SUSJEDSKA PRAVA

1. SUSJEDSKA PRAVA • Susjedska prava su ovlasti koje se priznaju vlasniku nekretnine (ili osobi kojoj je vlasnik prepustio izvršavanje svojega prava), radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva • VRSTE SUSJEDSKIH PRAVA • 1. Zajednička ograda • Sve što razgraničuje dva zemljišta (ograde, plotovi, živice i dr.) kao i međašnji znakovi smatraju se suvlasništvom osoba čija zemljišta razgraničavaju • Svaki vlasnik nekretnine ovlašten je služiti se zajedničkom ogradom do polovice ukupne debljine, pa i izdubljivati ju do te dubine • 2. Ograđivanje • Svaki susjed dužan je s desne strane od svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjednoga zemljišta osim ako je drukčije propisano ili je drukčiji mjesni običaj ili su se susjedi drukčije dogovorili • Ograda je u vlasništvu samo jednoga susjeda, a nije u suvlasništvu

2. 3. Međa 4. Stablo na međi Nalazi li se stablo na samoj međi bit će u suvlasništvu susjeda s obje strane međe 5. Granje i korijenje Vlasnik zemljišta smije odsjeći grane tuđega stabla koje vise iznad njegovoga zemljišta i zadržati ih, ili se služiti njima, odnosno istrgnuti iz zemlje korijenje i žile prodrle ispod površine njegovoga zemljišta, a vlasnik drva dužan je to otrpjeti Treba spomenuti da vlasnik ima i pravo ubiranja plodova koji vise sa drveta koje se nalazi u njegovom zračnom prostoru ili su plodovi pali na njegovo zemljište 6. Pristup na tuđe Ima se pravo pristupa na tuđu nekretninu radi hvatanja odbjegle životinje, roja pčela ili druge pokretne stvari koja se nije tako povezala s nekretninom da bi izgubila samostalnost Vlasnik nekretnine ipak neće morati trpjeti pristup na svoju nekretninu ako sam bez odgađanja preda stvar vlasniku

3. 7. Uporaba nekretnine radi izvođenja radova Pristup na susjedovo zemljište ponekad je nužan radi građenja, održavanja i obavljanja popravaka na nekretninama (npr. postavljanje skela, materijala, ulazak radnika itd.) Ako vlasnik uporabljene nekretnine traži naknadu postoji dužnost da se plati primjerena naknada 8. Potkopavanje tuđe nekretnine Vlasnik zemljišta dužan je propuštati kopanja kakvim bi susjedna zemljišta ili građevine izgubile potrebna uporišta Nasuprot tome vlasnik susjedne nekretnine mora trpjeti potkopavanje ako su poduzete sve radnje da se spriječi gubitak stabilnosti njegove nekretnine Ako nije moguće sigurno provesti takve radnje može se zahtijevati zabrana potkopavanja

4. 9. Imisije Imisije su fizičke smetnje koje dolaze s jedne nekretnine i ometaju služenje ili korištenje drugom nekretninom (npr. dim, neugodni mirisi, buka, otpadne vode i sl.) Trpjeti se moraju sve imisije koje su dopuštene, a suvremeni životni uvjeti sve više podižu granicu tolerancije trpljenja štetnih utjecaja Po načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne (direktne) i posredne (indirektne). Neposredne su imisije u pravilu zabranjene. Posredne imisije mogu biti dopuštene ako ne prelaze mjerila postavljena kriterijima prekomjernosti, štete koju prouzrokuju i posebnih ciljeva Kriterij prekomjernosti nije čvrsto određen jer ovisi o mjesnim prilikama, vremenu odašiljanja itd. Kriterij štete koju prouzrokuju znači ako je šteta znatnija imisije će biti nedopuštene Zaštita od imisija postiže se negatornim zahtjevom

