Laboratorijske i terenske procedure ocjene izdržljivosti

1. Laboratorijske i terenske procedure ocjene izdržljivosti Ivan Klanac, magistar kineziologije

2. Dijagnostika Dijagnostika – predstavlja niz postupaka kojima se utvrđuju individualne karakteristike ispitanika testiranjem ključnih sposobnosti i osobina. Cilj → procijeniti morfološke osobitosti, stanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te razinu specifičnih svojstava pojedinca. Dijagnostika izdržljivosti – nastoji utvrditi učinkovitost aerobnih i anaerobnih funkcionalnih mehanizama, a primjenu nalazi i u kontroli učinaka koji se postižu programiranim treningom.

3. Faktori izdržljivosti Faktore izdržljivosti možemo podijeliti na bioenergetske i sportsko-tehničke faktore (C. Željaskov, 2003.). Bioenergetski faktori : 1. Aerobni energetski kapacitet (uz prisutnost kisika) 2. Anaerobni energetski kapacitet (bez prisutnosti kisika) Aerobni kapacitet → sposobnost obavljanja rada kroz duži vremenski period u uvjetima aerobnog metabolizma. Stvaranje energije oksidacijskim procesima (uz prisutstvo kisika). Kao energenti koriste se trigliceridi, glicerol i glukoza. Anaerobni kapacitet → sposobnost odupiranja umoru pri dinamičkim aktivnostima sub-maksimalnog i maksimalnog inteziteta. Stvaranje energije procesima bez korištenja kisika. Kao energenti se koriste glikogen i kreatin-fosfat, a kao nusprodukt anaerobnog glikolitičkog kapaciteta nastaje mliječna kiselina.

4. Testovi za procjenu energetskih kapaciteta sportaša Testove možemo podijeliti u : 1. Laboratorijske (skuplji, ali precizniji) 2. Terenske (jeftiniji i nije potreban skupi instumentarij) Svaki test im točno definiranu proceduru testiranja, te ima dobre metrijske karakteristike (pouzdanost, osjetljivost, valjanost i objektivnost). Vrste dijagnostičkih postupaka → s obzirom na karkater testa dijelimo ih na specifične i nespecifične → s obzirom na vrstu opterećenja dijelimo ih na testove fiksnog i progresivnog opterećenja → s obzirom na način izvedbe dijelimo ih na kontinuirane i diskontinuirane • Izbor testova ovisi o vrsti sporta, dobi i broju sportaša, razini njihove pripremljenosti, te financijskim mogućnostima sportaša ili klubova.

5. Laboratorijski i terenski testovi za procjenu aerobnog energetskog kapaciteta Laboratorijski testovi: KF05 – spiroergo test na pokretnom sagu KF1 – spiroergo test na pokretnom sagu KF4 – spiroergo test na pokretnom sagu Postoje spiroergometrijski testovi na veslačkom ergometru i bicikl ergometru. Terenski testovi: Beep test Conconijev test Cooper test Veslanje (2000m), “kajakaška osmica”, plivanje (2000, 3000m) itd.

6. Laboratorijski i terenski testovi za procjenu anaerobnog energetskog procesa Laboratorijski testovi: Skokovi na platformi - Ergo jump 15s, 45s, 60s 2. KF1 test – izdržaj u anaerobnoj zoni 3. T-lim Terenski testovi: 300 yardi ili 300 m (15x20m) Intervalni sprint test (RAST) Trkački test 300, 400 ili 800 m Veslački, kajakaški i plivački testovi.

7. Beep test Beep test – sastoji se od 21 razine po 7 i više intervala istrčavanja dionica od 20 m. Svaka razina traje približno 60 sekundi, pri čemu brzinu sportaša diktira zvučni signal. Početna brzina sportaša je 8,5 km/h, a brzina trčanja se povećava tako da se smanjuje interval između zvučnih signala. Test završava kada sportaš kasni dva puta u zadani prostor u trenutku oglašavanja signala. Test služi za procjenu aerobnog kapaciteta sportaša. Postoje orijentacijske vrijednosti primitka kisika s obzirom na postignuti rezultata u test. Može i uz primjenu “puls-metra”, informacije o FS.

