PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI ˝Znanje daje sigurnost˝ Dubravko Klarić, 2007.

1. PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI˝Znanje daje sigurnost˝Dubravko Klarić, 2007. Udruga za borbu protiv ovisnosti ˝NE-ovisnost˝ Dunja Belaj, dipl. psiholog U Vrpolju, 12. prosinca 2012. godine

2. Cilj predavanja… • Definirati ovisnost, sredstva ovisnosti i odgovoriti na osnovna pitanja o ovisnosti! • Definirati rizične i zaštitne čimbenike koji utječu na razvoj ovisnosti! • Objasniti kako nastaje ovisnost! • Upoznati s posljedicama ovisnosti! • Upoznati s načinima borbe protiv ovisnosti!

3. Što je ovisnost? Ovisnost se definira… • kao psihičko, a katkad i fizičko stanje neodoljive potrebe za uporabom sredstva ovisnosti: • a karakterizirano je ponašanjem i drugim psihičkim procesima koji uključuju unutarnju prinudu da se unatoč svjesnosti o prisutnim štetnim posljedicama, nastavi s povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva da bi se doživjeli ugodni učinci ili izbjegla patnja zbog sustezanja.

4. Sredstva ovisnosti Droge Alkohol i duhanski proizvodi Kockanje Analgetici Depresori Hipnotici Stimulansi Halucinogeni Svima je zajedničko da djeluju na središnji živčani sustav tako da mijenjanju percepciju i svijest Igre na sreću Klađenje

5. Zašto ljudi posežu za sredstvima ovisnosti? Razlozi su brojni: • Nesređena obiteljska situacija, utjecaj vršnjaka, želja za novim iskustvima, bježanje od straha i srama, dokazivanje osobnosti u periodu adolescencije, bježanje od problema iz stvarnog života, oponašanje i imitiranje negativnih osobina nekih osoba iz javnog života, socijalna situacija u društvu (rat i poratna situacija, nezaposlenost, neimaština, slabljenje moralnih i tradicionalnih kriterija vrijednosti, slabljenje obiteljskih normi, otuđenje i osjećaj usamljenosti)

6. Osnovni povodi početka uzimanja droga (HZJZ, 2005. godina) • Znatiželja – 24,2% • Zabava (užitak, postizanje ˝high˝ osjećaja) – 27,7% • Utjecaj vršnjaka (dijeljenje osjećaja s drugim uživaocima sredstva) – 12,1% • Želja za samopotvrđivanjem (rast samopouzdanja i povećanje sposobnosti) – 7,3% • Dosada (manjak interesa, male sredine) – 9,0% • Psihički problemi (tjeskoba, tuga, stres i sl.) – 10,2% • Problemi u obitelji - 7,3% • Neznanje o štetnim posljedicama – 1,7%

7. Zašto ljudi posežu za sredstvima ovisnosti? • Nitko ne želi postati ovisnikom!!! • Uzevši u obzir sve navedeno, nameće se zaključak da čovjek neće posegnuti za drogom, alkoholom ili kockom iz želje da mu bude loše ili da se truje, da bi narušio psiho-tjelesno stanje ili da svom životu oduzme svaku perspektivu. Sve su to neželjene nuspojave trošenja sredstva ovisnosti i svaki ih potrošač-ovisnik nastoji izbjeći, odgoditi ili barem što je moguće više ublažiti.

8. Zašto ljudi posežu za sredstvima ovisnosti? Lakomisleno i bez čvrstog stava prema drogi, mladi čovjek poseže za njom da bi se prestao osjećati nedostatno, napeto, jadno, depresivno, kako bi se napokon osjećao slobodnim, živim u pravom smislu te riječi, kako bi doživio ekstazu, uzbuđenje, i kako bi manjkavosti za koje vjeruje da ih ima nadopunio s sredstvom.

9. Kako nastaje ovisnost? TJESKOBA/LOŠE RASPOLOŽENJE/NISKO SAMOPOUZDANJE KORIŠTENJE SREDSTVA FINANCIJSKI, DRUŠTVENI I MEDICINSKI PROBLEMI

10. Kako nastaje ovisnost? • Dojam i iluzija da se drogiranje može držati pod kontrolom stvara droga sama, jer ovisnost nastaje neprimjetno, već nakon nekoliko mjeseci zlouporabe. • Spomenuto najmanje može sagledati onaj tko o drogama sudi iz vlastitog iskustva. • Mladom eksperimentatoru se naivno čini da sve to i nije tako ni strašno ni zabrinjavajuće kad on od droga uzima samo ono što je dobro, a zadržava nadzor i ne razvija ovisnost (greška programa prevencije ovisnosti).

