940 likes | 2.65k Views
Kako uspješno učiti ?. Metode rada: razgovor, diskusija, radionica Voditelj: Mateja Uzelac, prof. matematike i informatike; razrednica 1.a razreda Sudionici: Učenici 1.a razreda Vrijeme realizacije projekta: 17. travnja 2010., 10:00 – 13:00
E N D
Kako uspješno učiti ? Metode rada: razgovor, diskusija, radionica Voditelj: Mateja Uzelac, prof. matematike i informatike; razrednica 1.a razreda Sudionici: Učenici 1.a razreda Vrijeme realizacije projekta: 17. travnja 2010., 10:00 – 13:00 Radni materijali: nastavni listići; udžbenik iz matematike
UČENJE - MUČENJE ILI... Razmislite o vlastitoj definiciji učenja. “Učenje je proces kojim usvajamo i oblikujemo znanja, vještine, strategije, vjerovanja, stavove i ponašanje.” (Shunk, 2000) “Čovjeka ne možeš ničemu poučiti, samo mu možeš pomoći da to znanje pronađe u sebi. “ (Gallileo)
Ciljevi: • Osvijetliti svoje vrijednosti, vještine i navike • Naučiti učiti • Razumjeti temeljne pojmove učenja i pamćenja • Uvježbati učinkovite metode učenja • Naučiti planirati ostvarive ciljeve • Razumjeti uvjete za poboljšanje svakodnevnog pamćenja • Znati primijeniti različite metode učenja • Biti sposoban diskutirati o principima i pravilima samostalnog učenja • Razumjeti ulogu profesora u poticanju učenika na učenje s razumijevanjem, • razvijanje i primjenu efikasnih tehnika i vještina samostalnog učenja
Teme: 1. Upoznajmo sebe i prepoznajmo svoje probleme u učenju 2. Naučiti kako učiti 3. kako učiti iz udžbenika 4. ispiti – kako ih lakše i uspješno položiti
Upoznajmo sebe i prepoznajmo svoje probleme u učenju • Poznajem li sebe? • Kakvo je vaše iskustvo s učenjem? • Volite čitati? Rješavati probleme? Pamtiti? Nabrajati? Tumačiti? • Pričati grupi ljudi? • Znate li postavljati pitanja o onome što ste naučili? Znate li ponavljati? • Učite li iz različitih izvora? • Volite li tišinu ili učenje u skupini? • Trebate li nekoliko kraćih perioda za učenje ili jedan duži period? • Kakve su vaše navike učenja i kako su se razvijale? Što je funkcioniralo najbolje, • a što najlošije? • Kako izražavate ono što naučite? Pismeno, usmeno, kroz razgovor…?
Koliko sam zainteresiran/a za učenje? • Koliko vremena želim provesti učeći ovo? • Što privlači moju pažnju? • Jesu li okolnosti dobre za uspjeh? Što mogu kontrolirati, a što je izvan • moje kontrole? Mogu li promijeniti te uvjete za uspjeh? • Što utječe na moju predanost učenju? • Imam li plan? Uzima li moj plan u obzir moje prošlo iskustvo i način učenja? • Stvarajte u preispitivanju • Što sam dobro napravio? • Što sam mogao bolje? • Je li moj plan u skladu s mojim snagama i slabostima? • Jesam li odabrao prave uvjete? • Jesam li pratio plan i bio discipliniran? • Jesam li uspio? • Jesam li proslavio svoj uspjeh?