5. 10. Opasnost od rušenja zgrade Ako je zbog neodržavanja ili dotrajalosti zgrade ugrožena tuđa nekretnina od vlasnika nekretnine može se zahtijevati da održava zgradu u mjeri da ne ugrožava susjedne nekretnine 11. Zabrana mijenjanja naravnoga toka vode Vlasnik zemljišta nema ovlaštenje bez posebne pravne osnove mijenjati tok voda koje prirodno protječu preko njegovoga zemljišta ako to utječe na ovlaštenja koja imaju susjedi na zemljištima bilo uzvodno bilo nizvodno 12. Odvođenje kišnice s krova Vlasnik nekretnine treba poduzeti mjere da kišnica s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu Susjedska se prava ostvaruju u postupku pred sudom (posjedovna sudska zaštita, negatorna tužba, izvanparnični postupak uređenja međa), ali i u upravnom postupku (odredbe o komunalnom redu, odredbe građevinskoga i vodnoga prava itd.) te samopomoći (odsijecanje grana, pristup na tuđe zemljište radi odnošenja stvari koje su se tu slučajno našle) Zaštita se može ostvarivati i na obveznopravnoj razini (npr. zahtjevom za uklanjanje opasnosti od štete - ZOO; opasnost od rušenja zgrade kao i zahtjevom za naknadu štete

6. SUVLASNIŠTVO • Suvlasništvo (condominium, communio pro diviso) je takvo sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojega svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva • Suvlasnički dio pripada određenom suvlasniku • Redovito se označava razlomkom (1/2, 3/8, 18/162), premda se može označavati i postotkom. Naziva se i alikvotni dio (aliquoties-nekoliko puta). • Suvlasnički dijelovi ne moraju biti jednaki, ali njihov zbroj ne može biti ni manji ni veći od jednoga cijeloga prava vlasništva te stvari • U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi smatra se da su jednaki • Kada je uspostavljeno suvlasništvo fingira se da je stvar podijeljena na zamišljene -idealne dijelove, koji veličinom odgovaraju suvlasničkim dijelovima

7. Svaki suvlasnik je sam vlasnik svojega idealnoga dijela (netjelesnoga entiteta), a svi suvlasnici zajedno vlasnici su cijele stvari Suvlasnički i idealni dio nerazdruživo su povezani, ne mogu se jedan od drugoga odvojiti Veličina idealnoga dijela ovisi o veličini suvlasničkoga dijela Idealni dijelovi smatraju se samostalnim stvarima iako netjelesnim, ali pravno izjednačenim s tjelesnim stvarima Suvlasništvo se uspostavlja: konkurencijom među vlasnicima (npr. više osoba kupe zajedno istu stvar; preradom, sjedinjenjem) i razdiobom stvari na idealne dijelove

8. IZVRŠAVANJE OVLASTI KOD SUVLASNIŠTVA • Suvlasnici imaju jednake ovlasti kao i vlasnik glede stvari (posjed, korištenje, uporaba, raspolaganje) • Nemaju međutim pravo prvokupa osim ako je predviđeno ugovorom ili posebnim zakonom • Kod upravljanja razlikuju se poslovi redovite uprave i izvanredni poslovi • ZV ne definira poslove redovite uprave, nego to prepušta životnoj i pravnoj praksi • U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja te da je to posao izvanredne uprave (npr. davanje otkaza upravitelju je posao redovite uprave) • O poslovima redovite uprave odlučuju suvlasnici većinom glasova • Moguće je da odluku većine zamijeni odluka suda (npr. ako je poduzimanje posla nužno za održanje stvari, ako neki od suvlasnika zahtijeva od suda donošenje te odluke i ako su se glasovi tako podijelili da se ne može postići većina (50%:50%)

