290 likes | 1.16k Views
NAČINI I SUSTAVI NAVODNJAVANJA. Preljevanje. Površinsko. Potapanje. Brazde . Subirigacija. Podzemno . Otvoreni kanali. Klasičan način. Samohodni uređaji. Kišenjem. Hidromatici. Kapanjem. Lokalizirano. Mini rasprskivači. Prema načinu raspodjele vode do biljke
E N D
NAČINI I SUSTAVI NAVODNJAVANJA Preljevanje Površinsko Potapanje Brazde Subirigacija Podzemno Otvoreni kanali Klasičan način Samohodni uređaji Kišenjem Hidromatici Kapanjem Lokalizirano Mini rasprskivači
Prema načinu raspodjele vode do biljke razlikujemo metode navodnjavanja Površinsko Navodnjavanje iz zraka Podzemno Koji je idealan način navodnjavanja? Nema univerzalnog navodnjavanja za sve kulture i za sva područja. Svaki način navodnjavanje je dobar ako se njime poveća prinos i kvaliteta uroda te ostvare ekonomski efekti.
Na odabir načina navodnjavanja utječe: - Vrsta kulture - Potreba biljke za vodom -Osobine tla - Klimatske prilike - Reljef terena - Porijeklo i kvaliteta vode - Svrha poljoprivredne proizvodnje - Veličina i oblik parcele
POVRŠINSKO NAVODNJAVANJE Preljevanje Potapanje Brazdama - Najstariji i najrašireniji način navodnjavanja - Ljudska radna snaga i snaga životinja - Transport vode je gravitacijski, površine u blizini vodotoka - U svijetu se navodnjava oko 60 % površinskim navodnjavanjem
Glavne karakteristike površinskog navodnjavanja: • prije primjene ovakvog načina navodnjavanja treba • izvršiti pripremu terena - ravnanje - koriste se velike količine vode - veliki su gubitci vode Princip navodnjavanja: Voda se preljeva preko uređene površine (nagib) i upija se u tlo
POVRŠINSKO NAVODNJAVANJE Prelijevanje Potapanje Navodnjavanje brazdama
NAVODNJAVANJE PRELIJEVANJEM - ROMINJANJE Princip navodnjavanja: Voda se prelijeva preko UREĐENE površine koja ima nagib, te se prilikom prelijevanja (rominjanja) u sloju debljine 5 – 10 cm PRELJEVNOG MLAZAupija u tlo. Voda se u kazetu upušta sa najviše kote terena Priprema parcele: Poravnavanje i ograđivanje malim nasipima. Veće parcele se dijele na KAZETE (veličine 20 do 40 m x 100do 200m) i sa padom terena 1 – 2 %u smjeru duže stranice.
PRIMJENA NAVODNJAVANJA PRELIJEVANJEM Kod kultura gustog sklopa, koje se ne obrađuju često, višegodišnje krmne kulture, djetelina i pašnjaci. Negativne strane navodnjavanja prelijevanjem: Erozija tla Rasplinjavanje strukturnih agregata Velika potrošnja i gubitci vode Otežano kretanje strojeva
NAVODNJAVANJE POTAPANJEM sustav KAZETA sustav LOKVI Princip: Tlo se poplavi ili potopi vodom. Sustav KAZETA Koristi se u uzgoju RIŽE. Tlo se mora pripremiti, poravnati, izgraditi pregrade. Površina se izdijeli u manje parcele 0,1 do 1 ha. Voda u parcelama ostaje tijekom cijele vegetacije riže u sloju 10 – 20 cm.
Negativne strane navodnjavanja potapanjem: Koriste se velike količine vode Obvezna izgradnja sustav odvodnje suvišnih voda Pogoršava se vodozračni režim tla i mikrobiološka svojstva tla
Sustav LOKVI: Koristi se za drvenaste kulture (voćke, vinova loza, ukrasno bilje). Princip: Ne preplavljuje se cijela površina već samo jedan dio. Priprema: Oko stabla se izvode lokve u obliku kvadrata ili kruga. Lokve mogu obuhvatiti samo 1 ili više biljaka. Površina lokve ovisi o razvijenosti korijena. Izvedba: Lokve se mogu izvoditi u obliku depresije ili se ograđuju malim provizornim nasipom. Voda se u lokve može puštati iz kanala ili dovoditi cijevima.
Prednosti: Preciznije je dodavanje vode Troše se manje količine vode Manje pogoršanje fizikalnih svojstava tla.
NAVODNJAVANJE BRAZDAMA Najviše se primjenjuje i najbolje od svih načina površinskog navodnjavanja. Princip: Voda se dovodi i raspoređuje po površini terena u brazdama iz kojih se voda procesom INFILTRACIJE lagano upija u tlo Prednosti: Kvasi se samo površina tla i brazdama a okolno tlo je suho. Primjena Voćke, povrće, okopavine, merkantilni i sjemenski kukuruz, šećerna repa, suncokret, cvijeće, krumpir Š I R O K O R E D N E kulture
Dubina brazdi: - Plitke (do 15 cm) - Duboke (20 – 25 cm) Brazde mogu biti: - Protočne- kada voda u njima teče. izvode se na terenima sa padom 0,2 – 2% - Slijepe – voda u njima ne teče izvode se na ravnim terenima
Dužina brazdi : - 60 do 70 m i do 150 m Dužina brazdi ovisi o: - mehaničkom svojstvu tla - vrijednosti infiltracije - nagibu terena Kod LAKŠIH tala: Upijanje vode je jače i brazde moraju biti KRAĆE Kod TEŽIH tala: Poniranje vode je slabije i brazde mogu biti DUŽE
Dubina vode u brazdama: U brazdama je voda 1/3 do ¼ dubine brazde Brzina vode u brazdama: Trebala bi biti 10 do 20 cm/sat Ako je voda u brazdama mutna ili se pjenuša = brzina je prevelika (erozija) Razmak između brazdi: manji razmak veći razmak