1 / 29

Josip MOSER, dipl. ing. Elektrotehničko društvo Zagreb

Josip MOSER, dipl. ing. Elektrotehničko društvo Zagreb. RAZVOJ ELEKTROTEHNIKE U HRVATSKOJ PRIJE I OD OSNUTKA DRUŠTVA INŽINJERA I ARHITEKATA 1878. DO OSNUTKA ELEKTROTEHNIČKOG DRUŠTVA ZAGREB 1953. GODINE. Josip MOSER, dipl. ing. Elektrotehničko društvo Zagreb.

reuel
Download Presentation

Josip MOSER, dipl. ing. Elektrotehničko društvo Zagreb

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb RAZVOJ ELEKTROTEHNIKE U HRVATSKOJ PRIJE I OD OSNUTKA DRUŠTVA INŽINJERA I ARHITEKATA 1878. DO OSNUTKA ELEKTROTEHNIČKOG DRUŠTVA ZAGREB 1953. GODINE

  2. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Razvoj znanosti o elektricitetu i magnetizmu, te iz toga kasnije i razvoj elektrotehnike u svijetu, odražavao se na određeni način u prošlosti na različite načine i u Hrvatskoj. • U drugoj polovici XX. stoljeća na određeni način bili smo odgajani kako smo bili na periferiji zapadnog svijeta, nerazvijeni i zapušteni, na rubu Austrougarske monarhije. • Ovo nije u potpunosti točno. • Iznenađuje kako su pojedini Hrvati bili informirani i kako su doprinijeli razvoju znanosti i razvoju elektrotehničke prakse.

  3. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Razvoj prije 1878. godine • Prvi pojam o električnom naboju definirao je 1590. godine William Gilbert, liječnik engleske kraljice Elizabete I (Engleska, 1549-1603). • Već 1595. Faust Vrančić ( Šibenik, 1551 – Venecija, 1603) u svoj znameniti peterojezični rječnik „Dictionarium quinque nobillissimarum Evropae linguarum“ ( Rječnik pet znamenitih europskih jezika) objavljen u Veneciji unio je riječi: svitliti se (= bljeskati), svitlost (= bljesak), svitlat se (= sijevati), munja, trisk (= grom) i triskati (= grmiti), što su sve pojmovi iz područja atmosferskog elektriciteta.

  4. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Jedno od najvažnijih tehničkih djela u Europi i svijetu bile su „Machinae Novae“ Šibenčanina Fausta Vrančića, objavljen 1616. u Veneciji. • U ovom djelu su na 49 slika i u tekstu na pet jezika opisane različite tehničke konstrukcije koje se odnose na arhitekturu, vodogradnju, pogonske strojeve na vjetar, vodu, plimu i oseku, na mlinove, mostove, različite instrumente i radne strojeve. • Između ostalog on je dao prvi put i točne konstrukcijske podatke o vodnoj turbini, kao i o gradnji padobrana („homo volans“). • Ovom znamenitom knjigom Faust Vrančić je bio najpoznatiji konstruktor XVII. stoljeća. • O njemu se nažalost kod nas danas malo zna. A svijet smatra Fausta Vrančića prvim inženjerom.

  5. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Prvi objavljeni radovi u Hrvatskoj o električnim pojavama pripadaju fizičaru, profesoru Sveučilišta u Pešti i isusovcu Josipu Franji Dominu (Zagreb, 1754 – Zagreb, 1819). • On je u Zagrebu objavio 1789. svoju knjižicu elektromedicine pod naslovom „Commentatio in electricitatem medicam regii musaei physici Quinquae Ecclesiensis“ (Komentar o liječenju elektricitetom nekih područja mišičja). • Njegov najvažniji rad bio je „Ars electricitatem“ (Umjetnost elektriciteta) objavljen u Pešti 1795. godine.

  6. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • J. F. Domin je od 1801. živio u Zagrebu kao umirovljeni sveučilišni profesor i kanonik, bavio se sustavno elektroterapijom, kao prvi u našim krajevima. • Interesantno je da je kao ugledni fizičar Domin je bio član gradskog povjerenstva za regulaciju rijeke Save kraj Zagreba. • Vezano uz Domina vrijedi spomenuti da je Alessandro Volta svoj prvi izvor električne energije, svoj električni kemijski element izumio i objavio 1799. • Domin ga primjenjuje od 1801., i njime zamjenjuje dotad korištenu Leidensku bocu, dakle bio je vrlo dobro informiran.