11. Što svi znamo o ovisnosti? • Znamo da je to teška bolest koja narušava zdravlje, socijalne odnose, sliku o sebi, a koja može završiti i smrću. Znamo i da ovisnost izazivaju droge, alkohol, cigarete i sl., a svejedno eksperimentiramo?! • Prevencijski programi upozoravaju na najteže ishode. Ljudi, pogotovo mladi, teško prihvaćaju (iz straha) da bi se njima moglo dogoditi nešto teško i strašno, zbog toga odbacuju, odnosno ignoriraju tu činjenicu: ˝ To se meni ne može dogoditi!!!˝ • Dovoljno je da bilo koje sredstvo ovisnosti samo stane na put vašem razvoju, makar i privremeno, te da zbog tih loših navika zaboravite na one zdravije (bavljenje sportom, glazbom, učenje, uživanje u društvu prijatelja i obitelji) i ne ispunite sve svoje mogućnosti.

12. Faze u razvoju ovisnosti • Faza znatiželje - vrijeme konzumacije, najčešće marihuane, ne traje dugo i moguć je povratak u normalan život • Faza dvostrukog života - vrijeme konzumacije u kojem se počinje mijenjati ponašanje i koje može potrajati dulje. Gube se moralne norme, a povratak u normalan život je težak. U ovoj fazi najvažnije je prepoznati početne znakove. • Faza stalnog traženja euforije - stvorena je psihička ovisnost, a rehabilitacija je teška. • Faza fizičke i psihičke ovisnosti - izlječenje je prilično teško.

13. Ovisnost i mozak • Aktivno uzimanje sredstva ovisnosti djeluje na mozak, a dugotrajnije uzimanje dovodi do opsežnih promjena u moždanoj funkciji koje traju dugo i nakon što osoba prestane uzimati sredstvo ovisnosti. • Mozak ovisnika je drugačiji od mozga zdrave osobe. U ljudskom mozgu se nalazi dio evolucijski primitivnih moždanih struktura. Te su moždane strukture odgovorne za emocije, motivaciju, osjećaj straha, ljutnje i tjeskobe. Ovaj sustav kontrolira i primarne nagone kao što su potreba za hranom, pićem, spolni nagon i sl., te se smatra da je odgovoran za održanje i opstanak vrste.

14. Ovisnost i mozak • Zadovoljenjem osnovnih potreba (npr. zadovoljenjem osjećaja gladi), podražavaju se te strukture unutar sustava, te se stvara osjećaj nagrade, ugode i zadovoljstva, koji je temeljno vrlo važna biološka sila našeg opstanka. • Mozak te emocije pohranjuje i "pamti" kao obrasce nagrade i ugode (ili neugode ako nagon nije zadovoljen).

15. Ovisnost i mozak • Upravotiprocesisuzapravoključnozbivanje u fenomenurazvojaovisnosti. Naime, uzimanjemsredstavaovisnosti, prekospecifičnihreceptoranamozgu, umjetno se aktivirajucentriugode i postiže se prolazanosjećajugodeodnosnonagrade. • Tajosjećajmozakpamtikaougodandoživljaj i informacijupohranjuje u centrimazaduženimzadugoročnopamćenje i učenje. „Pamćenje" mozgaaktiviraobrazacnaučenogponašanjateuvjetujestalno i ponovljenouzimanjesredstvaovisnostikako bi se osjećajugodeponovopostigao. Takoovisnostpostajeproceskojisamsebeodržava.

16. Ovisnost i mozak • Kada se razvije ovisnost, kod nedostatka sredstva ovisnosti, podiže se razina "hormona stresa". To stvara snažan osjećaj neugode odnosno kazne, koji se također pohranjuje u mozgu. • Da bi uklonio ovaj osjećaj neugode, ovisnik poseže za drogom kako bi uspostavio "ravnotežu". • Kod kronične bolesti ovisnosti, zbog tolerancije na velike doze droge, kod uzimanja sredstava ovisnosti osjećaj ugode se više ne postiže. Ovisnik uzima drogu isključivo zbog izbjegavanja neugode, odnosno uklanjanja simptoma apstinencijske krize. Zbog te vezanosti uz promjene u strukturi i funkciji mozga danas se ovisnost smatra kroničnom moždanom bolešću.

17. Kako razlikovati ovisnika od konzumenta sredstva ovisnosti? • Ovisnici sredstvo ovisnosti stavljaju ispred svih drugih vrijednosti (obitelji, prijatelja, financijske sigurnosti, različitih interesa, ali i sebe samog). • Npr. ovisnik o kockanju će otuđiti stvari ili novac iz vlastitog doma kako bi mogao kockati iako je svjestan da će time povrijediti obitelj • Sve što je prije bilo važno, (a možda bilo i poticaj za prvu konzumaciju – npr. želja da se svidim prijateljima) prestaje biti važno.

