HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 21. Kadriranje 16. IV. 2013.

2. REKAPITULACIJA: POJAM ‘PAŽNJE’ • PRIMJER: Franzy ch. 1 – uvodna sekvenca • Pažnja – diskriminatorni mehanizam u sklopu percepcije; njime se razlučuje ono u vidnom polju (u prizoru) što je važno podrobnije upoznati i pratiti, od onog što je manje važno ili nevažno i što se usput i prolazno obrađuje • Pažnja može biti: • neusredotočena, nefokusirana – tj. raspršena, distributivna • usredotočena, fokusirana – vođena interesom • U prizoru se može razlikovati ono što je: • usredištu, fokusuili žarištupažnje • tj. na meti pozornosti • upozadiniiliperiferijipažnje • Pažnja, također, može biti • voljna, hotimična – vođena nekim htijenjem, planom, ciljem • nehotična, “automatska” – vođena nekim “apelativima”, pojavama koje “instinktivno” privlače našu pažnju

3. ŠTO SVE UVJETUJE RASPORED PAŽNJE? • 1. Neke osobine samoga prizora • ‘atraktori’ – sastojci i osobine koje ‘privlače pozornost’ • (a) opći atraktori:načelo iznimke/kontrasta; načelo nagle promjene; načelo kretanja; načelo bliskosti; načelo orijentacije… • (b) biološki atraktori:prednost ima:živo pred neživim; ljudi pred životinjama; prednost lica pred ostatkom tijela; prednost ekspresivnosti pred neekspresivnošću… • 2. Kadriranje • određivanje izreza, kompozicija, mizanscena • 3. Kontekstualna pripremljenost • Motiviranostpreuređenja pažnje

4. POJAM KADRIRANJA Dva vezana značenja ‘filmskog kadra’: (a) trenutačno vidno polje– slikovni kadar, slikovni izrez (b) dio filmskog izlaganja u kojem u slikovnom izrezu pratimo prizorno odvijanje s kontinuirane točke promatranja KADRIRANJE: • A. određivanje koji će dio prizora biti u izrezu kadra (u vidnom polju, ‘u kadru’) tijekom trajanja kadra • prizor u kadru • B. određivanje kako će vidljiv dio prizora biti raspoređen u izrezu tijekom trajanja kadra: • (a) kompozicija – raspored vizualnih sastojaka(uključujući i prizorne sastojke) na površini slike (unutar izreza kadra) • (b) mizanscena – uzajamni raspored prizornih sastojaka u vidnome polju (u kadru) Dva značenja mizanscene, s dodatnom terminološkom razlikom (Vlada Petrić): • mizanscena – prostorni raspored (i kretanje) glumaca u ambijentu bez obzira na točku promatranja i njezine promjene (‘objektivni raspored u prostoru’) • mizankadar – kako prostorni raspored glumaca u ambijentu i ambijentalnih sastojaka izgleda u izrezu kadra i kako se kompozicijski mijenja u izrezu kadra

5. DVA PODTIPA KADRIRANJA: • I kod kompozicije i kod mizanscene možemo razlikovati • (a) trenutno stanje– stanje u danome trenutku promatranja • (b) razvojno stanje– promjene kojima podliježu prizorni sastojci tijekom trajanja kadra DAKLE, razlikujemo; • trenutnu kompoziciju i razvojnu kompoziciju • trenutnu mizanscenu irazvojnu mizanscenu • Trenutna kompozicija i trenutna mizanscena osobito je važna kod statičnih kadrova • Statični kadrovi – kadrovi u kojima je prizorna situacija razmjerno statična i promatra se sa statične točke promatranja • Razvojna mizanscena i kompozicija važna je kod dinamičnih kadrova • Dinamični kadrovi: • (a) oni u kojima je ili prizorna situacija dinamična, iako se gledaju s razmjerno statične točke promatranja • (b) oni u kojima je točka promatranja dinamična, iako je situacija razmjerno statična • (c) oni u kojima je i prizor dinamičan a i točka promatranja je dinamična - mora se paziti na razvojnu koordinaciju kompozicije i dinamične mizanscene

6. PROBLEM KOMPOZICIJE • Prema definiciji – svaki raspored na ograničenoj površinijekompozicija • DAKLE: Čim bilo što snimimo – kadar je komponiran • Zašto onda paziti na kompoziciju kad je unaprijed osigurana? Po kojim principima paziti na nju? • Drugim riječima: Koje su svrhe i načela kompozicije?