Najčešći izgovori i opravdanja MENI SE NIKAD NE UČI Budeš li čekao inspiraciju, možda ju nikad nećeš dočekati. Počni učiti bez odgađanja. Kad jednom počneš učiti može se dogoditi da ti to i ne bude tako teško i da te to što si naučio potakne na daljnje učenje. Bit će ti lakše ako si napraviš plan i ako ga se pridržavaš. TOGA IMA PUNO Ponekad ti se čini da je gradiva koje moraš naučiti previše i da ti to jednostavno ne možeš. Cijela lekcija može ti izgledati jako velika i teška i čini ti se da će ju biti jako teško naučiti. To te može obeshrabriti i dovesti do toga da odmah u startu odustaneš. No, ako ti je cilj naučiti prvi mali dio lekcije, to ti neće izgledati tako teško. Dio po dio svakako možeš naučiti. A kad naučiš, uspjeh će te potaknuti da prijeđeš na drugi dio. I tako ćeš malo po malo naučiti cijelu lekciju.
Najčešći izgovori i opravdanja PA NE MOGU STALNO UČITI Učiti nije uvijek lako. Ponekad moraš učiti i ono što ti se ne sviđa i sigurno bi radije gledao neki film, družio se s prijateljima, surfao po internetu, igrao igrice… Zato imaš potpuno pravo nagraditi se za ostvareni plan i uspjeh u učenju. Ako vrijeme isplanirano za učenje doista provedeš učeći, nećeš imati dojam da stalno učiš (kao što se to obično događa kada najprije pola sata tražiš što ti sve treba, pa pola sata smišljaš čime ćeš početi, pa pola sata razgovaraš s prijateljem iz razreda na telefon kako je to teško i glupo, da ti to nikad u životu neće trebati, zašto to morate učiti…i sve to računaš kao učenje jer to sve radiš u vremenu isplaniranom za učenje). IONAKO ĆU DOBITI LOŠU OCJENU Pazi što želiš, moglo bi ti se i ostvariti! Za optimiste čaša je napola puna; za pesimiste je napola prazna. Budi optimist!Optimisti prave planove za akciju, postavljaju ciljeve koje žele ostvariti i usmjeravaju svoje misli na ono što trenutno rade. Analogno, pesimisti su usmjereni na osjećaje napetosti i depresije koje doživljavaju i uopće ne razmišljaju što bi u danoj situaciji mogli učiniti. Istraživanja pokazuju da optimisti imaju bolji školski uspjeh, manje se ljute, manje u životu posežu za drogama, tjelesno su i mentalno zdraviji, duže žive, postižu bolji učinak na poslu i u sportu i bolje se suočavaju sa stresom.
Najčešći izgovori i opravdanja DOSADNO MI JE UČITI SAM Čak i ako voliš učiti sam, ponekad je dobro učiti s nekim u paru ili skupini. Rasprava o onome što se uči s drugom osobom može znatno olakšati stjecanje znanja. Tvoj prijatelj u učenju možda ti može objasniti nešto što tebi nije jasno. Isto tako, dok ti objašnjavaš njemu, možeš sam sebi razjasniti neke stvari. Ponekad smo uvjereni kako nešto dobro znamo i kako smo naučili, ali tek kada pokušamo nekoga drugoga naučiti, vidimo da baš i ne znamo tako dobro. Zajedničko učenje djeluje i na tvoju motivaciju. Možda bi u jednom trenutku prestao učiti jer ti je dosta svega, ali te prijatelj svojom upornošću može potaknuti da nastaviš. Osim toga, u pauzama ti je manje dosadno nego kad si sam, a razgovorom možeš ublažiti strah od ispitivanja. Jeste li se upoznali sa svojim problemima? Pronađimo zajedno rješenje.
2. Naučiti kako učiti Nitko nas ne uči kako učiti! Obveze postaju sve veće, teže i složenije. Kako te teškoće najlakše svladati? Kažu da treba učiti više nego u osnovnoj školi i da treba biti uporniji. Ponekad marljivost i upornost ne dovode do željenog cilja, što znači da učenje i planiranje svog vremena ne smijemo prepustiti slučaju. U čemu je tajna uspješnog učenja? Najviše uspjeha nemaju oni najpametniji, pa čak ni oni koji najviše rade. Tko onda dobiva najviše ocjene? Oni koji znaju kako učiti! Ne samo da takvi učenici dobivaju više ocjene nego njihovi kolege, oni i nauče više u manje vremena i imaju više zadovoljstva u samom procesu učenja.
