postavio pred kandidate za članstvo i koji teče preko sedam godina. Drugim riječima, HDZ je nastavio posao koji smo mi započeli jer nije imao drugog izbora, istodobno usporavajući reforme u sustavu i napravivši korak natrag u njegovoj demokratizaciji.

6. Što zamjeramo vlasti kad je u pitanju put Hrvatske prema NATO-u? • HDZ je obećavao da će Hrvatska 2006. g. postati članicom NATO-a. Koliko je to obećanje bilo realno i ostvarivo, vidljivo je danas. Ono što je HDZ uspio napraviti je da je Hrvatska pozvana u NATO na Summitu 2008. u Bukureštu, što predstavlja zakašnjenje u odnosu na njihova obećanja za barem tri godine! S druge strane, SDP nikad nije licitirao s datumom ulaska u NATO, nego je uvijek tvrdio i tvrdi da trebamo ući kad nas pozovu, što bi značilo da smo ispunili kriterije za članstvo u NATO-u. • Od 2004. g. smo uvijek podržavali smo ulazak Hrvatske u NATO i kao opozicija radili sve što smo mogli kako bi Hrvatska postala članicom NATO-a.

7. Zašto je članstvo u NATO-u korisno za Hrvatsku? • Ulaskom u NATO, Hrvatska dobiva najveći mogući stupanj sigurnosti od vanjskih sigurnosnih prijetnji uz najmanju cijenu. Neutralnost bi stajala dva do tri puta više, a bili bi prepušteni sami sebi u slučaju napada. No ulazak u NATO ne znači da ne trebamo sami podići razinu vlastite sigurnosti, posebno protiv unutarnjih sigurnosnih prijetnji kao što je npr. organizirani kriminal. Porast stranih ulaganja, jer se kapital osjeća sigurnijim.

8. Za zadržavanje smo hrvatskog suvereniteta i prava odlučivanja referendumom • Kao demokratska stranka kojoj je volja hrvatskih građana na prvom mjestu, zalažemo se da se za ulazak u NATO savez raspiše referendum. Ulazak u NATO ne smatramo samo ustavno-pravnim pitanjem, te o njemu trebaju odlučivati svi hrvatski građani s pravom glasa, na referendumu. • Ustav Republike Hrvatske članak 1., kaže: “narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem”; • Članak 2. kaže:“Hrvatski sabor i narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o udruživanju u saveze s drugim državama.”

9. Što ne treba dopustiti i kad postanemo članicom NATO-a? • Nikako ne treba dopustiti izgradnju vojnih baza NATO-a na teritoriju Hrvatske. • Hrvatski vojnici ne trebaju sudjelovati u bilo kakvim operacijama u Iraku. Općenito, smatramo da hrvatska vojska ne treba sudjelovati u operacijama koje ne odobri Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, a ako/kad postanemo članicom NATO-a, trebamo sudjelovati samo u operacijama koje odobri NATO, u skladu s načelom odlučivanja u NATO-u, konsenzusom.

10. Zašto bi Hrvatska bila najsigurnija od vanjskih prijetnji ako bi postala članicom NATO-a? • Čak 24 europske države članice su vojno-političkog saveza NATO, koji sve više prerasta u sigurnosnu zajednicu, ali zadržava institut zajedničke obrane. Dvije članice van Europe (SAD i Kanada) daju NATO-u njegov transatlantski karakter. • Nijedna postkomunistička država nije ušla u Europsku uniju, a da nije prije toga postala članicom NATO-a. Politički i demokratski kriteriji za članstvo danas su gotovo jednaki. Razlika je najveća u razini prilagodbe društva i standarda, koja je daleko veća za članstvo u EU, jer NATO nije ekonomska i politička integracija, nego samo vojno-politički savez. Ali, moramo znati da je članstvo u NATO jamac sigurnosti i stabilnosti država i ulaznica za članstvo u Europskoj uniji.

11. Zašto bi Hrvatska bila najsigurnija od vanjskih prijetnji ako bi postala članicom NATO-a? • Smatramo da bi Hrvatska svoju sigurnost mogla unaprijediti i trajno ostvarivati ako pristupi NATO-u jer bi svaki napad na njen teritorij značio da će dobiti pomoć najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu. U Sjevernoatlantskom sporazumu, potpisanom još 1949. g., ne piše kakav oblik pomoći napadnuta članica dobiva u slučaju napada, jer je to ostavljeno članicama da procijene. Ali naprosto je nemoguće zamisliti da bi napad na hrvatski teritorij, koji može doći samo iz susjednih država nečlanica NATO-a, Srbije i Bosne i Hercegovine, prošao bez reakcije NATO-a. Teroristički napadi kao i napadi u smislu specijalnog ratovanja, također potpadaju pod ugrozu teritorija i stanovništva neke članice.