7. TIPIČNE SVRHE KOMPOZICIJE: • A) obavijesna svrha – svrha je kompozicije da nam učini vidljivim na plohi kadra sve ono što nam je obavijesno važno u danome trenutku prizorna zbivanja • načelo rasporeda s najvećom prizorno-identifikacijskom pogodnošću • Vrijednosni kriterij: kompozicija je ‘dobra’ kad nam omogućuje da vidimo ono što nam je važno u danome trenutku s najbolje vizure • B) interesna svrha– svrha je kompozicije da nam tako rasporedi pažnju unutar kadra da se izluči ono što je važno od onog što je sporedno važni i nevažno • uvjetovanje rasporeda pažnje

8. A. NAČELO NAJVEĆE IDENTIFIKACIJSKE POGODNOSTI: A) Izrez obuhvaća cjelinu onoga što je važno za promatranje • Sve što je trenutno važno mora biti prevladavajuće u kadru B) Važni sastojci raspoređeni su identifikacijski pregledno u izrezu ‘ • Važni sastojci ne smiju zaklanjatijedni druge • Jednako važni sastojci jednako dostupni razgledavanju • razlistala’, frontalna kompozicija • položena, ‘tlocrtna’ kompozicija • pobočna (dubinska) kompozicija C) Dani su s identifikacijski najindikativnije strane • Sastojci se snimaju otprilike frontalno ili pobočno D) Pod najpogodnijimoptičkim uvjetima • Sastojci su: oštro ocrtani, dostatnoosvijetljeni

9. B. REKAPITULACIJA: RASPOREĐIVANJE I NAVOĐENJE PAŽNJE KOMPOZICIJOM Promatračko navođenje • Načelo vidljivosti • Ono što je u vidnome polju prije privuče pažnju od onoga što nije • Dovođenje u vidno polje je i uputa da tom dijelu prizora trebamo posvetiti pažnju, da ulazi u interesno područje • Načelo praćenja • Promatračko praćenje jednog predmeta vezuje pažnju uz njega (Frenzy, ch. 3) – prateće panorame i vožnje • Načelo upućivanja • Nemotivirani (samopotaknuti) pokreti vizualnog polja (promatranja) doživljavaju se kao upućivanje na nešto od važnosti što će se tek dovesti u vidno polje (Frenzy, ch. 8) – navodeće panorame i vožnje • Načelo centralnosti (centralna kompozicija) • Smještanje u središte kadra ujedno je tipična uputa da je to i važno za promatranje – da tome treba obratiti pozornost

10. POJAM ‘CENTRIRANE KOMPOZICIJE’ • Središte kadra je standardno središte pažnje - ‘by default’ • U središtu kadra se tipično (ako nema drugih specifikacija) očekuje lik (predmet, zbivanje) što bi trebao biti, ili jest u središtu pažnje • Toga se načela ravnaju svi obiteljski i portretni fotografi, tipično i svi amateri – ali je to prevladavajuće ‘polazno’ načelo za komponiranje kadra • Načelo proizlazi iz tipičnog ponašanja oka, njegovog nesvjesnog strukturiranja vidnog polja prema načelu pažnje – dovođenje onog što nam je važno u “središte oka” – u jamicu, foveu

11. CENTRIRANA KOMPOZICIJA

12. PRIMJERI CENTRIRANE KOMPOZICIJE

13. RAZLOZI ZA CENTRALNOST • Mi tipično ono što nam je važno dovodimo u središte našeg vidnog polja (u žutu pjegu) • To standardno očekujemo i od filmskog ‘vidnog polja’ – kadra • Centralna kompozicija teži biti i simetrična • Njome se uravnotežuje kadar – uspostavlja ravnoteža horizontalnih dijelova kadra

14. Aktivirani prostor izvan kadra (off prostor) Akcijski decentrirani prostor lik POJAM DECENTRIRANE KOMPOZICIJE

15. PRIMJERI DECENTRIRANE KOMPOZICIJE

16. DECENTRIRANA KOMPOZICIJA I NJEZINA SVRHA • Središnje važni likovi/predmeti/zbivanja (u danome trenutku) nisu u središtu kadra nego su pomaknuti u periferiju kadra • Takvo decentriranje središnjeg lika/predmeta/zbivanja svraća pažnju ‘ispražnjenom dijelu’ - onom dijelu ambijenta (prostora) koji je ‘ispražnjen’ decentriranjem • akcijski prostor PRIMJERI:Sjever-sjeverozapad, Hitchcock; Male lisice, Wyler http://www.youtube.com/watch?v=pvaJAriny7Y

17. MONTAŽNA FUNKCIJA DECENTRIRANE KOMPOZICIJE • ‘Akcijski prostor’ decentrirane kompozicije može imati montažnu funkciju jer aktivira prostor izvan kadra: • Podsjeća se da je taj prostor bio važani da ostaje važan, ili da će biti važan u budućim promjenama vizura – bilo pokretom pogleda bilo promjenom kadra. • Drugim riječima: motivira postojeću vizuru, odnosno motivira naknadnu vizuru, tj. budi očekivanja nad tim na koji će se dio prizora prebaciti (na što u njemu) – tj. kakav je moguć naredni montažni prijelaz NAREDNI PROBLEM: Što je to motivacija? Kad je rez motiviran?

18. DODATNA LITERATURA: • Bazin, André, 1971, Što je film I (poglavlje: “Razvoj filmskog jezika”), Beograd: Institut za film, 1971. • Dubinska kompozicija u Građaninu Kaneu: http://www.youtube.com/watch?v=kiYg8sbhqNc