18. Droga mi je potrebna?!

19. DSM-IV definira kriterije za ovisnost (tri moraju biti prisutna): • Razvijanje tolerancije: • Potrebne su sve veće doze da bi se postigao željeni učinak • Učinci postaju znatno slabiji ako se uzima uobičajena doza • Razvijanje simptoma sustezanja kad osoba prestane uzimati ili smanji količinu psihoaktivne tvari. • Osoba uzima sve veću količinu psihoaktivne tvari ili je uzima duže vrijeme nego što je namjeravala. • Osoba prepoznaje prekomjernu uporabu psihoaktivne tvari; možda je pokušala smanjiti količinu, ali nije bila u stanju. • Osoba troši puno svog vremena u nastojanjima da nabavi psihoaktivnu tvar ili da se oporavi od njezinih učinaka. • Uporaba psihoaktivne tvari nastavlja se usprkos psihičkim ili fizičkim problemima koji su uzrokovani ili pogoršani tvari. • Mnoge aktivnosti su napuštene ili smanjene učestalosti zbog uporabe supstance

20. Ovisnost i odrastanje • Tko sam ja? • Koja je moja uloga u društvu? • Kako se nositi s nadolazećim promjenama? (Imam li lijepo tijelo? Kako ću se obući? Hoće li se svidjeti drugima?) • Kako razviti samopouzdanje? Svi se tako osjećaju!!! Tražite pomoć, budite iskreni, budite svoji!!!

21. Ovisnost i odrastanje • Razvoj identiteta /manjak samopouzdanja- često mladi pred prijateljima glume osobe kakve uistinu nisu jer misle da je ta osoba koju glume privlačnija od njih samih ˝S drogom sam bio potpuno neustrašiv, vozio sam motor 150 km/h, noću, po kiši, preko željezničke pruge, kroz crveno, ispitivao sam granice, osjećao sam se besmrtno – znao sam da mi sigurnost daje droga, zbog te odvažnosti su mi se drugi divili, kako da prestanem, otkrit će da nisam takva osoba˝ • Pritisak vršnjaka (˝Ma daj, to svi rade!!!˝, ˝Nećeš probati jer se bojiš!!!˝)

22. Ovisnost i odrastanje • Strah – adolescenti ispituju granice, do sada su ih strogo određivali vaši roditelji, a sada prve radite samostalno – strah je najvažnija emocija, ona nam signalizira da smo u opasnosti, nužno ju je strogo poštivati!!!). • Sram – ˝Hoću li ispasti glup ako to kažem?˝; ˝Kako ću mu prići, hoću li mu se svidjeti?˝ • Frustracija – ˝Ništa ne ide kako isplaniram˝; ˝Ja moram imati sve što mi treba!˝

23. Kocka – ovisnost 21. stoljeća Doba naglašenih materijalnih vrijednosti (Konzumerizam je izraz kojim se opisuje stav prema kojemu sreća nekog pojedinca ovisi o konzumaciji dobara i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih dobara) • Želja da se brzo i lako zaradi • Dosada i nezadovoljstvo

24. Kocka – ovisnost 21. stoljeća Faze kockanja: • Faza dobitka • Veliki dobitak na kocki stvara osjećaj svemogućnosti. Učestalo dobivanje na kocki dovodi do još češćeg kockanja. Javljaju se zamisli o velikom dobitku • ˝Ako imam novca onda vrijedim, imam status u društvu˝ • ˝Ja se kužim u sport˝ ili ˝Ja kužim igru˝ • Faza gubitka • Kockar ima doživljaj da mu ne ide, da nema sreće na kocki, teško podnosi gubitke, misli samo o kockanju, gubi interes za posao i obitelj, počinje posuđivati novac jer iščekuje dobitak, a ustvari gomila dugove • ˝Znam da na kocki nitko ne može zaraditi, ali možda baš ja budem taj koji će ipak dobiti!!!˝

25. Kocka – ovisnost 21. stoljeća Faze kockanja: • Faza očaja Kockar sve dublje tone u dugove jer posuđuje novac da bi vratio ranije posuđivano , razara mrežu obiteljskih odnosa, gubi kontrolu nad vlastitim ponašanjem, pojavljuju se ideje, a ponekad i pokušaji suicida ˝Nisam im mogao pogledati u oči˝ ˝Ako sam im blizak, moram im govoriti o sebi, a ne smijem im otkriti svoju tajnu˝ ˝Kako ću vratiti 50000 kn? Poštenim radom za to će mi trebati nekoliko godina, moram se zadužiti kako bih to vratio˝ – u slučaju dobitka opet se pojačava vjerovanje u sreću i posebnost – kockar nastavlja igrati dok ne izgubi sve novce • Faza beznađa Kockar postaje svjestan da je ˝potonuo do dna˝ i da ima dugove koje ne može vratiti, da ima narušene međuljudske odnose, izgubio je nadu da se stanje može popraviti, razvija druge oblike poremećaja u ponašanju (npr. alkoholizam), ali ipak nastavlja s kockanjem jer je motiviran uzbuđenjem koje prati kockanje ˝Ni kada dobijem, ni na što drugo ne mogu trošiti novce, jer bi svi znali odakle mi, onda ih ponovno uložim˝

