Jestivi i otrovni plodovi naše šume.

1. Jestivi i otrovni plodovi naše šume.

2. Gljive • Gljive spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Smatra se da ih ima između 70 000 i 100 000 tzv. nižih i viših vrsta gljiva, mada najnovija istraživanja tu hipotetičku brojku pomjeraju na preko milion. • Postoje otrovne i jestive gljive

3. Otrovne gljive • Zelena pupavka jedna je od najotrovnijih gljiva široko rasprostranjena po Europi i izaziva trovanja sa smrtonosnim posljedicama, kod djece u 100 % slučajeva. Izaziva oštećenja jetre i prestanak rada bubrega. • Raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u razdoblju od ljeta do jeseni. Zelena pupavka je predmet mnogih istraživanja. • Ima maslinasto-zelenu boju. Ispod klobuka pravilno zaokruženog veličine 6-15 cm nalaze se listići bijele boje odvojeni od stručka zaokruženih krajeva. Visina stručka je od 5 do 12 cm i debljine 1-2 cm, tanji prema klobuku. Boja na klobuku blijedi pri rubu i poslije kiše. Površina klobuka je nakon kiše lagano ljepljiva i lako se guli, što je nažalost slično jestivim gljivama. Prvi vrhu stručka ispod klobuka nalazi se vjenčić bijele ili zelenožućkaste boje.

4. Zelena pupavka

5. Muhara je otrovna gljiva iz porodice Amanita, kojoj također pripada smrtno otrovna zelena pupavka. Raste u Europi, Americi i Africi od lipnja do kasne jeseni u brezovim, ali i mješovitim šumama, na sunčanim proplancima. Na crvenom ili žuto-narančastom klobuku nalaze se bijele fleke, koje su prepoznatljive za sve gljive iz te porodice. • Smatra se da u sjevernoj Europi, kao i u dijelovima Rusije, raste varijacija koja je jestiva, ali joj se crvena kora mora oguliti. Također se smatra jestivom i u južnoj Europi, sa oguljenom korom sa klobuka i prokuhana u vrućoj vodi oko deset minuta. Pravilo važi za mlađe primjerke, jer kod starijih gljiva otrov prelazi u meso. • Nekada se upotrebljava za trovanje muha jer je polivena mlijekom privlačila muhe, otud joj i ime.

6. Muhara

7. Jestive gljive • Sunčanica je naša vrlo poznata lijepa gljiva. Klobuk joj je bijelkasto smeđe boje, u sredini malo izbočen, sa smeđim ljuskama. Stručak je visok 20-40 cm, pri dnu gomoljasto zadebljen. Nosi prsten koji se može pomicati gore-dolje. Meso je bijelo, mekano i na prerezu ne mijenja boju. Sunčanica raste u svijetlim listopadnim šumama i na proplancima. Najbolje je jesti samo klobuke.

8. Recept: • SASTOJCI: 6 sunčanica  0,3 l mlijeka  mala žlica soli  prema potrebi oštrog i glatkog brašna • PRIPREMA: • Koristite samo klobuke sunčanica. Lagano ih pobrišite vlažnom krpom i uklonite nečistoće. • Pripremite smjesu za prženje. Umutite jaja. Dodajte sol i mlijeko i lagano promiješajte. Zatim dodajte brašno, podjednako oštro i glatko. Smjesa koju dobijete mora biti malo gušća od smjese za pripremu palačinki.Promiješajte. • Umačite klobuke u smjesu i pržite ih na vrućem ulju dok ne porumene.

9. Sunčanica

10. Lisička jejestiva i ukusna gljiva. Klobuk je valovitog ruba, blijedo narančaste ili žute boje, promjera 3-8 cm, stručak kratak, dužine do 8 cm. Listići s donje strane klobuka svijetliji su u odnosu na boju klobuka. Meso je blijedo žuto, finog mirisa koji podsjeća na marelice. Okus svježe gljive je blago papren. • Lisička je jedna od rijetkih gljiva bogatih vitaminom C, također i vitaminom D. Može se jesti i sirova. Moguća je zamjena sa otrovnom zavodnicom koja je veća od nje a ako je se drži u ruci pušta narančasto-smeđu boju.