8. Cooper test Terenski test za procjenu aerobnog kapaciteta. Može se provoditi na velikim grupama, a svrha mu je da se prijeđe što duži put u vremenu od 12 minuta.

9. Test 300 m i RAST test RAST test (“Running anaerobic sprint test) Sportaš izvodi sprint od 35m, 5 do 6 puta sa pauzom od 10 sekundi. Test služi za procjenu anaerobne acikličke izdržljivosti. Postoje modifikacije - dionice 10m ili 35m. Test traje od 45 sekundi do 1,5 minute. Test 300m (300 yardi) Najpoznatiji test za procjenu anaerobnog kapaciteta ili brzinske izdržljivosti. Test u kojem se bez odmora, istrčavaju dionice od 20m. U testu 300m istrčava se 15 dionica od 20m. Preporuča se mjerenje prolaznih vremena kako bi se omogućila analiza pada brzine kroz dionice. Za seniore odličan rezultat je ispod 55 sekundi.

10. Conconijev test Terenska inačica spiroergometrijskog testa KF1. Može se izvoditit na atletskoj stazi ili na pokretnom sagu primjenom monitora srčane frekvencije, tzv. “puls-metar”. Procedura: sportaš starta trčanjem brzinom od 5 km/h ili većom i trči svakih sljedećih 200 m za 0,5 km/h brže, dok tempo kontrolira sam sportaš ili trener uz pomoć mape sa zadanim tempom trčanja (papir sa zadanim prolazima na svakih 50m). Test traje do iscrpljenja, kada sportaš više ne može održati zadani tempo. Ovaj test se najčešće upotrebljava za procjenu anaerobnog praga temeljem točke defleksije FS

11. Anaerobni prag Anaerobni prag označava intezitet opterećenja u kojem stvaranje i eliminacija mliječne kiseline nije više u ravnoteži, što dovodi do nagle akumulacije mliječne kiseline. Definiran je kod koncentracije mliječne kiseline, odnosno laktata u krvi od 4mmol/l. Prema krivulji frekvencije srca možemo odrediti anaerobni prag na temelju točke defleksije, a to je točka u kojoj dolazi do otklona od linearnosti pri submaksimalnim opterećenjima (Šango i Vučetić, 2005.).

12. KF1 test – kontinuirani progresivni test na pokretnoj traci Laboratorijski test za procjenu funkcionalnih sposobnosti i određivanje anaerobnog praga. Uzorak ispitanika: 8 ispitanika koji su nastupali na natjecanjima kroz Hrvatsku juniorsku nacionalnu selekciju. Varijable: Ventilacijski parametri kao šro su primitak kisika (VO2), maksimalni dišni volumen (VT), maksimalna minutna ventilacija (VE) i frekvencija disanja (Rf). Spirometrijski pokazatelji, forsirani vitalni kapacitet (FVC), forsirani ekspiracijski volumen u 1 sekundi (FEV1), te Tiffeneauov indeks (TIFF). Biokemijski pokazatelji, koncentracija laktata u krvi. Metoda obrade podataka izvršene su pomoću statističkog sustava Statistica 8.0 (Statsoft, Inc., Tulsa). Izračunate su: prosječna, minimalne i maksimalne vrijednosti i standardne devijacije. Proveli smo t-test za nezavisne uzorke (p=0,05), kako bi utvrdili da li postoji statistički značajna razlika između ispitanika koji je osvojio medalju na velikom natjecanju s ostalim ispitanicima