UČIM, DAKLE JESAM Francuski filozof i matenatičar Rene Descartes je u 17.stoljeću postavio jedan aksiom (što je aksiom u matematici) ”Cogito, ergo sum” (Mislim, dakle jesam). Ako pogledamo oko sebe i zapitamo se koliko ljudi u svojem svakodnevnom životu i radu upotrebljavaju razum odnosno misaone procese, dolazimo do zaključka da je takvih slučajeva vrlo malo. Zašto je tome tako? Odgovor leži u ljudskoj prirodi, lošim navikama. Većina ljudi voli “pustiti mozak na pašu” i to ne samo u slobodno vrijeme nego i na poslu. Vole li ljudi onda poslove za koje “ne moraju uključiti mozak”, “upaliti lampice”,“napregnuti moždane vijuge”. I što se dogodi nakon nekog vremena? Takvim načinom života i rada, nakon nekog vremena ljudi se počnu brzo umarati, postanu nezadovoljni svojim poslom, svaljuju krivicu na okolinu (učenici na zahtjevne i stroge profesore), a kada do toga dođe vrlo je teško naći pravi uzrok takvog stanja, a to su – dosada i nezainteresiranost. Pod terminom učenje nužno ne podrazumijevamo učenje podataka napamet nego razvijanje vještina analize i sinteze, postavljanja pitanja, usporedaba, stjecanja iskustava, učenje na vlastitim pogreškama, izvođenja zaključaka. Stoga bi aksiom za 21.stoljeće trebao glasiti “Učim, dakle jesam”.
Metode učenja većine učenika su više-manje nedosljedne, neučinkovite i frustrirajuće zato što ih nitko nije poučio jednu važnu vještinu: kako učiti. Većina ljudi misli kako je sposobnost učenja prirodni dar – ili smo rođeni s tom sposobnošću, ili nismo i tu ne možemo ništa napraviti. Takvo je mišljenje potpuno pogrešno. Učenje jest prirođena sposobnost, ali je učenje u školi nešto sasvim drugo. I bez obzira dobivate li odlične ili slabije ocjene, vaši pogrešni stavovi o školi, o procesu učenja, a i o samome sebi vjerojatno čine školu još težom nego što jest. Da biste postali uspješni, odnosno ovladali sposobnošću da naučite više u manje vremena, dobivate bolje ocjene, a uz to se i bolje zabavite tijekom učenja, u početku je potreban određeni napor. Treba se odreći navika koje njegujete godinama da biste ovladali novima. Za to treba neko vrijeme, ne događa se preko noći, ali će vam uštedjeti ogromnu količinu vremena kada njima ovladate. Ako te metode prakticirate pomalo svaki dan, uskoro ćete savladati tehnike uspješnog učenja.Nažalost, mnogim je učenicima više stalo do ocjena nego do istinskog učenja. Naravno da će nam dobre ocjene olakšati život, ali one ne bi trebale biti najvažniji cilj. Ako već ulažemo znatan dio svog života u školu, naša je odgovornost tražiti od sebe više od dobivanja dobrih ocjena. I upravo je to jedan od najvažnijih čimbenika koji uspješnog učenika razlikuju od ostalih.