9. Izvanredni poslovi premašuju okvir redovitoga održavanja, uporabe i iskorištavanja stvari ZV nabraja kao izvanredne poslove: 1. promjenu namjene stvari, 2. veće popravke, 3. dogradnju, nadogradnju, preuređenje, 4. otuđenje cijele stvari, 5. davanje stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, 6. davanje stvari u zalog ili osnivanje hipoteke na njoj, 7. osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari Nabrajanje je samo radi primjera tako da se time krug izvanrednih poslova ne iscrpljuje Odluku o poduzimanju izvanrednoga posla mogu suvlasnici donijeti samo jednoglasno Suvlasnici mogu upravljanje suvlasničkom stvari povjeriti upravitelju koji će onda djelovati kao njihov opunomoćenik

10. Za upravitelja može biti postavljena bilo koja osoba pa i netko od suvlasnika Može se dati otkaz upravitelju uz otkazni rok od tri mjeseca s navođenjem otkaznoga razloga Suvlasnici mogu donijeti odluku o uspostavi etažnoga vlasništva što je uvijek izvanredni posao Suvlasnik koji bez potrebne suglasnosti ostalih suvlasnika poduzme neki posao smatra se poslovođom bez naloga Svaki suvlasnik je ovlašten u svako doba zahtijevati polaganje računa i podjelu svih koristi i plodova Svaki je suvlasnik ovlašten štititi suvlasničku stvar Vjerovnici se mogu namiriti iz vrijednosti samo suvlasničkoga dijela onoga suvlasnika koji je njihov dužnik Nije moguće namirenje iz vrijednosti cijele suvlasničke stvari radi namirenja duga samo pojedinoga suvlasnika

11. RAZVRGNUĆE SUVLASNIŠTVA • Pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice je preobražajno pravo • Svaki suvlasnik ovlašten je u bilo koje doba zahtijevati razvrgnuće suvlasništva osim u nevrijeme, a to je kada bi to išlo na štetu ostalih suvlasnika (može biti samo privremeno, a ne trajno) • Suvlasniku nikada ne zastarijeva pravo na razvrgnuće • Suvlasnik se ne može valjano unaprijed odreći svojega prava na razvrgnuće suvlasništva • Zakon može ograničiti pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice (npr. suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde nije djeljivo) • Sam suvlasnik može ograničiti svoje pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice što ga obvezuje, a ako bi bilo upisano u zemljišnu knjigu obvezivalo bi svakoga • Razvrgnuće može biti potpuno i djelomično, te sporazumno ili sudsko

12. Sporazumno razvrgnuće može biti fizičkom diobom stvari (podjela na samostalne tjelesne stvari), geometrijskom diobom stvari (dijeli se na čestice što je moguće samo kod nekretnina), razvrgnuće po ekvivalentu (postoji samo u slučaju ako se istodobno razvrgava suvlasništvo na nekoliko stvari pa svakom suvlasniku pripada po neka od tih stvari), civilno razvrgnuće (prodajom stvari i podjelom novca među suvlasnicima), razvrgnuće isplatom (stvar pripada u vlasništvo jednom suvlasniku, a on će isplatiti ostale), uspostava etažnoga vlasništva umjesto razvrgnuća Sudsko razvrgnuće provodi se u izvanparničnom postupku no može i u parnici na koju će se uputiti predlagatelja ako među strankama postoji spor o predmetu suvlasništva, o osobi suvlasnika ili o veličini suvlasničkih dijelova Sudsko razvrgnuće je moguće ako su stranke i potpuno suglasne, ali žele da sud potvrdi njihov sporazum

13. Suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava se fizičkom diobom pokretnih stvari i geometrijskom diobom nekretnina Suvlasništvo nedjeljivih stvari provodi se civilnom diobom, a ako se razvrgava suvlasništvo istodobno na nekoliko stvari onda se može vršiti i razdiobom po ekvivalentu Suvlasnik može imati pravo na razvrgnuće isplatom ako ga je stekao na temelju zakona ili pravnoga posla U samom postupku sudskoga razvrgnuća također se i izvan spomenutih pravnih temelja može zahtijevati razvrgnuće isplatom ako postoji osobito ozbiljan razlog da stvar pripadne u cijelosti upravo njemu u vlasništvo Ako suvlasnik koji je trebao isplatiti ostale ne izvrši tu svoju obvezu može ga se pozvati na ispunjenje ili zahtijevati poništenje odluke o razvrgnuću isplatom.

14. ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO • Zajedničko vlasništvo (skupno) je takvo sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari da im ta stvar pripada svima zajedno, jer sve imaju udjela u tom pravu vlasništva, ali veličina udjela niti jedne od njih nije određena, bez obzira na to što je odrediva • Zajedničko se vlasništvo uspostavlja isključivo na temelju zakona i to kao nasljednička zajednica, imovina ortaštva i zajednička pričuva etažnih vlasnika • Zajednički vlasnik (zajedničar) može svoj udio u zajedničkom vlasništvu prenijeti pravnim poslom inter vivos jedino na drugoga zajedničara, a ne na neku drugu osobu jer on je član kolektiviteta čiji članovi imaju zajedničku imovinu • Pravo vlasništva zajedničke stvari pripada samo svim zajedničarima zajedno, oni upravljaju zajedničkom stvari zajedno • Diobom zajedničkoga vlasništva nastaje suvlasništvo • Posebni zakon određuje ključ diobe, a ako postoji sumnja uzima se da ni jedan zajedničar nema više prava nego drugi • Nakon pretvaranja zajedničkoga vlasništva u suvlasništvo moguće je razvrgnuti takvo suvlasništvo • Svaki zajednički vlasnik ima pravo na diobu zajedničkoga vlasništva i to pravo nikada ne zastarijeva, a može se ostvarivati sporazumno ili sudskom diobom

15. ETAŽNO VLASNIŠTVO • Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ili etažno vlasništvo je iz suvlasničkoga dijela proizašlo i s njim trajno povezano preinačenje načina izvršavanja suvlasničkih ovlasti glede neke nekretnine tako da su - s učinkom i prema trećima- ovlasti i obveze osobe kojoj pripada određeni suvlasnički dio nekretnine (odgovarajući dio) usredotočene u prvom redu na neki uporabno samostalni fizički dio te nekretnine (stan ili drugu samostalnu prostoriju) - kao da je taj dio u isključivom vlasništvu toga suvlasnika • Razlozi uspostave etažnoga vlasništva su socijalni, gospodarski i prostorno-komunalni. Etažno vlasništvo je neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. • Predmet etažnoga vlasništva je prije svega stan, ali i poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila • Pod pojmom stana (prema Zakonu o najmu stanova) smatra se skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz • Poslovna prostorija je jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje, u pravilu, čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban glavni ulaz (prema Zakonu o zakupu i prodaji poslovnoga prostora)

16. USPOSTAVA ETAŽNOG VLASNIŠTVA • Uspostava etažnoga vlasništva može se obaviti na tri načina: 1. na temelju odgovarajućega suvlasničkoga dijela, 2. na temelju suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine i 3. na temelju očitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom, odnosno nositelja prava građenja sa zgradom • 1. Uspostava etažnoga vlasništva na temelju odgovarajućega suvlasničkoga dijela i korisne vrijednosti • Da li je suvlasnički dio nekretnine osobe koja zahtijeva uspostavu etažnoga vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući, prosuđuje se prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana (ili druge samostalne prostorije) glede kojega se traži uspostava etažnoga vlasništva prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine • Korisne vrijednosti stana ili druge samostalne prostorije određuju se uz primjenu sljedećih pravila: 1. korisne vrijednosti utvrđuje isključivo sud odlukom donesenom u izvanparničnom postupku • 2. korisna se vrijednost stana izračunava iz korisne površine stana (to je ukupna podna površina umanjena za širinu zidova koji je prekidaju)

