PAMĆENJE

1. PAMĆENJE Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

2. PAMĆENJE je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. • Učenje je više usmjereno na usvajanje informacija. • Pamćenje je više usmjereno na zadržavanje informacija i kasnije korištenje istih. • To nije samo pohranjivanje činjenica, nego je to i dinamičan proces (na osnovu drugih znanja stvaramo novo).

3. ORGANIZACIJA – pamćenje mora biti izuzetno dobro organizirano zato što nam neke informacije brzo trebaju. • DVA SU GENERALNA PRISTUPA : • strukturalisti – koji objašnjavaju kako je pamćenje organizirano, tj. gdje se pohranjuju informacije • bave se procesima tj. zanima ih koji su i kako se pohranjuju- pristup procesiranja informacija

4. Razine zapamćenosti: - razina traga, kada se ponovno učenje sadržaja koje nismo u stanju reproducirati (ponoviti) niti prepoznati, odvija brže i uspješnije nego učenje sadržaja koje nikad nismo učili, - razina prepoznavanja, kada sadržaje nismo u stanju reproducirati, ali ih možemo prepoznati među ostalim sadržajima, - razina reprodukcije, kada sadržaje koje smo učili možemou potpunosti obnoviti, - razina automatizacije, kada sadržaje koje smo učili u svakoj prilici i u svako vrijeme možemo brzo, vješto i u cijelosti obnoviti.

5. Tok kretanja informacija kroz različite faze pamćenja pronalaženje SENZORNO PAMĆENJE KRATKO- TRAJNO PAMĆENJE DUGO- TRAJNO PAMĆENJE informacije ponavljanje kodiranje pažnja

6. SENZORNO PAMĆENJE - traje jako kratko, od nekoliko milisekunda do nekoliko sekundi vrste senzornog pamćenja : • - ikoničko pamćenje - vidno - traje oko ½ sekunde • - ehoičko – slušno – traje oko 2-4 sekunde • Omogućuje nam prepoznavanje podražaja • Da bi prepoznavanje bilo uspješno trebaju biti uključene informacije iz dugotrajnog pamćenja • Ovo pamćenje je ograničenog kapaciteta.

7. Tok kretanja informacija kroz različite faze pamćenja pronalaženje SENZORNO PAMĆENJE KRATKO- TRAJNO PAMĆENJE DUGO- TRAJNO PAMĆENJE informacije ponavljanje kodiranje pažnja

8. KRATKOTRAJNO PAMĆENJE (radno pamćenje) traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta FUNKCIJE KRATKOTRAJNOG PAMĆENJA • -  ako nam informacija ne treba za kasnije, onda je ponavljanjem zadržavamo onoliko dugo koliko nam je potrebna, a zatim je gubimo; • -  ako nam je potrebna za kasnije onda je nastojimo tako kodiratida je što uspješnije pohranimo u DTP; • -  kada nam je potrebna neka informacija koju već imamou DTP, onda je iz DTP vratimo u KTP i koristimo se s njom koliko nam je potrebno (radno pamćenje).

9. Kapacitet KTP je ograničen na 5-9 čestica. 8 3 6 2 4 5 (6 čestica) 2 4 - 3 1 - 6 8 (3 čestice) 6 3 5 – 7 5 4 (2 čestice)

10. Tok kretanja informacija kroz različite faze pamćenja pronalaženje SENZORNO PAMĆENJE KRATKO- TRAJNO PAMĆENJE DUGO- TRAJNO PAMĆENJE informacije ponavljanje kodiranje pažnja

11. Precentral gyrus Superior temporal gyrus Inferior frontal gyrus Značajne aktivacije povezane s radnim pamćenjemLijeva hemisfera

12. Superior parietal lobe Precentral gyrus Superior temporal gyrus Značajne aktivacije povezane s radnim pamćenjem Desna hemisfera

13. DUGOTRAJNO PAMĆENJE ima neograničeni kapacitet Prevladava mišljenje da su jezične informacije organizirane u čvorove i pohranjene u obliku semantičke mreže. Za pronalaženje informacija značajni: -         znaci za dosjećanjekoji omogućavaju ulaz u šira područja DTP u kojima bi se mogla nalaziti tražena informacija, i -         znaci za kodiranje, znaci koji su korišteni prilikom pohrane informacija.

14. Šahisti dobro pamte raspored figura iz stvarne šahovske partije. Raspored nasumično razmještenih figura teško uče i loše pamte zato što nemaju smisla.

15. Pamćenje se dijeli na: 1.  deklarativno pamćenje odnosi se na znanje činjenica -semantičko pamćenje - epizodičko pamćenje 2.    proceduralno pamćenje odnosi se na znanje o tome kako nešto učiniti.