  7. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Hrvatska je tijekom XVI., XVII pa i XVIII stoljeću bila izložena turskim ratovima i teškim vremenima, ali nova saznanja o elektricitetu i magnetizmu stizala su i u naše krajeve. To se najbolje može pratiti kroz niz rječnika objavljenih u tom razdoblju. Spomenimo njihove autore i godine objavljivanja: Jakov Mikalja 1651., Juraj Habdelić 1678., Pavao Ritter Vitezović 1713., Ardelio Della Bella 1728. i 1785., Ivan Belostenec 1740, Andrija Jambrešić 1742., te Joakim Stulli 1806.

  8. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Bogoslav Šulek (Slovačka, 1816 – Zagreb, 1895), dugogodišnji tajnik tadašnje JAZU (danas HAZU). • On je imao veliki utjecaj na stvaranje i izradu stručne literature na hrvatskom jeziku, jer je 1860. objavio „Njemačko-hrvatski rječnik“ i 1874/1875. „Rječnik znanstvenog nazivlja“. • Šulek je predložio čitav niz novih naziva i riječi. Premda su njegovi elektrotehnički termini danas bitno izmijenjeni (munjivost, munjivo, munjenost itd.) • Šulekova uloga u stvaranju stručne i znanstvene literature iz područja elektriciteta i elektrotehnike, te širenju znanja o ovim strukama, bila je ogromna.

  9. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Tog proljeća (17.-30. travnja) 1875. prilikom tzv. „uskršnjeg“ posjeta i obilaska Dalmacije car Franjo Josip I svojom novom jahtom „Miramare“ obišao je desetak gradova na jadranskoj obali. • Jahta je bila vrlo moderna i jedan od prvih brodova opremljenih istosmjernim izvorom za elektrolučnu rasvjetu. Prilikom tog posjeta u Dubrovniku su 25. travnja mornari u staroj gradskoj luci razapeli 3 elektrolučnice i osvijetlili luku.

  10. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Bila je to senzacija o kojoj su pisale mnoge svjetske tiskovine. Isti pokus ponovljen u Zadru, glavnom gradu provincije Dalmacije, sa 7 lučnica. U Splitu još nije bila sagrađena riva te je bilo predaleko da se razapne vidič s lučnicama. A u Šibeniku je gradonačelnik Ante Šupuk pozdravio cara na hrvatskom jeziku, što je bio diplomatski ispad, te je car otputovao u Skradin, da obiđe slapove na Krki.

  11. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Ivan Fizir u Zagrebu • Odjek rasvjete na Jadranu potakla je profesora fizike na gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu Ivana Fizira, da u Zagrebu izvede pokus i pokaže građanima električnu rasvjetu. • On je iskoristio električne članke i jednu elektrolučnu žarnicu koju je postavio na križanje Ilice i Gundulićeve ulice, kod kavane Korzo. • Lučnica je svjetlila u rujnu gotovo tri sata.

  12. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • KLUB (DRUŠTVO) INŽINIRAH I ARHITEKATAH U ZAGREBU 1878. • Ideja da se i Zagrebu osnuje Klub inženera i arhitekata javila se 1875. godine, premda je tehnička struka bila tek na začetku. • Tehničkih škola u Hrvatskoj nije bilo, niti studija tehnike, tako da su tehnički poslovi povjeravani ljudima bez spreme, đacima i maturantima realnih gimnazija ili ljudima koji su studirali fiziku, matematiku ili politehniku u Gracu, Pragu ili Beču. • Ideja je realizirana tako da se 2. ožujka 1878. godine „sabralo u kolo 35 stručnjaka obitavajućih u Zagrebu“ i osnovali Klub.

  13. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Klub započinje s javnim predavanjima iz raznih područja tehnike. • Među obično četiri predavanja godišnje našlo se 1883. i predavanje Žige Egersdorfera „O prenašanju električnih sila“. • Inače glavne teme su bile o uređenju rijeke Save i Vuke, o metereološkim opažanjima, o kružnim pećima za žganje opeka, o restauraciji katedrale u Zagrebu i u Mariji Bistrici, o kanalizaciji. • Pokrenut je rad na sastavljanju Rječnika njemačko-hrvatskoga tehničkoga nazivlja.

  14. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • U prve četiri godine rada Kluba broj članova je sa 35 porastao na 200. • Godine 1884. je 16. lipnja na izvanrednoj skupštini ime Klub promijenjen u Društvo inžinira i arhitekata z Zagrebu, s novim pravilima rada. • Nas prvenstvano interesiraju oni članovi Društva koji su vezani na elektrotehniku. • Treba naglasiti da su gotovo svi oni bili članovi – osnivači i uglednog austrijskog društva „Elektrotechnischer Verein“ u Beču od 1886. godine. Od 181 člana osnivača, bilo ih je 40 iz Hrvatske, uglavnom profesora fizike.