Uspješni učenici imaju drugačije navike, ciljeve, prioritete, vještine i strategije zato što drugačije vide školu, proces učenja i same sebe. Sve je pitanje stava, načina kako tumačimo svoja iskustva. Naš stav je zbir svih naših vjerovanja, vrijednosti, pretpostavki i očekivanja. On određuje stupanj važnosti koji pridajemo događajima i način kako ih doživljavamo. Naš stav prema učenju i naša slika o samome sebi snažno utječu jedno na drugo. Naš stav određuje kako doživljavamo školu, kakve si ciljeve postavljamo i kojim se tehnikama i strategijama služimo da bismo ih dosegnuli. Posljedica je da onda taj stav određuje koliko ćemo učiti i koliko ćemo uspješni u tome biti. Uspješan učenik zna da sam sebe može poučiti bolje no što to ijedna škola može. Naime, svatko uči drugačije, u skladu sa svojom osobnošću i sklonostima. Mudar učenik preuzima odgovornost za svoje učenje, tražeći načine i izvore da unaprijedi svoje tehnike i strategije učenja i doživljavajući učenje motivirajućim samo po sebi. On radi naporno kada to mora, ali ne želi raditi ni mrvicu napornije niti dulje nego što je to uistinu potrebno. Malo je toga što tako ispunjava zadovoljstvom kao naporan rad koji donosi rezultate. Isto je tako malo što tako frustrirajuće kao naporan rad koji ne donosi rezultate. Uspješni učenici znaju i da trebaju sami naučiti misliti, ne samo znati ponoviti ono što drugi kažu. Znaju da neki predmeti i dijelovi gradiva ne izgledaju baš zanimljivo i važno, ali da je mnogo bolje biti aktivno zaokupljen učenjem nego se dosađivati i to uopće ne učiti.Koliko smo uspješni u školi, odraz je našeg stava i metoda daleko više nego naših sposobnosti. Ako učimo za ocjene ili da bismo udovoljili drugima, propuštamo iskusiti zadovoljstvo procesa učenja i gubimo kontrolu nad osjećajem samopoštovanja, stavljajući ga na milost i nemilost u ruke drugima.
AKTIVAN UČENIK • Redovito prisustvuje nastavi, ne razgovara za vrijeme nastave, ne gleda kroz • prozor, ne piše SMS. Drugim riječima, uljudan je i kada mu je dosadno. • - Uvijek dolazi na vrijeme. • Ukoliko je zakasnio ili izostao, osjeća se obveznim obavijestiti profesora zašto je • zakasnio ili izostao. • - Njegovi razlozi izostanka su objektivni i opravdani. • - Uzima punu odgovornost oko svog učenja. • - Nabavlja sav potreban materijal za učenje toga predmeta. • - Uvijek iskoristi dodatne konzultacije. • Pokazuje ozbiljnost oko svojih ocjena i spreman je dodatno raditi kako bi ih • poboljšao. • - Sudjeluje u raspravi na nastavi. Postavlja pitanja ukoliko mu nešto nije jasno. • Predaje seminare koji izgledaju profesionalno. Ulaže puno vremena u stvaranje • finalne verzije i ponosan je na svoj rad.
AKTIVAN UČENIK • -Tijekom nastave sluša što profesor govori, traži glavne ideje predavanja. • - Brzo se sjeti što je s time povezano, razmišlja što bi profesor iz toga mogao • pitati. Posebno označi kada profesor kaže: "Ovo ću pitati" ili "Ovo je važno". • -Prepisuje sve što je napisano na ploči čak i ako je zvonilo. Ako nešto nije stigao • zapisati pod odmorom zamoli nekog od učenika da mu posudi bilježnicu da • prepiše do kraja. • Ako je rečeno nešto što ne razumiješ, stavi oznaku upitnika te zamoli za dodatno objašnjenje. • Kada nastavnik ispituje druge učenike zapisuj pitanja koja postavlja jer će ti pomoći kod ponavljanja. Pokušavaj u sebi odgovoriti na njih da provjeriš svoje znanje. • Razmišljanje o prijateljima, problemima, ljubavi i sl. ostavi za neko drugo vrijeme. Na nastavi slušaj ono što se priča jer ćeš si tako uštedjeti vrijeme učenja kod kuće. Učenje na satu može skratiti vrijeme učenja kod kuće za 50%.