16. Po čemu je poznat Sigmund Frojd? • Gdje se nalazi kosi toranj? • Navedi napoznatije njemačke marke automobila! • Koji je šesti planet u sunčevom sustavu? • Koji je glavni grad Hrvatske? • SEMANTIČKO PAMĆENJE - koje se odnosi na pamćenje riječi, pojmova, gramatičkih pravila, odnosno pamćenje općenitog znanja i činjenica o svijetu

17. Gdje ste i kad čuli koji je glavni grad Hrvatske? • Dan kada ste položili prijemni ispit za fakultet • Posljednje ljetovanje • Maturalna večera • Prvi poljubac • Svađa s najboljim prijateljem • Batine koje ste dobili od roditelja, itd. • EPIZODIČKO PAMĆENJE – koje se odnosi na vremensko određivanje toga kad su se zbili događaji i njihovo vremensko-prostorno povezivanje, odnosno pamćenje vezano za specifične događaje, objekte, ljude.

18. Zakopčavanje dugmadi • Plivanje • Vožnja bicikla • Sviranje instrumenta • Pletenje • Matematičke operacije, itd. • PROCEDURALNO PAMĆENJE - odnosi se na znanje o tome kako nešto učiniti (npr. vještine). Uključuje tri faze: - kognitivnu fazu, shvatiti što treba napraviti - fazu povezivanja, povezati u cjelinu - automatsko odvijanje vještine

21. PODJELA PAMĆENJA S OBZIROM NA GRADIVO: • simboličko pamćenje – osnovna znanja • motorno pamćenje – pamte se pokreti, radnje, vještine • logičko pamćenje – učenje sa smislom • mehaničko pamćenje – učenje napamet • PODJELA PAMĆENJA S OBZIROM NA NAMJERU • namjerno – učenje za ispit • nenamjerno – reklame

22. Zaboravljanjeje pojava gubitka sjećanja koja se očituje u nemogućnosti obnavljanja onih sadržaja koji su prethodnim učenjem činili dio čovjekova iskustva.

25. Krivulja retencije za Krivuljaretencije nakon ponavljanja u učenju spavanjai budnosti distribuirano spavanje budnost zbijeno dani nakon usvajanja sati nakon usvajanja

26. Osnovni uzroci zaboravljanja: - postupno osipanje tragova pamćenja, tragove pamćenja koje ne koristimo duže vrijeme jednostavno gubimo; - nemogućnost pronalaženja informacija, ako nemamodobru strategiju pronalaženja informacija u DTP nećemo je moći pronaći kad nam zatreba, što je isto kao da je nemamo; - represija,potiskivanje onih sadržaja koji su nam neugodni ili ih se bojimo; - retroaktivna interferencija, učenje novih sadržaja jeuzrok zaboravljanja onih sadržaja koje smo prethodno učili.

27. proaktivna interferencija - kad nešto što smo ranije naučili ometa ono što danas učimo. Otežava učenje • Zajednički naziv za obje interferencije je NEGATIVNI TRANSFER. • POZITIVNI TRANSFER – kad učenje jednog gradiva olakšava učenje drugog.

28. Transfer • Ono što utječe na transfer je sličnost materijala i opći i specifični transfer. • OPĆI TRANSFER- transfer općih informacija- prenose se nekakva pravila • SPECIFIČNI TRANSFER- kad je riječ o specifičnim znanjima iz nekog područja (kad znanje abecede koristimo kad tražimo riječ u rječniku) • BILATERALNI TRANSFER – efekt vježbanja s jedne polovice tijela prenosi na drugu • UNILATERALNI TRANSFER – da se vještina prenosi s jednog dijela tijela na drugi unutar jedne polovice tijela (ono što znamo lijevom rukom u stanju smo napraviti i lijevom nogom).

29. Pamćenje se odvija u određenom KONTEKSTU - “mjesto čestice u nizu” - količina sadržaja koji se uči - strategija organiziranja ili ponavljanja - aktivnosti nakon učenja - povezanost s emocijama - povezanost sa situacijom - povezanost s osobinama ličnosti - stavovi o pamćenju - dob - spol

30. FIZIOLOŠKA OSNOVA PAMĆENJA ILI UČENJA • S tim se bave različite struke, interdisciplinarnost • U osnovi kratkotrajno pamćenje REVERBEACIJSKI KRUGOVI - KRUŽENJE ELEKTRIČNOG IMPULSA- uzbuđenje među neuronima koji su povezani. Novi podražaji prekidaju taj krug i zato je ono osjetljivo • MAKROSTRUKTURALNO GLEDIŠTE – proučava se kako se stvaraju nove veze među više neurona • MIKROSTRUKTURALNO GLEDIŠTE – proučava promjene unutar jednog neurona

31. - ANATOMSKE TEORIJE – da se sam izgled stanice mijenja u pamćenju • - NEUROBIOKEMIJSKE TEORIJE – promjene u makromolekuli u samoj stanici. Istraživane su bjelančevine i nukleinske kiseline (pretpostavka je da RNK služe kao ključ) • Promjene koje se događaju u SINAPSAMA

