1 / 20

Poteškoće senzorike i senzoričke integracije

Poteškoće senzorike i senzoričke integracije. Osjetni sustavi i njihova važnost u razvoju i tretmanu djeteta. NORMALAN POKRET, NORMALAN TONUS NORMALNA SENZOMOTORIČKA ISKUSTVA SENZOMOTORIČKI UZORCI KORIŠTENJE UZORAKA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU I FUNKCIJI NAVIKE.

dannon
Download Presentation

Poteškoće senzorike i senzoričke integracije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Poteškoće senzorike i senzoričke integracije Osjetni sustavi i njihova važnost u razvoju i tretmanu djeteta

  2. NORMALAN POKRET, NORMALAN TONUS • NORMALNA SENZOMOTORIČKA ISKUSTVA • SENZOMOTORIČKI UZORCI • KORIŠTENJE UZORAKA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU I FUNKCIJI • NAVIKE

  3. OSJETNE INFORMACIJE OMOGUĆUJU (Judaš, Kostović, 1999): • nastanak svjesnog osjeta • kontrolu posture i pokreta • održavanje stanja budnosti i pozornosti.

  4. OSJETNI SUSTAVI • hijerarhijski i paralelni ustroj • topografski ustroj • svi osjetni sustavi prekapčaju se u talamusu

  5. VAŽNOST SENZORIČKE INTEGRACIJE U RAZVOJU ČOVJEKA (Coling, 1991.) informacije dobivene senzornim receptorima (vid, sluh, dodir, temperatura, položaj, pokret, bol…)  postura, balans, tonus, savladavanje gravitacije, somatosenzorna svjesnost, motoričko planiranje  motoričke vještine, perceptivne vještine, emocionalno sazrijevanje  koncentracija, kreativnost, radne navike, čitanje, pisanje, matematika, rješavanje problema

  6. U DJECE SA CEREBRALNOM PARALIZOM NALAZIMO: • primarne teškoće senzoričkog funkcioniranja (oštećenja kortex – bazalni gangliji – talamus, piramidni put, cerebelum) • sekundarne teškoće senzoričkog funkcioniranja koje su rezultat motoričkih odstupanja

  7. MOTORIČKI PROBLEMI U DJECE SA CEREBRALNOM PARALIZOM I NJIHOV UTJECAJ NA SENZORIČKO FUNKCIONIRANJE

  8. LANAC SENZORIČKE INTEGRACIJE: • senzorni ulaz • percepcija • senzorna integracija • motoričko planiranje • motorički izlaz

  9. SENZORIČKA INTEGRACIJA I MOTORIČKO PLANIRANJE • Senzorička integracija je složena sposobnost SŽS-a da dobivenim senzornim informacijama daje odgovarajući smisao, tj. da omogući pojedincu da stečene informacije adekvatno interpretira i u skladu s time adekvatno reagira. • Motoričko planiranje ili praksija je složena sposobnost koja uključuje ideju kako nešto izvesti, precizno planiranje i usklađivanje, te konačno izvedbu motoričke aktivnosti.

  10. REZULTAT SENZORIČKOG DEFICITA: • previsoka ili preniska razina aktivnosti djeteta • poteškoće koordinacije (gruba ili fina motorika, balans, manipulativne aktivnosti…) • poteškoće pažnje i organizacije ponašanja • teškoće usvajanja govora, jezika, loša slika o sebi...

  11. GLAVNE VRSTE SENZORIČKIH DEFICITA U DJECE SA CEREBRALNOM PARALIZOM: • poremećaji senzoričke modulacije • poremećaji senzoričke diskriminacije • hipoosjetljivost na senzoričke podražaje.

  12. PROCJENA SENZORIČKE INTEGRACIJE OBUHVAĆA: • detaljnu anamnezu djeteta (posebice senzorička anamneza) • sustavno kliničko promatranje (postura, tonus, uzorci pokreta, prijenosi težine, proksimalna stabilnost, asimetrije, antigravitacijski pokreti…) • sustavno kliničko promatranje (budnost, pažnja, razina aktivnosti, odgovori na taktilne, proprioceptivne i vestibularne podražaje, praksija, funkcija gornjih ekstremiteta, oralno motoričke sposobnosti • primjenu standardiziranih testova za procjenu senzoričke integracije i praksije