17. 3. osim korisne površine uzimaju se u obzir i dodaci i odbici za razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, a koje po shvaćanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene položaja i slično, a nisu nastale na trošak samo jednog od suvlasnika 4. zanemaruju se razlike koje povećavaju ili smanjuju vrijednost ako su manje od 2% korisne površine stana 5. neće se uzeti u obzir ni podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prilagođene za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase itd. 6. ako postoje veća odstupanja od građevnoga plana koji je odobren od vlasti tada će se korisna površina izračunati prema stvarnom stanju 7. korisna vrijednost može se utvrđivati nakon što je gradnja završila, ali i prije završetka gradnje

18. Jednom utvrđena korisna vrijednost stana nije nepromjenjiva kategorija Sud će ponovno utvrđivati korisnu vrijednost: 1. zbog određenih promjena nastalih građevinskim zahvatima, 2. zbog promjene stanja stanova odnosno drugih prostorija koji neposredno graniče ili zbog prijenosa sporednih dijelova 2.Uspostava etažnoga vlasništva na temelju suglasne odluke svih suvlasnika Ako su suvlasnici nekretnine suglasno odlučili da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasnički dio odgovarajući dio, pa tada pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci

19. Ovaj se slučaj može smatrati iznimkom, a poništaj isprave može se zahtijevati samo ako postoji neki od općih razloga za ništetnost ili pobojnost jer je riječ o određenoj vrsti pravnoga posla Podrazumijeva se da je odnos između veličine suvlasničkoga dijela i posebnoga dijela nekretnine s kojim se povezuje razmjeran, odnosno da veličina stana razmjerno odgovara veličini suvlasničkoga dijela 3. Uspostava etažnoga vlasništva na temelju očitovanja volje vlasnika zemljišta sa zgradom, odnosno nositelja prava građenja na zemljištu sa zgradom Potrebno je pisano očitovanje volje vlasnika zemljišta odnosno nositelja prava građenja, a pošto ovdje postoji samo jedan vlasnik on samostalno odlučuje te nisu potrebne ničije dodatne suglasnosti (osim od vlasnika zemljišta kod prava građenja ako nije predviđeno ugovorom o pravu građenja) U ovom se slučaju radi o izgradnji zgrade sa stanovima u etažnom vlasništvu za tržište, odnosno prodaju

20. IZVRŠAVANJE OVLASTI GLEDE POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE • Etažni vlasnik ima sljedeća prava (ovlasti) glede svoga posebnoga dijela nekretnine: • 1. pravo na stjecanje vlasništva svih plodova i drugih koristi od posebnoga dijela nekretnine • 2. ovlast da iznajmi ili dade u zakup posebni dio nekretnine • 3. ovlast da izvrši prepravke i promjenu namjene stana i ne tražeći odobrenje ostalih suvlasnika • 4. ovlast da traži naknadu imovinske štete koju pretrpi na svom posebnom dijelu • 5. ovlast da traži popravljanje štete u svezi s promjenama koje je izvršio drugi suvlasnik • 6. ovlast da traži primjereno osiguranje ako prijeti ozbiljna opasnost da će nastati šteta zbog ponašanja pojedinoga suvlasnika

21. DUŽNOSTI GLEDE POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE • Etažni vlasnik ima i određene dužnosti glede svoga posebnoga dijela, a to su: 1. dužnost održavanja • 2. dužnost da odgovara za štetu koja je nastala zbog nebrige ili neodržavanja posebnoga dijela • 3. dužnost da omogući pristup i uporabu svoga posebnoga dijela nekretnine ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine • 4. dužnost da odgovara za štetu koju je učinio ostalim suvlasnicima prigodom izvršavanja promjena na svome posebnome dijelu • 5. dužnost naknade imovinske štete onom etažnom vlasniku koji je tu štetu pretrpio zbog toga što je omogućio pristup i uporabu svoga posebnoga dijela radi održavanja zajedničkih dijelova nekretnine • 6. dužnost davanja primjerenoga osiguranja • 7. dužnost snošenja svih javnih obveza i tereta u svezi s vlasništvom svoga posebnoga dijela nekretnine

22. OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE • Svaki suvlasnik ima i određene ovlasti glede cijele nekretnine, a to su: 1. uprava svih suvlasnika nad nekretninom kao cjelinom, 2. prava koja ima svaki suvlasnik neovisno o ostalima (npr. stvaranje primjerene zajedničke pričuve ili postavljanje upravitelja), 3. pravo na plodove i druge koristi od stanova i drugih samostalnih prostorija glede kojih nije uspostavljeno etažno vlasništvo. • ZV razlikuje poslove redovitoga upravljanja i izvanredne poslove. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: 1. redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, 2. stvaranje zajedničke pričuve za predvidive buduće troškove, 3. uzimanje zajmova radi pokrića troškova koji nisu pokriveni pričuvom, 4. primjereno osiguranje nekretnine, 5. imenovanje i opoziv zajedničkoga upravitelja, 6. određivanje i promjene kućnoga reda, 7. iznajmljivanje i davanje u zakup onih dijelova na kojima nije uspostavljeno etažno vlasništvo • O poduzimanju poslova redovite uprave suvlasnici odlučuju većinom glasova

23. IZVANREDNI POSLOVI • Pod izvanrednim poslovima smatraju se poglavito: promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u najam ili zakup na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, stvarnih i osobnih služnosti, stvarnih tereta i prava građenja na cijeloj stvari • Za poduzimanje izvanrednih poslova zahtijeva se suglasnost svih suvlasnika • Suvlasnici donose u pisanom obliku odluke o poduzimanju poslova uprave s tim da međusobne odnose mogu odrediti pisanim sporazumom - međuvlasnički ugovor

24. MEĐUVLASNIČKI UGOVOR I UPRAVITELJ • Međuvlasnički ugovorsadrži osobito: 1. veličinu suvlasničkih dijelova • 2. uvjete i način upravljanja nekretninom • 3. pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom • 4. opseg poslova upravitelja • 5. prikupljanje i raspolaganje sredstvima zajedničke pričuve • 6. uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija • 7. ime suvlasnika ovlaštenoga za odnose sa upraviteljem • Upravitelj upravlja nekretninom u ime svih suvlasnika, vodi postupke pred sudom, ovlašćuje punomoćnike • Upravitelj može biti treća osoba ili netko od suvlasnika • Upravitelj je dužan čuvati interese svih suvlasnika nekretnine i slijediti upute većine te položiti svakom suvlasniku račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini, izraditi pregled predviđenih radova u narednoj godini, prikupiti više ponuda za veće radove

25. PRESTANAK ETAŽNOG VLASNIŠTVA • Etažno vlasništvo prestaje propašću predmeta toga vlasništva • Djelomična propast u pravilu nije dovoljan razlog za prestanak jer se može izvršiti popravak • Prestanak vlasništva posebnoga dijela nekretnine ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini jer ako suvlasnik opet osposobi svoj stan bit će moguće ponovno uspostaviti i etažno vlasništvo • Etažno vlasništvo prestaje i uknjižbom brisanja u zemljišnoj knjizi (npr. jer je odgovarajući suvlasnički dio postao manji od korisne vrijednosti) • Etažno vlasništvo prestaje kada prestane suvlasništvo odgovarajućega suvlasničkoga dijela. Nitko ne može ostati etažnim vlasnikom ako mu je prestalo suvlasništvo. • Etažno vlasništvo prestaje i isključenjem • Razlikuje se isključenje na zahtjev većine i isključenje na zahtjev manjine