KAKO ORGANIZIRATI UČENJE • Imate li stalno mjesto za rad • Kontrolirate li vlastitu koncentraciju • Ponavljate li gradivo • Koristite li mnemotehnike • Osmišljavate li • Prepričavate li naučeno • Postavljate li pitanja • Raspoređujete li učenje vremenski • Pravite li mentalne mape • Grupirate li građu po sličnosti • Odvajate li bitne od nebitnih informacija • Motivirate li se • Planirate li • Nagrađujete li se za uspješno ostvarene ciljeve
ORGANIZACIJA VREMENA 1. Utvrdite koje vam je najbolje vrijeme za učenje. U to vrijeme učite najteže i najvažnije gradivo. 2. Svakog dana odredite prioritete što trebate učiti i strogo ih se držite. 3. Kada uspješno završite planirani zadatak nagradite se izlaskom, druženjem ili čitanjem knjige. 4. Kada učite, izbjegavajte ometanja: obavijestite okolinu da učite, isključite telefon (javite se poslije učenja). 5. Ako učite u skupini odredite točno zadatke pa će i zajedničko učenje biti učinkovitije. 6. Ne prelazite često s predmeta na predmet. Koncentrirajte se dovoljno dugo na jedan predmet da u potpunosti usvojite definiranu cjelinu. 7. Počnite učenje na vrijeme da izbjegnete otkriće da zadatak ne možete završiti na vrijeme. 8. Uspostavite ravnotežu između učenja, društvenog i osobnog rada. 9. Utvrdite najbolje okolnosti za učenje (da niste ometani, da niste u skučenom prostoru, da je sve na dohvat ruke (knjige, mape, olovke, ...), da vam je udobno (ne previše!). 10. Postavite realne rokove za učenje da se ne dovedete u stresnu situaciju zbog kašnjenja.
MOTIVACIJA Jedan od najvažnijih čimbenika kod učenja je motivacija. Uspješni učenici ne uče zato što se to očekuje od njih ili da bi udovoljili nekome drugome. Oni uče da bi udovoljili sebi. Uvijek traže bolje i učinkovitije načine rada. Imaju naviku postavljati određena pitanja. Uspješni učenici znaju kako čitati učinkovito, kako izvući najviše iz predavanja, kako razumjeti i zapamtiti gradivo i kako se pripremiti za ispit. No to su vještine kojima treba ovladati. Neki učenici spontano dođu do nekih metoda, a neke nadahnu izvrsni učitelji. Bili oni toga svjesni ili ne, u određenome trenutku oni su naučili učiti. Na sreću, svi to možemo. Predočite si sve prednosti i radosti koje vas očekuju po završetku zadatka. Pomislite na radost koju ćete doživjeti nakon postizanja cilja. Na primjer, zamisli ako učiš povijest, za koju mnogi kažu da im je dosadna, koliko tu možeš zanimljivih stvari saznati o nama - ljudima, upoznati svijet i život. Ako ti to baš i nije nešto, sjeti se da se ljudi koji više znaju bolje snalaze u životu! A često i više zarađuju. I osjećaju se snažno, zadovoljnije i sretnije!
Čak i kada ti se čini da nećeš uspjeti, ustraj! Nagovori sam sebe! Tko ne bi volio učiti brzo i efikasno, učiti i imati puno vremena za druge stvari? Nažalost, učenje zahtijeva puno energije, osobnog angažmana i vremena. Zato nam se ponekad čini da se ionako ne vrijedi truditi. Ponekad netko pomisli «Ionako ću dobit jedan» ili «Svejedno neću dobiti dobru ocjenu». Ili «Neću uspjeti, past ću razred.» Čim ti se pojavi slična ideja, prepoznaj ju! Znaj da ti to tvoj mozak šalje upozorenje koje je važno odmah pretvoriti u rečenicu: «Ustraj, ti to možeš!» ili «Ja mogu postići sve što želim!» Govori si koliko god puta ti treba! I znaš što: Dokazano je da svatko može uspjeti u školi !!!! Ponekad mislimo da drugi uče brže od nas i da «ja ništa ne mogu zapamtiti». No, ohrabrujuće je da što više učim, to bolje pamtim, jer nakon nekog vremena izvježbamo naše metode učenja i naviknemo učiti.