12. Zašto ne neutralnost – geografske datosti Hrvatske • NE POSTOJI racionalan, strateški i državnički mudar i opravdan razlog da Hrvatska bude neutralna država, jer svojim geografskim položajem Hrvatska čini rubni dio nemirne regije zapadnog Balkana i to je datost od koje ne možemo pobjeći. • Hrvatska čini prijelazni prostor između država integriranih u Europsku uniju i članica NATO-a i zapadnog Balkana, politički i strateški nestabilnog prostora, s brojnim sigurnosnim izazovima. Dovoljno ih je samo spomenuti pa da i prosječno informirani građanin zna da su izvor političke nestabilnosti i nesigurnosti. Zapadni Balkan je prostor na kojem još uvijek nije postignut čak ni minimalni konsenzus oko dovršetka politogeneze, što se vidi u: nepriznavanju Kosova kao samostalne države i trajnoj nestabilnosti Srbije ponajviše zbog Kosova i slabe suradnje s Haaškim sudom; Bosni i Hercegovini koja ne funkcionira kao jedinstvena država i u kojoj postoji tendencija bosanskih Srba za odcjepljenjem iz sastava BiH. • Hrvatska može postati i članicom Europske unije i ostvariti i bolji životni standard svojih građana, ali njen geografski bijeg iz nemirnog prostora zapadnog Balkana nije moguć.

13. Zašto ne neutralnost – strateška neodgovornost i rizik • Hrvatska kao neutralna država ne bi mogla s ikakvom racionalnom vjerojatnošću računati na ničiju pomoć u slučaju agresije na svoj teritorij i stanovništvo, nego u najboljem slučaju na međunarodne osude napada. • U slučaju napada vojnim snagama na svoj teritorij, iako je taj napad malo vjerojatan, Hrvatska mora zadržati nivo opremljenosti i dovoljnu vojnu silu da može zadržati prvi udar, dok ne dobije pomoć NATO članica. Hrvatska također mora razvijati sustav nacionalne sigurnosti, koji je sposoban reagirati na sve vrste sigurnosnih rizika, kao što su teroristički napadi, specijalno ratovanje, ekološki incidenti i katastrofe, organizirani kriminal koji ima i izrazit prekogranični karakter kao što su trgovina ljudima, ilegalna imigracija u tranzitu, trgovina drogom. • Članstvo u NATO-u, kao i u EU i na ovom polju donosi obveze (npr. Schengenska granica) ali i prava za hrvatske građane (nesmetano putovanje u EU).

14. Zašto ne neutralnost – ekonomska iracionalnost • Neutralnost kao način ostvarivanja hrvatske sigurnosti, stajala bi dva do tri puta više nego članstvo u NATO-u. To znači izdvajanja za oružane snage od najmanje 4% BDP-a, umjesto priželjkivanih 2%, koliko ta izdvajanja iznose prema preporukama NATO-a i s obzirom na hrvatsko okruženje te zastarjelost hrvatskih oružanih sustava i vojne tehnologije općenito. Što to znači da ako bi hrvatski BDP bio oko 40 milijardi eura? 4% izdvajanja za oružane snage znači godišnje 1.6 milijardi eura izdvajanja, a ne 800 milijuna eura. Razlika od najmanje 800 milijuna eura godišnje, koja bi mogla biti iskorištena za npr. zdravstvo i obrazovanje.

15. Ali, pristupanje NATO-u ne znači besplatnu sigurnost! • Moramo naglasiti da pristupanje NATO-u nikako ne bi značilo da bi Hrvatska svoju sigurnost ostvarivala besplatno jer besplatna sigurnost ne postoji. Niti bi stanje tehnološke opremljenosti oružanih snaga, koje je na žalosnoj razini i neprestano se pogoršava, moglo ostati kakvo je sada. • Najviša razina sigurnosti uz toliko nisku cijenu moguća je jedino ako Hrvatska uđe u NATO. Ali Hrvatska napokon mora početi ulagati više sredstava u unapređivanje tehnološke opremljenosti, preustroj i profesionalizaciju svojih oružanih snaga. Ovo je nužnost bez koje stvarne sigurnosti Hrvatske biti neće.