  13. TAKTILNI SUSTAV Važan je način na koji dijete: • registrira • lokalizira • diferencira • izbjegava ili • dodatno traži taktilne informacije. 1. Taktilna defanzivnost : • dijete izbjegava tuđe dodire • radije dodiruje nego podnosi dodire • osjetljivo je na određene kvalitete odjeće i hrane • izbjegava igru pijeskom, bojom i sl. • preferira duge majice i hlače • preferira samostalnu igru…

  14. 2. TEŠKOĆE TAKTILNE MODULACIJE (fluktuacije od prekomjerne do smanjene osjetljivosti) • dopustiti djetetu da zadrži odjeću tijekom tretmana • pomicati opremu, a ne koristiti direktan handling • omogućiti djetetu da samo kontrolira taktilni input • izbjegavati lagani dodir, koristiti čvrste, jasne informacije • kombinirati taktilni i proprioceptivni input 3. SMANJENA OSJETLJIVOST NA TAKTILNI INPUT (pomaže lagani dodir i prijenosi težine) 4. TEŠKOĆE TAKTILNE DISKRIMINACIJE (teškoće stereognozije, grafestezije)

  15. PRIMJERI TAKTILNIH AKTIVNOSTI KOJE SE MOGU MODIFICIRATI U RADU S DJECOM S C.P. 1.čarobna vrećica (taktilno prepoznavanje predmeta) 2.kutija sa različitim taktilnim kvalitetama 3.pridruživanje taktilnih kvaliteta 4.pronalaženje skrivenih naljepnica na određenim dijelovima tijela 5.crtanje prstima, laktovima, stopalima (koriste se boje , pjena za brijanje, šlag, želatina sapunica) 6.nanošenje i utrljavanje losiona, ulja na ruke i različite dijelove tijela (korištenje make up-a) 7.savladavanje prepreka (hodanje, puzanje preko pijeska, riže, graha, krznene podloške, ljepljive trake ...) 8.plastelin (skrivanje objekata u plastelin, rolanje, formiranje otisaka ..) 9.ljepljenje (riže, pijeska, papira, tijesta) 10.sakrivanje u velikoj kutiji sa loptama.

  16. PROPRIOCEPTIVNI SUSTAV • važan za posturalnu prilagodbu, smanjivanje taktilne defanzivnosti, stvaranje sheme tijela • usko je povezan sa vestibularnim sustavom i cerebelumom, te pomaže u regulaciji i koordinaciji pokreta • obrada pcp informacija smanjena je u djece sa spasticitetom i ataksijom (sporo i slabo reagiraju na handling), a pogrešna u djece sa atetozom • stimuliraju ga aktivnosti savladavanja otpora i prijenosa težine, te vibracije

  17. PRIMJERI PROPRIOCEPTIVNIH AKTIVNOSTI KOJE SE MOGU MODIFICIRATI U RADU S DJECOM S C.P. 1. " sendvič " igre (umatanje djeteta u deku, stiskanje između dvije strunjače, rolanje lopte preko djeteta) 2. aktivnosti guranja i povlačenja 3. podizanje i guranje težih objekata (vagoni, velike lopte, kutije, namještaj ..) 4. bacanje, hvatanje; bacanje u koš, kutiju 5. rušenje kule od kocaka; bočanje 6. masaža 7. zamatanje u elastične zavoje 8. aktivnosti sa glinom, sakrivanje i izvlačenje predmeta iz gline

  18. VESTIBULARNI SUSTAV • uloga u regulaciji tonusa, posturalnoj prilagodbi, bilateralnoj i okulomotornoj koordinaciji, orijentaciji u prostoru, kontroli ponašanja • Odbojnost prilikom pokretanja • Gravitacijska nesigurnost

  19. 3. Hiperosjetljivost na vestibularni input: • mučnina, povraćanje, vrtoglavica kod promjena brzina i smjera pokretanja 4. Hipoosjetljivost na vestibularni input: • dijete se češće spotiče i pada • slaba bilateralna integracija • loša posturalna prilagodba • nedostatak tonalnih promjena kao odgovor na kretanje • slaba koordinacija pokreta glave i očiju…

  20. PRIMJERI VESTIBULARNIH AKTIVNOSTI KOJE SE MOGU MODIFICIRATI U RADU S DJECOM S C.P. 1. aktivnosti na igralištu 2. rolanje 3. igre sa dekom (povlačenje po podu, ljuljanje u deki) 4. aktivnosti na scooterboardu (utrke, vožnja u različitim smjerovima , vožnja niz kosinu) 5. ljuljanje u naručju, na krilu, na koljenima, nošenje na leđima

More Related