Kreativnost Označava misaone procese kojima se dolazi do novih rješenja, ideja, umjetničkih oblika, teorija ili proizvoda koji su jedinstveni i novi! Uči redovito i ponavljaj. Kampanjsko učenje je “prijatelj” loših ocjena. Koristi asocijacije kako bi lakše upamtio neko ime, pojam . . . Izradi natuknice! Podcrtavaj! Podebljaj bitno! Obojaj. Postavljaj si pitanja! . . .
USREDOTOČI SE NA ONO ŠTO RADIŠ Budite uporni, odustati je lako. Osim u rasporedu vremena, tajna uspjeha leži i u potpunom usredotočenju na ono što se radi u određenom trenutku. Naučite odmah rješavati najteže zadatke. Naučite poredati aktivnosti prema važnosti te one najvažnije riješiti prve. Kada ujutro uđete u školsku zgradu nemojte sa sobom unositi druge misli. Dok ste tamo mislite o temama i sadržajima školskih satova. Ne čekajte inspiraciju, započnite odmah s učenjem, možda i u dosadnom nađete nešto zanimljivo. Pravilno iskoristite vrijeme koje vam je na raspolaganju i činite one stvari koje su za to vrijeme predviđene. Tako ćete izbjeći pretjerano mučenje bez postizanja cilja.
KAKO UČITI IZ UDŽBENIKA • Prije početka • 1. Vrijeme rada • Planiraj vrijeme za učenje tako da na čitanje utrošiš od 45-50 minuta s malim pauzama. Kod dužeg učenja dolazi do gubljenja koncentracije i tada tvoje učenje postaje neučinkovito. Testiraj se kako bi utvrdio koliko prosječno stranica udžbenika možeš pročitati u razdoblju učenja od 45-50 minuta. Na taj način ćeš utvrditi koliko vremena ti treba za savladavanje određenog zadatka. Kada god je to moguće, nastoj učiti tijekom dana, u razdoblju kad imaš najbolju koncentraciju i postižeš najbolje rezultate. • 2. Koncentracija • Pronađi mjesto za učenje na kojem ćeš biti najmanje ometan. Neka to bude mjesto isključivo za učenje. Ono treba biti dobro osvijetljeno, oslobođeno svih stvari koje bi vam mogle odvlačiti pažnju i, naravno, bez buke ili drugih zvukova koji bi vas mogli ometati. Osiguraj sve potrebne sitnice i pomagala za učenje, npr.olovke u raznim bojama, papire za bilješke, naljepnice, sat, papirnate maramice, vodu i dr.
B. Čitanje • Prvo pogledaj lekciju • Pročitaj uvodno poglavlje, naslove i podnaslove, kao i sažetak (ako postoji). • pregledaj slike, tabele, grafove, grafikone, fusnote. Sve to traje samo nekoliko minuta. Cilj ovakvog “letimičnog” čitanja je da shvatiš o čemu se radi i uočiš bitne dijelove u lekciji. • 2. Postavi pitanje • Pitaj se o čemu govori lekcija i što treba naučiti. Nakon što si pregledao, «preletio» lekciju, odgovori na sljedeća pitanja: Tko?, Kako?, Gdje?, Što?, Kada?, Zašto? Ako zatreba, slobodno se posluži udžbenikom da nađeš odgovore. Prisjeti se što od postojećeg znanja možeš s tim povezati, iskoristiti (bilo da si o tome čitao, gledao na TV-u).