11. Recept: • SASTOJCI: 4 jaja 40 dag lisičica 1 vezica mladog luka ulje papar sol • PRIPREMA: Gljive pažljivo očistite, operite, pa ih narežite na listiće. U posudi zagrijte ulje, dodajte na kolutove narezan mladi luk samo malo popržite, a zatim dodajte narezane lisičice. Zajedno pirjajte da gljive omekšaju i tekućina, koju za vrijeme pirjanja puste, ispari. Tada dodajte umućena posoljena i popaprena jaja i pržite kratko vrijeme da se jaja stvrdnu. Poslužite uz salatu od svježih krastavaca prelivenu jogurtom i posutu nasjeckanim češnjakom.

12. Vrganj je jestiva i vrlo cijenjena gljiva. Klobuk je 7-30 cm širok. Bijelkastosmeđe je boje, koja se razlikuje od staništa do staništa. Prema središtu je tamniji. Cjevčice su prvo bijele pa žute, a na kraju zelenkaste. Lako se odvajaju od klobuka. Stručak je 8-25 cm visok i do 7 cm debeo - dosta velik u odnosu na klobuk. Kako stari, postaje smeđ. Spore su vretenaste i maslinastosmeđe boje. • Meso i cjevčice sa kalijevom lužinom posmeđe, a kožica klobuka potamni. Ne postoji opasnost od zamjene sa otrovnim gljivama, ali postoje mnoge varijacije ove vrste, uslijed čega dolazi do zabune. Međutim, sve su varijacije jestive.

13. Recept:  SASTOJCI: • 50 0g lazanja500g svježim vrganja2 režnja češnjaka2 žlice maslinovog ulja3 žlice peršina30g maslacaSolPaparPRIPREMA: Očistite vrganje, klobuke odvojite od stručka. Ako ih perete, osušite ih krpom te narežite na tanke listiće. Prelijte maslinovim uljem i pirjajte 10ak minuta.Smanjite vatru, posolite paprike, poklopite i pirjajte još 10ak minuta. Dodajte češnjak i peršin.Dobro promiješajte i kuhajte još 5 minuta.Smjesu stavite na kuhane lazanje, dodajte maslac i odmah poslužite.

14. Kopriva je trajnica visoka do 150 cm. Od davnina je poznata kao jestiva biljka bogata vitaminima i mineralima te ljekovitim svojstvima. • Stabljika i listovi obrasli su dugačkim dlakama – žarnicama koje u dodiru s kožom izazivaju crvenilo i plikove. Kopriva cvijeta od lipnja do rujna a njezin je pelud slabo alergen. Svi dijelovi koprive – stabljika, lišće, korijen i cvijet – imaju ljekovita svojstva. • U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod tumora slezene, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd. Čaj se pije 4 tjedna. Nemojte čaj zakuhati, jer će to uništiti dragocjene sastojke. Možete piti 1 čašu čaja od koprive svaki dan tokom cijele godine, radi prevencije. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija.

15. Kupina je bodljikavi grm iz porodice ruža. Bodlje joj služe za penjanje i za obranu od životinja koje se hrane njezinim lišćem. Bogata je vitaminima. • Plod joj je zbirni, sastavljen od mesnatih koštunica.Najprije je crven a kad sazrije potamni do tamno, gotovo crne boje. • Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, pekmeza, vina i slično. Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, a ima svojstvosnižavanja krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi.

16. Jagoda je zeljasta biljka iz porodice ruža. Ubraja se u omiljeno bobičasto voće. • Plod je zbirna, sočna boba koja dozrijeva u proljeće. Danas poznate vrste uzgojenih jagoda potekle su od divlje šumske jagode čije su blagodati poznate od davnina. • O njezinoj starosti najbolje svjedoče sjemenke pronađene u naslagama iz kamenog doba. jagoda daje ne samo ukusan plod, nego zbog ljepote cvijeta i ploda daje ukras vrtu.

