1 / 9

Svrhovitost digitalizacije i mrežne prezentacije građe iz zbirki RARA

Svrhovitost digitalizacije i mrežne prezentacije građe iz zbirki RARA. DIGITALIZACIJA BAŠTINE (sukladno preporukama i ciljevima EU Komisije). POLAZIŠTA. i2010: DIGITAL LIBRARIES (30. rujna 2005). DYNAMIC ACTION PLAN (2005); ACTION PLAN (za “born digital” baštinu) itd. CILJEVI.

sani
Download Presentation

Svrhovitost digitalizacije i mrežne prezentacije građe iz zbirki RARA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Svrhovitost digitalizacije i mrežne prezentacije građe iz zbirki RARA

  2. DIGITALIZACIJA BAŠTINE (sukladno preporukama i ciljevima EU Komisije) POLAZIŠTA i2010: DIGITAL LIBRARIES (30. rujna 2005) DYNAMIC ACTION PLAN (2005); ACTION PLAN (za “born digital” baštinu) itd. CILJEVI 2008: DIGITALIZACIJA PREKO 2 000 000 OBJEKATA I MOGUĆNOST “VIŠEJEZIČNOG PRISTUPA” ISTIMA 2010: DIGITALIZACIJA PREKO 6 000 000 OBJEKATA – U KONAČNICI “BACK UP” LJUDSKOG STVARALAŠTVA U PROTEKLIH 28 000 GODINA OSTVARENJA http://www.theeuropeanlibrary.org/portal/ PROBLEMI UPITNOST KONCEPTA “INVEST TO SPARE” NEMA PARADIGME; NEMA ZAJEDNIČKE METODOLOGIJE

  3. “STUPOVI” DIGITALIZACIJE D I G I T A L I Z A C I J A Z A Š T I T A P R E Z E N T A C I J A BAŠTINA MREŽA PREDUVJETI DIGITALIZACIJE? ULOGA KNJIŽNICA? ULOGA KNJIŽNIČARA? ODNOS MEDIJA I SADRŽAJA? ČITATELJSKE NAVIKE?

  4. DOSADAŠNJA ISKUSTVA: PRIKLADNA E-GRAĐA PODATCI (npr. statistike) INFORMACIJE (npr. različite baze) ČASOPISI Kraći prilozi Čitatelj traži samo jedan članak Čitatelj traži specifičnu temu Nakladnik može ponuditi više časopisa REFERENTNE PUBLIKACIJE Čitatelj traži samo jednu natuknicu Brza pretraživost Povezivost s ostalim natuknicama Jednostavnost ispravljanja i dopunjavanja Multimedijalnost Neograničenost broja natuknica

  5. DOSADAŠNJA ISKUSTVA: TEMELJNA OBILJEŽJA E-GRAĐE JEDNOSTAVNOST PRISTUPA Nema vremenskih i prostornih ograničenja kao u “klasičnim” knjižnicama i knjižarama On-line tekstove može istodobno čitati više korisnika JEDNOSTAVNOST ISPRAVLJANJA U tiskanim knjigama tekst se može ispravljati tek u ponovljenim izdanjima MOGUĆNOST OBJAVLJIVANJA MNOŠTVA TEKSTOVA PRETRAŽIVOST On-line pretraživači nude različite mogućnosti, uključujući pretraživanje prema ključnim riječima; u tiskanim knjigama tekst se pretražuje pomoću sadržaja i kazala MOGUĆNOST POVEZIVANJA S DRUGIM TEKSTOVIMA Mrežne je tekstove linkovima moguće povezati s drugim tekstovima, mrežnim stranicama ili određenim sadržajima na bilo kojoj stranici MULTIMEDIJALNOST

  6. DOSADAŠNJA ISKUSTVA MREŽNIH KNJIŽNICA (netLibrary, Questia, Ebrary, Books 24x7 itd.) TRŽIŠTE E-GRAĐE NISU POJEDINCI VEĆ INSTITUCIJE TRŽIŠTE JE ZAINTERESIRANO ZA OSMIŠLJENE KOLEKCIJE, POJEDINAČNI SE TEKSTOVI TEŽE PRODAJU NIJE JASNO KOJI JE FORMAT, XML ILI PDF, ISPLATIVIJI I PRIKLADNIJI OBJAVLJIVANJE E-GRAĐE NIJE ZNATNO JEFTINIJE OD OBJAVLJIVANJA TISKANIH KNJIGA PRI OBJAVLJIVANJU E-GRAĐE TREBA MAKSIMALNO KORISTITI MOGUĆNOSTI NOVOG MEDIJA NAKLADNIČKO PODRUČJE KOJE PODRŽAVA E-KNJIGE JEST PODRUČJE ZNANSTVENE KNJIGE JEDINO JE IZVRSNOST MJERILO KVALITETE I USPJEHA U PODRUČJU E-IZDAVAŠTVA

  7. USPJEŠNOST PREZENTACIJE E-GRAĐE KLJUČ NIJE U MOGUĆNOSTIMA TEHNOLOGIJE, VEĆ U POTREBAMA KORISNIKA POZORNOST TREBA USMJERITI NA SADRŽAJ I KONTEKST PREZENTACIJE SADRŽAJA USPJEH OVISI O PAŽLJIVOJ ANALIZI TROKUTA TEHNOLOGIJE – KORISNICI – SADRŽAJI PREUSMJERAVANJE POZORNOSTI SA “STUPOVA DIGITALIZACIJE” NA KORISNIKE

  8. “STUPOVI” DIGITALIZACIJE GRAĐA ISKORISTIVOST NOVOG MEDIJA PRIORITETI D I G I T A L I Z A C I J A D I G I T A L I Z A C I J A Z A Š T I T A Z A Š T I T A P R E Z E N T A C I J A P R E Z E N T A C I J A KORISNICI ISKORISTIVOST NOVOG MEDIJA OSMIŠLJENE ZBIRKE NOVI KORISNICI?

  9. LITERATURA • An Expedition to European Digital Cultural Heritage (dokumenti i izvješća s konferencije) http://dhc2006.salzburgresearch.at/content/view/16/17/lang,en/ • Armstrong C. J. i Ray Lonsdale. The Publishing of Electronic Scholarly Monographs and Textbooks. April 1998. http://www.ukoln.ac.uk/dlis/models/studies/elec-pub/elec-pub.htm • Nielsen, Jakob. How Users Read on the Web, Alertbox for October 1, 1997. http://www.useit.com/alertbox/9710a.html • “i2010: Digital Libraries” http://ec.europa.eu/information_society/activities_digital_libraries • Thompson, B. John. Books in the Digital Age. The Transformation of Academic and Higher Education Publishing in Britain and the United States. Cambridge: Polity Press, 2005.

More Related