B. Čitanje 3. Čitanje, označavanje i podcrtavanje Tek nakon što si pregledao lekciju i shvatio o čemu se radi tj. odgovorio na pitanja, kreće se sve po redu čitati. Da bi ti to dobro išlo postoje jednostavni trikovi . Prvi su za bolju koncentraciju: obje noge trebaju biti na podu, u sobi nije prevruće, tvrda stolica je dobra pomoć za koncentraciju, čitajte što brže možete. Sljedeći trik je pronaći glavnu misao (to je ono osnovno o čemu tekst govori). Otkrij tajne svog pamćenja! Odluči koji ti je način najzgodniji, da li ćeš čitati na glas, prepisivati lekciju ili ćeš pjevati gradivo. Obojaj lekciju! Uvijek je dobro raditi na tekstu podcrtavanjem, zaokruživanjem glavnih datuma, ideja, rečenica. Možeš se služiti drvenim bojicama, markerima različitih boja. Boja se ili podcrtava samo ono što treba zapamtiti i ono što pri ponavljanju želiš uočiti na prvi pogled. Izaberi boje koje voliš! Važno: samog sebe stalno podsjećati da želiš razumjeti i zapamtiti pročitano. Obavezno razjasni sve termine i činjenice, nemoj učiti napamet ono što ne razumiješ. Pitaj učitelja ako ne razumiješ - to će shvatiti kao tvoje zalaganje!
B. Čitanje 4. Pamćenje1.) Pamćenje vlastitim riječima: Kada si gotov s čitanjem podigni pogled s knjige i kaži svojim riječima što je pisac htio reći. Ponavljanjem vlastitim riječima poboljšavaš stupanj zapamćenosti. Nemoj učiti napamet! 2.) Pamti pisanjem bilješki sa strane: Pribilježi vlastite primjedbe o glavnim mislima, onom najvažnijem, uz rub stranice. Glasno izgovaraj misli. 5. PonavljanjeSvaki put kad nešto naučiš trebao bi to odmah provjeriti . Tako ćeš spriječiti da isto zaboraviš već istog dana. Ponavljanje je prepričavanje najvažnijeg svojim riječima i odgovaranje na pitanja iz udžbenika. Ne moraš istu lekciju ponavljati svaki dan, ali ako ju ponoviš za 2 dana, za 8 dana i onda za 10-20 dana (ili prije ako je test prije), na tom testu si sigurno pobjednik! Naime, istraživanja su pokazala da je zapamćivanje bolje ako isto gradivo ponavljamo u navedenim vremenskim razmacima. Ova podjela je bitna. Nema svrhe pretjeranim štrebanjem u jednom trenutku pokušavati iznuditi uspjeh (pretjerano štrebanje može izmučiti, a možda baš zbog toga i ne voliš učenje).
4. ISPITI - kako ih lakše i uspješno položiti Ponavljanje je tajanstveni odgovor na pitanje: Kad se pripremati za test? Ako se dovoljno rano pripremite, bit ćete manje opterećeni i zadovoljni sami sobom. Kasnije ćete gledati omiljenu seriju ili igrati igrice i mirno spavati. Nitko od nas ne voli polagati testove. No čak i kada ste potpuno sigurni u sebe i ono što ste naučili, postoji nekoliko savjeta koji će vam dodatno podići samopouzdanje i polaganje ispita učiniti lakšim. Bez panike – ovo je potrebno neprestano naglašavati i najvažnija stvar koju treba zapamtiti. U teškim situacijama (postoje pitanja na koja ne znate odgovor, nemate dovoljno vremena i nećete moći odgovoriti na sva pitanja), potrebno je ostati smiren. Panika vam u ovim situacijama neće pomoći.