  15. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Uz već spomenutog Bogoslava Šuleka, spomenut ćemo samo nekoliko najznačajnijih. • Martin Sekulić (Lovrinac, 1833 – Zagreb, 1905). • Ferdinand Kovačević (Smiljan, 1838. – Zagreb, 1913.). • Nikola Tesla (Smiljan, 1856 – New York, 1943). • Vinko Dvoržak (Češka, 1848. – Zagreb, 1922.). • Stanko Plivelić (Karlovac, 1868. – Krapina, 1925.).

  16. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Oton Kučera (Petrinja, 1857 – Zagreb, 1931). • Ivan Šah (Češka, 1824 – Zagreb, 1904.). • Novovjeki izumi • U širenju općeg znanja iz područja tehničkih znanosti, posebice elektriciteta, imala je serija od 5 knjiga pod naslovom „Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti“.

  17. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • U razdoblju između 1920. i 1940. pojavilo se u okviru Udruženja jugoslavenskih inženjera Zagreb, sekcije elektroinženjera još nekoliko popularizatorskih knjižica iz elektrotehnike. • Ističemo knjigu Eduarda Kiršnera „Elektrika na selu“ iz 1925. • Druga takova knjiga je „Elektrika u kućanstvu“ Nikole Keslera 1926.

  18. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Praktičnom elektrotehnikom i strojarstvom bavilo se nekoliko izumitelja u Hrvatskoj i Dalmaciji. Danas su gotovo potpuno nepoznati. • Jedan od njih je Marcel Kiepach iz Križevaca. Nakon završene realne gimnazije u Zagrebu studirao je elektrotehniku na Tehničkoj visokoj školi u Charlottenburgu, Njemačka. • Rano je počeo patentirati i svoje izume patentirao je u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Americi. Poginuo je na ruskoj fronti 1915. godine.

  19. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Drugi naš izumitelj je spomenuti Nikola Kesler, koji se bavio željezničkom signalno-sigurnosnom tehnikom. • Kako je napisao Juraj Božićević „njegov je izum aparat koji će onemogućiti željezničke nesreće svake vrste ...“. • Kesler je konstruirao „aparate za sigurnost željezničkih radnika, za sprečavanje sukoba vlakova, aparat za ustavljanje vlakova, te aparat za automatsko zatvaranje prelaza preko pruge. • Keslerovi izumi su u njegovo doba opće prihvaćeni u Europi.

  20. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Paralelno se razvijala izgradnja istosmjernih elektrana, mreža i rasvjete gradova u Hrvatskoj od 1882. do 1926., te izgradnje izmjeničnog sustava elektroenegetike od prve izmjenivog sustava 1895. u Šibeniku (Jaruga I) do danas. • Ova tema je preopširna za ovaj prikaz. Ostaje činjenica da je rad svih opisanih začetnika elektrotehnike u nas doprinjeli su širenju znanja o elektrotehnici. • Čak štoviše, može se zaključiti da je razvoj elektrotehnike bio vrlo dinamičan i da je pratio svjetski razvoj. Vrlo brzo su ideje iz svijeta realizirane i u nas.

  21. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Najbolji primjer je da je prvi kompletni izmjenični sustav u nas, Šibenik (elektrana, prijenosni vod 3 000 V, distribucija sa 6 TS 3000/110 V i rasvjeta 346 svjetiljaka i tri kućne instalacije) bio pušten 28. kolovoza 1895. dok je izmjenična HE Nijagara u SAD-u proradila 25. kolovoza 1895. kao prva u Americi. • Prva elektrificirana crkva (kao java zgrada) te prvi kazalište elektrificirano izmjeničnom strujom u svijetu bilo je u Šibeniku.

  22. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Još jedan veliki doprinos Društva inžinjera i arhitekata u Zagrebu bio je u nastojanju da se osnuje Tehnička visoka škola u Zagrebu. • To nastojanje trajalo je dvadeset godina od 1898., a ostvareno je 1918. godine, kada je osnovan i elektroinženjerski odjel. • U trećoj nastavnoj godini školske 1921/22. u Elektroinženjerskom odjelu prvi puta se u nastavnom planu javljaju elektrotehnički predmeti.