17. Malina je grmolika biljka iz porodice ruža. • Plod joj je zbirni i mesnati, crven i sočan, ugodna mirisa i slatkog okusa. Listovi, kao i plod ugodno mirišu. Raste po cijeloj Europi, a rasprostranili su je Stari Rimljani. Nekad je bila isključivo poslastica bogataša. • List maline u narodnoj medicini se koristi za ispiranje usne šupljine. Često se koristi za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sustava. List maline može zamijeniti i neke čajeve. Ekstrakt ploda djeluje protiv virusa i snižava šećer u krvi aktivirajući pankreas na lučenje inzulina. • Maline su dobra zaštita protiv malignih bolesti, a i sprečavaju razmnožavanje stanica raka. Izvor su fitokemikalija i elagične kiseline. Od plodova se pripremaju malinov sirup i ocat koji jačaju srce, te štite od visoke tjelesne temperature i infektivnih bolesti.

18. Malina

19. Borovnica je listopadna grmolika biljka čiji je plod tamnomodra jestiva boba. Njezine bobe i listovi služe u ljekarništvu. Borovnice su cijenjene još od srednjeg vijeka. Kad bi se u to doba, primjerice, rodilo boležljivo dijete, majka bi mu u kožu svaki dan utrljavala sok od borovnice. U to doba se vjerovalo i da je sok od borovnice lijek za dug i zdrav život. • Zamrznute borovnice ostavite da se odmrzavaju na sobnoj temperaturi nekoliko minuta prije nego što ih stavljate u jela koja se ne moraju kuhati, a ukoliko ih dodajete jelima koja se kuhaju, tada borovnice ne morate odmrzavati, nego ih dodajte zamrznute i samo produljite vrijeme kuhanja za nekoliko minuta. • Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima.

20. Borovnica

21. Ribizje višegodišnje grmasta biljka. Rodi sočnim jestivim bobama. Ovisno o njihovoj boji razlikuju se crvene, bijele ili crne sorte ribiza. Bijele i crvene sorte imaju kiselkasto sladak, osvježavajući okus, a crni je ribiz neugodnog okusa. U Hrvatskoj raste 5 vrsta ribiza, od kojih se 3 uzgajaju. • Kako bi što manje oštetili bobice prilikom čišćenja, uhvatite jednom rukom peteljku, a drugom rukom pomoću vilice povucite bobice prema dolje. Operite ih u cjediljki pod tekućom vodom i posušite na papirnom ubrusu. • U svježem stanju, bobice možete poslužiti samostalno sa ili bez dodatka šećera, ili kao dio voćnih salata. Ribiz se prilikom pripreme kolača može dodati u smjesu za tijesto ili rasporediti po gornjoj površini tijesta u pola pečenja. Za poznati engleski ljetni puding, bez kuhanja se pak prokuhano bobičasto voće stavlja u kalup za puding obložen i pokriven izrezanim kruhom od cjelovitih žitarica.

22. Pekmez od šipka: •  SASTOJCI: šipak voda šećer PRIPREMA: Zreli i probrani šipak oprati u nekoliko voda i sa obje strane odrezati krajeve. Staviti u posudu i kuhati dok ne omekša. Kada se malo ohladi, protisnuti kroz vrlo sitno sito. Na procijeđeni šipak dodati toliko vode da se dobije smjesa gustoće meda. Izmjeriti količinu tekućine koja se tako dobije da bi kasnije znali koliko šećera morate dodati – na svaki 1 kg tekućine dodaje se 50 dag šećera. Smjesu protisnutog šipka i vode kuhati dok se količina tekućine smanji otprilike za 1/3, a zatim dodati šećer i dalje kuhati. Je li pekmez kuhan, provjeriti tako da se žličica pekmeza stavi na tanjurić, pa ako se uhvati korica kada se ohladi – pekmez je kuhan.Vreli pekmez uliti u prethodno zagrijane staklenke, a kada se ohladi zatvoriti celofanom ili pergament papirom.

23. Plod bukve je bukvica i sadrži obično samo jednu sjemenku. Po okusu je slična lješnjaku i smatra se ukusnijim i slađim od hrastova žira. • Bukvice se jedu sirove i okuljene, rijeđe ispečene kao kesteni. Ako se jednu sirovine u većim količinama, mogu izazvati mučnine i glavobolju. • Mladi su dijelovi biljke bogati vitaminima, maldi listovi bukve mogu biti ukusna salata.

24. Hvala na pažnji! Ivana Canjuga i Lorena Mudri