26. Kocka – ovisnost 21. stoljeća • Faze oporavka: • Kritična faza • Osoba postaje opuštenija, već dobro razumije svoj problem i kritična je prema njemu, nastoji riješiti ranije nagomilane probleme i iskreno nastoji pronaći svoj život • Faza rasta • Kockar ima iskreni osjećaj da mu je pomoć potrebna, postaje samokritičan i uviđa svoj problem • Faza ponovne gradnje • Osoba donosi odluke usmjerene ponovnom uspostavljanju ranije narušenih međuljudskih odnosa, aktivira se na poslu, planira budućnost i razvija nove interese u životu

27. PROBLEMI KOJI PROIZLAZE IZ OVISNOSTI

28. Socijalni i psihički problemi kao posljedice ovisnosti Socijalni problemi: • Narušeni obiteljski odnosi (nepovjerenje, razvod braka) • Predrasude od strane okoline i stigmatizacija • Zakonski problemi • Slabo obrazovanje i zaostajanje za svojom generacijom Psihički problemi: • Negativna slika o sebi i nisko samopouzdanje • Psihički poremećaji (depresija, anksioznost, poremećaji ličnosti, psihotični poremećaji, poremećaji pažnje, poremećaji osjetila i percepcije) • Emocionalna nestabilnost

29. Medicinski problemi kao posljedice ovisnosti • Overdose – toksično stanje ili smrt • Oštećenja živčanog sustava (nastaju tzv. rupe na mozgu, odumiranje živčanih stanica – problemi s pamćenjem, koncentracijom, postizanjem ugode prirodnim putem) • Oštećenjakrvožilnog sustava (začepljenje i propadanje vena – u težim slučajevima amputacija dijelova tijela) • Oštećenja vitalnih organa (upala pluća i tuberkuloza, ciroza jetre, čir i gastritis)

30. Medicinski problemi kao posljedice ovisnosti Krvno prenosive zarazne bolesti: 1. AIDS (SIDA) • Sindrom stečenog nedostatka imuniteta uzrokovan humanim imunodeficijentima virusom (HIV). Najčešći načini prijenosa su nezaštićeni spolni kontakt sa zaraženom osobom te upotreba nesteriliziranih igala i šprica pri uzimanju droga pa je ova bolest česta u ovisničkoj populaciji.

31. Medicinski problemi kao posljedice ovisnosti 2. Hepatitis B • Najčešći put prijenosa je nakon uboda ili posjekotine na zaraženu iglu ili drugi oštar predmet te spolnim putem. Većina zaraženih nema nikakvih simptoma što ne znači da bolest ne postoji. • Simptomi akutne infekcije obično se javljaju jedan do tri mjeseca nakon zaraze i nespecifični su (povišena temperatura, globolja, žutilo kože i sluznica, umor, gubitak apetita, bolovi ispod desnog rebranog luka). • Liječenje prepoznate akutne infekcije podrazumijeva samo liječenje simptoma nespecifičnim lijekovima. Ukoliko infekcija virusom hepatitis B traje dulje od šet mjeseci govorimo o kroničnom hepatitisu B. Cjepivo protiv hepatitisa B postoji.

32. Medicinski problemi kao posljedice ovisnosti 3. Hepatitis C • To je upala jetre uzrokovana istoimenim virusom. Hepatitis C prenosi se putem zaražene krvi i stoga je jedna od mogućih posljedica upotrebe zajedničkog pribora za drogiranje kod intravenskih ovisnika. Intravenski ovisnici ubrajaju se u tzv. visokorizičnu skupinu sa 60-90% anti-HCV-pozitivnih nalaza. • Većina osoba s HCV infekcijom nemaju simptome bolesti. Zbog toga nisu svjesni problema i ne traže pomoć i/ili tretman. Cilj liječenja je eliminacija virusa čime se sprječava napredak bolesti. Antivirusni lijekovi koji se primjenjuju u liječenju jesu interferon-alfa i ribavirin. Cjepivo protiv hepatitisa C još nije proizvedeno.

33. HVALA NA PAŽNJI!!!