32. Metamemorija se određuje kaoznanje o vlastitom sustavu pamćenja. - izbor najprikladnije strategije u pohranjivanju informacija - poznavanje vlastitog pamćenja Mnemotehnike – tehnike za poboljšanje pamćenja. Služe zadržavanju sadržaja koje bismo najvjerojatnije zaboravili, a nastoji se: - povezati nepovezano - naći dobre znakove za dosjećanje - učiniti besmisleno smislenim Pamćenje je MUZIKA …Mogućnost Usvajanja, Zadržavanja IKorištenja informacija

33. ZNANJE TRADICIONALNA ILI KLASIČNA PODJELA: • znanje u užem smislu – opće znanje • vještine – vještina je specifični oblik iskustva i nju čini psihomotorička ili senzomotorička struktura. Psihomotorička struktura omogućuje pojedincu da uspješno obavlja radnje jednake ili slične onima na temelju kojih je tu vještinu uopće stekao

34. VRSTE ZNANJA • Faktografska znanja su nepovezana znanja, fragmenti, izolirane informacije. • Interpolacijska znanja uključuju induktivno znanje - analize i sinteze, generalizacije - pojmovi, kategorije, pravila. • Operacijska znanja – operiranje znanjima. Ta znanja se upotrebljavaju u sličnim situacijama. • Ekstrapolacijska znanja- primjenjuju se u potpuno novim situacijama • U školama učenici najčešće dolaze samo do operacijskih znanja jer je ekstrapolacijsko znanje povezano i sa inteligencijom.

35. Subjektivni i objektivni faktori učenja i pamćenja • Fiziološki: zdravlje, umor, spol, životna dob, struktura živčanog sustava (dispozicije, sposobnosti) • Karakteristike građe: vrsta, količina, poznatost, smislenost • Psihološki: motiviranost, aktivnost (količina i vrsta), iskustvo, mentalna kondicija, dubina obrade građe, vrsta kodiranja i medijacije, vrsta potkrepljenja, osobine ličnosti • Objektivni ili fizički: temperatura u prostoriji, vlažnost zraka, količina kisika, doba dana, mjesto učenja • Organizacijski: način i metode učenja

36. Posebni faktori pamćenja: • vrsta gradiva • način učenja • namjera zapamćivanja • drugo učenja (transfer i interferencija) • stupanj naučenosti • perceptivna diferencijacija • metoda učenja • stupanj osobne angažiranosti

37. Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina Zakonitosti stjecanja složenih vještina učinak učinak broj ponavljanja broj ponavljanja

38. METODE UČENJA • globalna metoda – učenje sadržaja u cjelini • učenje sadržaja po dijelovima – parcijalno • kombinirana ili progresivna metoda – uči se prvi dio, pa drugi, pa se oba ponove, zatim se uči treći dio, pa se sva tri ponove - ova metoda daje najbolje rezultate, ali traži najviše vremena

39. učenje treba planirati- odrediti vrijeme i ukloniti sve ometajuće faktore • važno je mjesto gdje se uči – isto mjesto-nakon nekog vremena ono samo po sebi provocira na učenje • definirati bliže i dalje ciljeve učenja-podjela na manje cjeline –nagraditi sam sebe-pozitivno se potkrijepiti • razviti unutarnju motivaciju, tj. pronaći ono što nas zanima u tom gradivu • učiti s razumijevanjem

40. organizirati informacije koje imamo – strukturirati gradivo • grupirati sadržaje po sličnosti ili razlikama- transfer • upotreba mnemotehnika • vještina slušanja onoga što predavač govori- prepoznati temeljne ideje • važan je način ponavljanja (smisleno)- na početku aktivno i često ponavljanje, na glas je najbolje • izbjegavati interferencije- zato se preporuča učenje prije ili poslije spavanja • dobro je gradivo prenaučiti • važno je provjetravanje – ako koncentracija kisika padne ispod 10% pada jako i pamćenje

41. važno je osvjetljenje • temperatura okoline treba biti optimalna • izbjegavati preglasne šumove • ergonomski namještaj • tehnike brzog čitanja- čitanje bez subvokalizacije-prosječni se u minuti pročita oko 300 riječi, dok ovom tehnikom čak 1200 • umor očiju –tehnike opuštanja očiju • važno je vođenje bilješki na predavanjima – vodič za literaturu

42. Pažnja • predpažnja – automatska – stanje opće pobuđenosti osjetila • pažnja – svjesna i namjerna aktivnost • usmjeravanje • zadržavanje • zapovjedni izričaji (Pazite!; Ovo je važno! ...) • promjena obilježja podražaja (glasa, položaja, boja) • neobični/ neočekivani podražaji • emocionalno obojeni podražaji predah – za podizanje energije, itd.

43. UZROCI POTEŠKOĆA ZADRŽAVANJA PAŽNJE

44. Razvoj jedne mape za učenje