  23. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Njih prvo predaju honorarno profesor Poljoprivrednog fakulteta Ing. Rajmund Fantoni (Enciklopedija elektrotehnike), Ing. Edgar Montina (Uredba električnih centrala i mreža), R . Tijanić (Bežična telegrafija) i dr. Josip Lončar (Mjerenja). • Studij elektrotehnike napreduje posebno 1926/27. kada se formira Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i posebni odjel Elektrotehnike. Te godine diplomira i prvi inženjer elektrotehnike u Zagrebu. • Te godine dolazi za stalnog profesora Josip Lončar (Đakovo, 1892. – Zareb, 1973.). On osniva kolegij Osnovi elektrotehnike i kolegij Električna mjerenja. Za oba ova kolegija on piše važne i temeljne udžbenike, osniva prvi zavod Elektrotehnike. Ujedno je autor niza znanstvenih članaka, te je postao i redoviti član JAZU.

  24. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Iste 1926. godine došao je na fakultet i ing. Miroslav Plohl (Gorica, 1881. – Zagreb, 1939.) koji osniva predmet Jaka struja (Električni strojevi) i Prijenos i razdioba električke energije. On osniva i vrlo dobro opremljen laboratorij za elektrostrojarstvo. • Par godina kasnije na fakultet dolazi istaknuti profesor Tehničkog fakulteta u Ljubljani Juro Horvat (Gospić, 1882. – Zagreb, 1954.) koji je preuzeo predmet Prijenos i razdioba električne energije i uveo novi predmet Proizvodnja električne energije. • Time su zaokružene faze razvoja studija elektrotehnike Sveučilišta u Zagrebu. Osnovni pečat ovom studiju dali su profesori Josip Lončar, Miroslav Plohl i Juro Horvat.

  25. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • DRUGI SVJETSKI RAT I POSLIJERATNI RAZVOJ DO OSNUTKA ELEKTROTEHNIČKOG DRUŠTVA 1953. GODINE • Koliko je bio brz razvoj elektrifikacije Hrvatske najbolje pokazuje podatak da je 1920. godine potrošnja električne energije iznosila oko 250 milijuna kWh, da je na kraju 1945. bila oko 200 milijuna kWh, a 1978. godine (kada se slavila stogodišnjica SITH) bila je 5 milijardi kWh (gotovo 45 puta više), da danas 2012. godine ona iznosi 18 milijardi kWh (162 puta više). • Električna energija danas je prodrla u svaki dom i u svaki zaselak.

  26. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Nakon rata, posebno pod utjecajem planske privrede, komunistički režim pokreće velike radne akcije, te akcije elektrifikacije zemlje, izgradnje elektrana i mreža. • Pod parolom koja je došla iz ondašnjeg SSSRa • „industrijalizacija plus elektrifikacija to je socijalizam!“ • provodi se u razdoblju 1945. do 1965. intenzivna elektrifikacija zemlje. Rezultat je to rada mnogih, danas već zaboravljenih inženjera i tehičara.

  27. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • To su bili entuzijasti elektrifikacije koji su svoje znanje, rad i oduševljenje ugradili u elektrifikaciju. Nositelji toga bili su već spomenuti Ing. Edgar Montina, koji je od 1921. predavao predmete Uredbe električnih centrala i mreža, zatim Ing. Cenčić, nosilac elektrifikacije Karlovca, Ing. Jerko Jerić, pionir elektrifikacije Splita, Prof. Ing. Vladimir Žepić, prvi tehnički rukovodilac ELPOHa, Ing. M. Mihajlov, pionir toplifikacije, te niz drugih znanih i neznanih inženjera i tehničara.

  28. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Kako se nakon rata predratno Udruženje jugoslavenskih inženjera sekcija Zagreb pretvorilo u Savez inženjera i tehničara Hrvatske (danas Hrvatski inženjerski savez – HIS). • U razdoblju 1952/1954. predsjedavao je Ing. Herman Mattes, elektroinženjer. • On je inicirao osnutak Elektrotehničkih društava u većim gradovima: Zagreb, Krapina, Osijek, Sisak, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Zadar i Pula.

  29. Josip MOSER, dipl. ing.Elektrotehničko društvo Zagreb • Ova društva su osnovana 1953. godine, neka nisu niti zaživjela, neka su se vremenom ugasila. Jedno od njih proživjelo je sve bure i oluje tako da Elektrotehničko društvo Zagreb ove godine slavi 60 godina djelovanja. • Živjelo i djelovalo i nadalje! • (Bar još 100 godina) HVALA VAM NA POZORNOSTI! HVALA VAM NA POZORNOSTI!

More Related