150 likes | 313 Views
Š kola: Ekonomsko-trgovinska škola u Paraćinu Predmet: Finansijsko poslovanje Profesor: Zorica Anđelić. Platni bilans. Sistematizovan pregled svih ekonomskih transakcija između subjekata jedne zemlje i drugih zemalja, za određeni vremenski period, naziva bilans plaćanja. *.
E N D
Škola: Ekonomsko-trgovinska škola u Paraćinu Predmet: Finansijsko poslovanje Profesor: Zorica Anđelić
Sistematizovan pregled svih ekonomskih transakcija između subjekata jedne zemlje i drugih zemalja, za određeni vremenski period, naziva bilans plaćanja. * On se može prikazati mesečno, tromesečno, ali su njegovi podaci najpouzdaniji ako se prikazuju za period od godinu dana.
Sve što se uveze treba platiti, a sve što se izveze naplatiti, pri čemu svaka zemlja nastoji da više izvozi nego što uvozi, jer je tada njen bilans plaćanja pozitivan, odnosno u suficitu. * Ukoliko zemlja više uvozi nego što uvozi njen bilans plaćanja je negativan, odnosno u deficitu. * Ukoliko postoji jednakost između uvoznih i izvoznih transakcija, platni bilans je u ravnoteži.
U savremenim uslovima međunarodnog poslovanja, gde se koriste različiti instrumenti plaćanja, dolazi do razdvajanja momenta plaćanja i naplate od stvarnog uvoza i izvoza robe, usluga i kapitala. Odatle proizilazi i osnovna dilema oko definisanja platnog bilansa: da li platni bilans treba da registruje samo stvarno izvršena plaćanja i naplate u platnom prometu zemlje sa inostranstvom u određenom periodu, ili treba da prikazuje sve ekonomske transakcije obavljene u istom periodu, bez obzira na vreme njihove stvarne naplate, odnosno plaćanja.
Mnogi ekonomisti platni bilans definišu dvojako. • U užem smislu, kao izraz samo stvarno izvršenih plaćanja i naplata u određenom vremenskom periodu. • Uširem smislu, u kom platni bilans obuhvata sve ekonomske transakcije obavljene u određenom vremenskom periodu, bez obzira na • trenutak stvarnog plaćanja. • U cilju razrešenja ove dileme MMF izradio je metodologiju za tri vrste bilansa, a to su: • Platni bilans • Devizni bilans • - Obračunski bilans
Platni bilans registruje stvarno izvršene spoljnotrgovinske transakcije. Bitna je samo ispostavljena faktura i ta faktura je osnov • knjiženja u platnom bilansu. • Devizni bilans uvažava i momenat plaćanja, odnosno naplate. U devizni bilans ulaze samo oni tokovi koji predstavljaju devizni priliv i odliv određene zemlje sa drugim zemljama u određenom vremenskom periodu • Obračunski bilans pokazuje stanje međunarodnih obaveza i potraživanja zemljeu jednom vremenskom trenutku (sve neizmerne obaveze i potraživanja, bez obzira na vreme nastanka.
Platni bilansu svakoj zemlji sastavlja se po određenoj metodologiji i šemi koju preporučuje MMF: • Tekući bilans • Kapitalni bilans • U tekućem bilansu se prikazuju: • Uvoz i izvoz roba i usluga • Transferi međunarodnog kretanja faktora proizvodnje • Jednostrani transferi • U kapitalnom bilansu se prikazuju: • Kapitalni račun (kapitalni transferi) • Finansijski račun (direktne, portfolio investicije) • Račun zvaničnih kapitalnih transakcija (rezerve)
Šema platnog bilansa Potraživanja (+) Obaveze (-) Tekući bilans - Izvoz robe - Izvoz usluga - Prihodi od investicija u inostranstvu (kamata i dividenda) - Priliv tekućih transfera (doznake, penzije, pomoć, pokloni) - Uvoz robe - Uvoz usluga - Rashodi od stranih investicija (kamate i dividende) - Odliv tekućih transfera (doznake, penzije, pomoć, pokloni)
Potraživanja (+) Obaveze (-) Kapitalni bilans • - Priliv stranih direktnih • investicija • - Priliv portfolio • investicija • - Priliv kapitala po • osnovu kredita • Smanjenje • monetarnih • rezervi - Odliv stranih direktnih investicija - Odliv portfolio investicija - Odliv kapitala po osnovu kredita - Povećanje monetarnih rezervi
Tekući bilans registruje promene vezane za uvoz i izvoz roba i usluga, kapitala i jednostrane transfere. Izvoz i uvoz roba i usluga sastoji se iz: robnog bilansa koji obuhvata sva dugovanja i potraživanja po osnovu uvoza i izvoza roba koja u jednom trenutku prelazi carinsku liniju zemlje, i bilansa nevidljive razmene koji obuhvata međunarodni promet usluga. Transakcije međunarodnog kretanja faktora proizvodnje su, izražene u dve kategorije: doznake radnika i dohodak od investicija.
Jednostrane transakcije – transferii, razlikuju se od najvećeg dela uobičajenih dvostranih transakcija po tome, što one ne predstavljaju razmenu, već ustupanje vrednosti bez nadoknade. U transfere spadaju: donacije iz inostranstva, pošiljke u i iz inostranstva, novčani transferi, inostrane penzije, bespovratni krediti i slično. Iako su ove transakcije u obliku kapitala, one se registrujuu tekućem bilansu, jer ne zahtevaju protiv uslugu, kao što je to, npr: kod klasičnog kredita – kamata.
Kapitalni bilans prikazuje kretanje • dugoročnog i kratkoročnog kapitala • i promene u monetarnim rezervama. • Kapitalni račun uključuje transfere kapitala u • obliku dugoročnih i kratkoročnih kredita. • Finansijski račun uključuje direktne i portfolio • investicije i ostale investicije i ulaganja u • inostranstvo. • Portfolio investicije su oblik međunarodnog • kretanja kapitala, koji se realizuje kupovinom • obveznica stranih preduzeća i država. • Strane direktne investicije su oblik međunarodnog • kretanja kapitala, pri kome ulagač (investitor) • stiče pravo upravljanja firmom.
Račun zvaničnih kapitalnih transakcija predstavlja poslednji veliki podbilans platnog bilansa. On registruje promene u potraživanjima i dugovanjima centralne banke jedne zemlje u odnosu na centralne banke drugih zemalja. Obuhvata zlato, rezerve inostranih valuta, rezervnu poziciju i kredite MMFa, kao i specijalna prava vučenja.
Hvala na pažnji! Miloš Jovanović Vesna Pejković Aca Marković III2