26. ISKLJUČENJE NA ZAHTJEV VEĆINE • Isključenje na zahtjev većine mogu zahtijevati suvlasnici koji imaju većinu suvlasničkih dijelova u odnosu na etažnog vlasnika ili bilo kojeg suvlasnika (dakle, i onoga koji nije etažni vlasnik) iz razloga koji su navedeni u ZV • Razlozi za isključenje na zahtjev većine su: 1. ako suvlasnik ne udovoljava dužnostima koji proizlaze iz zajednice, 2. ako dijelove nekretnine rabi na način koji znatno šteti interesima drugih suvlasnika, 3. ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima, ili počini kažnjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojega od suvlasnika ili druge osobe koja stanuje u kući, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti • Isključenje se javlja kao oblik razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, a provodi se putem prodaje na javnoj dražbi • Odluku o isključenju sud donosi na temelju tužbe suvlasnika • Suvlasniku koji se isključuje ostavlja se rok od tri mjeseca u kojem može i sam prodati svoj stan i prije javne prodaje • Novac ostvaren na javnoj prodaji pripada isključenom suvlasniku • Kao radnje suvlasnika uzimaju se radnje njegovoga bračnoga druga i drugih članova obitelji kao i osoba kojima je stan unajmljen ili dan u zakup

27. ISKLJUČENJE NA ZAHTJEV MANJINE • Tu je postupak znatno ublažen u korist suvlasnika koji se isključuje • Suvlasnik koji traži isključenje treba prvo podnijeti tužbu kojom traži prestanak postupaka koji ga povređuju • Ako nakon pravomoćnosti presude kojom je sud odlučio da je tuženik dužan suzdržavati se takvih postupaka, tuženik nastavi s uznemiravanjem, može se podnijeti tužba za isključenje koja ima značenje kao da je podnesena od većine suvlasnika • Razlozi za podnošenje tužbe su bezobzirno, nepristojno ili uopće nedolično ponašanje čime je učinjeno tegobnim zajedničko stanovanje ili je počinjeno kažnjivo djelo protiv suvlasnikove imovine, morala, tjelesne cjelovitosti suvlasnika ili nekoga od njegovih ukućana, a nije riječ o djelima maloga značenja

28. PRETHODNO I POTONJE VLASNIŠTVO • Vlasnik može pravo vlasništva ograničiti nekim rokom ili uvjetom tako da će ono do isteka toga roka, odnosno do ispunjenja uvjeta, pripadati jednoj, a potom drugoj osobi • Razlozi uspostave prethodnoga i potonjega vlasništva su, na primjer, radi stvarnoga osiguranja neke tražbine (do isplate cijene) • Opće obveze prethodnoga vlasnika su: a) da svoje pravo vlasništva izvršava postupajući obzirno prema virtualnom vlasništvu onoga koji čeka da postane vlasnikom, b) da pošto istekne rok ili se uvjet ispuni prenese potonjemu vlasništvo • Posebne obveze su (ako je stvar zadržao ili dobio radi osiguranja neke tražbine) a) da propušta služiti se stvari, b) da propušta raspolagati sa stvari faktično i pravno • Pridržaj prava vlasništva postoji na temelju ugovora o prodaji kod kojega je uvjet prelaženja vlasništva na kupca isplata cijene (prodavatelj je dakle prethodni, a kupac potonji vlasnik)

29. Prethodno i potonje vlasništvo postoji i u slučaju vlasništva prenesenoga radi osiguranja. Riječ je o slučaju u kojem dužnik na drugoga prenosi pravo vlasništva neke svoje stvari kao osiguranje za ispunjenje određene tražbine Poseban oblik prenošenja prava vlasništva radi osiguranja tražbine moguće je uraditi i na temelju pravnoga posla sklopljenoga u posebnom obliku sudskoga odnosno javnobilježničkoga osiguranja prijenosom vlasništva (uređeno Ovršnim zakonom) Stjecatelj je postao vlasnik stvari da bi mu se time osiguralo određenu tražbinu, no on ne može prije dospijeća tražbine ishoditi da mu stvar bude predana u posjed Ako se tražbina ne ispuni vjerovnik se može namiriti iz stvari koja je njegovo vlasništvo, ali ako se tražbina podmiri tada on kao prethodni vlasnik treba prenijeti vlasništvo na stvari potonjem vlasniku, odnosno vratiti vlasništvo bivšem dužniku