13. KF1 test – eksperimentalna procedura Protokol testiranja: Prije početka testa, provodi se antropometrijsko mjerenje s ciljem određivanja sastava tijela i spirometrijsko mjerenje kako bi isključili mogućnost opstrukcije dišnih puteva. Slijedi vađenje laktata u krvi u mirovanju, zatim individualno zagrijavanje, nakon čega počinjemo sa provedbom testa. Testiranje započinje pri brzini od 5 km/h, a brzina se progresivno povećava svakih 30 sekundi. Prvih 2-3 minute ispitanik hoda, te pri brzini od 6-7 km/h započinje trčati. Test traje do iscrpljenja sportaša. Minutu nakon završetka testiranja slijedi vađenje laktata u krvi nakon iscrpljenja. Testom možemo procijeniti aerobni kapacitet, anaerobni kapacitet na temelju izdržaja trčanja u anaerobnoj zoni. Također možemo odrediti anaerobni prag, a na temelju toga dalje možemo odreditit sportaševe individualne zone trenažnog rada. Trenažne zone pružiti će nam mogučnost preciznijeg doziranja opterećenja i kontrole inteziteta rada.

14. Nalaz analizatora sastava tijela i nalaz spirometrijskog testiranja

15. Određivanje anaerobnog praga Određivanje ANP-a na temelju točke defleksije. Slika prikazuje krivulju frekvencije srca (FS) i primitka kisika (VO2) pri određenoj brzini trčanja.

16. Određivanje anaerobnog praga primjenom ventilacijskih parametara. To je točka u kojoj proizvodnja ugljičnog dioksida (CO2) postaje veća od potrošnje kisika (O2)

17. Rezultati Prikazane su prosječne vrijednosti fizioloških i biokemijskih parametara Ove vrijednosti mogu nam poslužiti kao okvirne modelne karakteristike

18. Zaključak • Dijagnostički postupci za analizu funkcionalnih sposobnosti sportaša pružaju nam pouzdane informacije o razini aerobnih i anaerobnih energetskih kapaciteta sportaša. • Prikazani skup testova samo je jedan dio velikog broja testova u svijetu, međutim ovi jednostavni testovi mogu nam pružiti bitne informacije o stanju treniranosti sportaša. • Mjerenjem ispitanika primjenom kontinuiranog progresivnog testa na pokretnom sagu (KF1), dobili smo veliki broj varijabli koje nam mogu poslužiti prilikom kontrole i programiranje procesa treninga. Također dobivene vrijednosti mogu nam poslužiti kao okvirne modelne karakteristike za sportaše koji su uključeni u sustavni taekwondo trening, ali i predstavljaju svojevrsnu bazu za daljnja istraživanja. Svakako treba spomenuti da pomoću dobivenih rezultata možemo odrediti individualne trenažne zone, što pomaže prilikom doziranja i kontrole inteziteta rada i uvelike povećava učinkovitost trenažnog procesa.

19. Literatura Milanović, D. (2009.). Dijagnostika u sportu. U D. Milanović (ur.), Teorija i metodika treninga (str. 99. – 104.). Zagreb, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Vučetić, V. Dijagnostički postupci za procjenu energetskih kapaciteta sportaša. U I. Jukić (ur.), «Kondicijska priprema sportaša – trening izdržljivosti», (2009.). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Željaskov, C. (2003.). Teorija i metodika treninga izdržljivosti. U D. Milanović (ur.), Međunarodni znanstveno-stručni skup «Kondicijska priprema sportaša», Zagreb 2003. (str. 239.-245.). Zagreb: Fakultete za fizičku kulturu. Vučetić V., Šentija D., (2004.). Doziranje i distribucija opterečenja u trenažnom procesu – Zone trenažnog rada. Kondicijski trening, 3(2), str. 36.-42. Šango J., Vučetić, V., (2005.). Conconijev test – jednostavna metoda za određivanje anaerobnog praga. U Kondicijski trening, Stručni časopis za teoriju i metodiku kondicijske pripreme (volumen 3, broj 2, str. 25.-29.). Zagreb: UKTH, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Marković, G. (2003.). Teorijske i metodičke osnove kondicijske pripreme u taekwondou. U Milanović D. i I. Jukić (ur.), «Kondicijska priprema sportaša», 2003. (str. 549.-556.). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

20. Hvala na pažnji!