Neki osnovni savjeti: Učite redovito. Zapamtite, bez obzira kako i koliko dugo ste učili, zbog treme se nikada nećete moći sjetiti svega o određenoj temi. To je sasvim prirodno, a i za prolaz na ispitu ne morate znati sve što piše u knjizi, već samo dovoljno da uvjerite profesora kako razumijete materijal. Još jednom provjerite imate li sve informacije oko ispita; datum, kada počinje, u kojoj prostoriji, koji pribor trebate ponijeti, koliko dugo će ispit trajati, koja poglavlja će biti ispitivana... Što ste bolje organizirani, biti ćete smireniji i prirodniji, te samim time i trema će biti manja. Nikada ne mijenjajte odgovor, ako niste potpuno sigurni u novi. Potražite ključne riječi u pitanju i odgovorite na njih. Pokušajte svakom pitanju, u odnosu na mogući broj bodova, posvetiti jednako vremena. Ukoliko postoje pitanja koje nose više bodova, vjerojatno su i pitanja teža, međutim, može se dogoditi kako niste u stanju odgovoriti na neko pitanje koje nosi manji broj bodova, a vi se i dalje zadržavate na njemu. Ukoliko ne znate odgovor na neko pitanje, preskočite ga i nastavite dalje. Možda će vam neko drugo pitanje pomoći da se sjetite odgovora. Ako ste u mogućnosti ostavite 5 – 10 minuta na kraju testa, za provjeru svojih odgovora; daju li kvalitetan odgovor na pitanje i naravno ispravite pravopisne greške.
Dan prije ispita: Provjerite još jednom znate li gdje morate biti, u koliko sati morate biti. Pripremite potrebne olovke, geometrijski pribor, listove, kalkulatore i sl. Prođite još jednom svoje bilješke. Nemojte se zamarati sa stvarima koje više ne stignete naučiti. Imate veće izglede za polaganje ispita ako ste samouvjereni u sebe, nego da paničarite jer ste upravo uvidjeli kako niste naučili jedno poglavlje. Pokušajte se opustiti koliko god je moguće. Legnite ranije, dobro odmoren mozak je pažljiviji, učinkovitiji i precizniji. Nikako nemojte ostati učiti ujutro do 6, a ispit je u 8. Ispitni dan: Pokušajte ostati smireni. Ustanite se malo ranije, kako biste se stigli razbuditi. Nikada ne preskočite obrok prije ispita, energija će vam biti potrebna. Osim toga, ne znam da li itko može pravilno razmišljati gladan. Prođite vaše bilješke još jednom kako biste osvježili pamćenje. Dođite u ispitnu učionicu ranije, kako biste stigli naći mjesto, pripremiti sve što vam je potrebno za ispit, ostaviti torbu i sl.(ugasiti mobitel). Nemojte previše razgovarati s drugima o ispitu prije samog početka. Iako učenici međusobno razgovaraju o ispitu, te je to postalo opće pravilo, zapravo, to će vas samo izmučiti jer ćete vjerojatno uočiti kako nešto ne znate. Te ćete poljuljati svoje samopouzdanje. Biti ćete pod stresom ali nećete biti jedini. Pogledajte oko sebe prije početka ispita, svi se smješkaju, zbijaju šale i smiju se. To je prirodna reakcija kojem se tijelo brani od stresnih situacija.
RECEPT ZA USPJEŠNO UČENJE Nažalost, još uvijek ne postoji nijedan drugi način da nešto naučimo, nego da sjednemo, uzmemo knjigu i to čitamo. Ali, postoje načini kako da to naučimo brže i bolje: Stvoriti i održati pozitivni stav prema učenju Određivati odnose između pojedinih poglavlja Povezivati nove informacije s već postojećim znanjem Održavati pozornost i koncentraciju prilikom učenja Praviti pauze između učenja Provjeravati razumijevanje naučenog Pratiti napredovanje tijekom učenja Organizirati i upravljati svojim vremenom Postaviti cilj Postaviti rok za njegovo ostvarivanje Nagraditi se za uspjeh
Motiviraj se za učenje! Čak i kada ti se čini da nećeš uspjeti, ustraj! Nagovori sam sebe! Budi kreativan! USREDOTOČI SE NA ONO ŠTO RADIŠ Budi uporan, odustati je lako. Prezentaciju izradila: Mateja Uzelac, prof. matematike i informatike Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici