1 / 30

DISANJE - RESPIRACIJA

DISANJE - RESPIRACIJA. U organizmu živih bića neprestao se troši energija za razne fiziološke procese. Da bi se oslobodila energija iz hrane potreban je kisik. Tokom ovih procesa stvara se CO 2 . Ovaj gas je štetan i zato se mora izbaciti iz organizma.

sun
Download Presentation

DISANJE - RESPIRACIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DISANJE - RESPIRACIJA

  2. U organizmu živih bića neprestao se troši energija za razne fiziološke procese. • Da bi se oslobodila energija iz hrane potreban je kisik. • Tokom ovih procesa stvara se CO2 . Ovaj gas je štetan i zato se mora izbaciti iz organizma. • Unošenje kisika i izbacivanje ugljičnog dioksida naziva se disanje ili respiracija.

  3. Načini razmjene gasova između organizma i spoljašnje sredine • Način razmjene gasova zavisi od toga gdje organizam živi – u kakovoj životnoj sredini. • Ovisno o vrsti i složenosti organizma, u životinjskom svijetu su se razvili i posebni organi i načini disanja. • Disanje putem: kože, škrga, traheja i pluća. • Bez obzira na tip organa za disanje. kod svih životinja disanje može biti: Unutrašnje i spoljašnje. • Unutrašnje – razmjena gasova između krvi i tkiva. • Spoljašnje – razmjena gasova između zraka i tjelesne tečnosti.

  4. Disanje preko kože • Preko kože dišu samo najprostiji oranizmi. • Disanje preko kože prisutno je i kod kičmenjaka ali kao dopunski način. • Isključivo preko kože dišu neke gliste, praživotinje. • Preko kože kod kičmenjaka uglavnom se odstranjuje CO2. • Koža uvijek vlažna.

  5. Disanje preko škrga • Preko škrga dišu: crvi, rakovi, mekušci, bodljokošci, niži hordati, ribe i larve vodozemaca. • Škrge su nastale od prednjeg dijela crijeva. • Kod riba voda se unosi kroz usta a izbacuje kroz škržni prorez.

  6. građa škrga

  7. Unutrašnje i spoljašnje škrge

  8. Disanje preko traheja • Preko traheja dišu insekti (kukci). • Traheje su sistem cjevčica koje prožimaju čitavo tijelo. • Traheje su stalno otvorene i zrak stalno struji u njima. • Razmjena gasova se vrši putem difuzije. • Otvori traheja su na trbuhu.

  9. Disanje preko pluća • Organizmi koji žive na kopnu dišu uglavnom preko pluća.(kopneni kičmenjaci) • Zrak smjesa: N – 79.02%, O2 – 20.95%, CO2 – 0.03%. • Vodozemci imaju pluća najprimitivnije građe. • Odnos između površine tijela i pluća 1:3

  10. Pluća gmizavaca su mnogo složenija, imaju veću površinu i zapreminu. • Kod ptica umjesto plućnih mjehurića postoje sitni zračni kapilari. Osim zračnih kapilara postoje i zračne kese u grudnoj i trbušnoj duplji. (Ptice letačice i plovuše).

  11. Kod Sisavaca pluća su najsloženije građe. • Velika površina (100 – 150 m2.) preko koje se vrši razmjena gasova. • Velika površina zahvaljujući prisustvu plućnih mjehurića Alveola.

  12. Organi za disanje kod čovjeka • Organi za disanje kod čovjeka se sastoje od: disajnih puteva i pluća. • Disajni putevi su: • nosna duplja • ždrijelo • grkljan • dušnik (traheja) • dušnice (bronhije) i njihovi ogranci u plućima.

  13. NOSNA DUPLJA (CAVUM NASI) • USNA ŠUPLJINA • ŽDRIJELO (PHARYNX) • GRKLJAN (LARYNX) • DUŠNIK (TRAHEA) • DUŠNJAČKE CIJEVI (BRONHIJE) • PLUĆA • SRCE • PRESJEČNI KRAJ REBARA • 10.DIJAFRAGMA (PREČAGA)

  14. Nosna duplja (cavum nasi) Komunicira sa ždrijelom preko hoana, a naprijed preko nozdrva sa spoljašnjom sredinom. Ima dlačice u svojm šupljinama.

  15. Ždrijelo (pharynx) To je raskrsnica respiratornih i digestivnih puteva. U donjem dijelu ždrijela otvaraju se dva kanala: jednjak i grkljan

  16. Grkljan (lraynx) • Početni dio je donjih disajnih pteva. • Građen je od hrskavica među kojim je najveća štitasta hrskavica koja gradi adamovu jabučicu. • U grkljanu su glasne žice. • Otvor grkljana zatvara epiglotis.

  17. hrskavice od kojih je građen grkljan

  18. glasne žice

  19. Dušnik (trachea) • U zidovima dušnika nalaze se hrskavičavi prstenovi koji ga stalno čine otvorenim • Dušnik se račva u dvije dušnjačke cijevi koje ulaze u pluća i granaju se. • Na početku dušnik se grana u lijevi i desni bronh. • Po ulasku u pluća bronhije se višestruko granaju.

  20. Pluća

  21. Pluća - pulmones

  22. Alveole

  23. udisaj i izdisaj • Pri udisanju (inspirium) zrak ulazi u pluća a pri izdisaju (expirium) zrak izlazi iz pluća. • U disajnim pokretima učestvuju dijafragma, međurebarni i drugi mišići grudnog koša.

  24. Vitalni kapacitet pluća • Čovjek udahne oko 0,5 litara zraka. • Pri napornom disanju ta količina može biti 3,5 l • Za procjenu stanja pluća u praksi se koristi vitalni kapacitet pluća. • To je količina zraka koja se izdahne pri maksimalnoj ekspiraciji, kojoj je prethodila maksimalna inspiracija. • Prosječan vitalni kapacitet pluća iznosi 4600 ml

  25. Razmjena gasova između krvi i tkiva

  26. Parcijalni pritisak gasova u zraku, alveolama i krvnim kapilarima pluća (kPa)

  27. Regulacija disanja • Nervna regulacija: • Iz kičmene moždine impulsi pojačavaju disanje (reakcije na toplo, hladno i sl.). • Impulsi preko vagusa reguliraju pravilno odvijanje udisaja i izdisaja. • Impulsi iz kore velikog mozga stimuliraju centar za disanje • Humoralna regulacija: • Porast koncentracije CO2 i H stimuliraju centar za disanje. • Ako se količina CO2 povećća za 50% broj disajnih pokreta se udesetorostruči. • Smanjenje koncentracije oksigena povećava disanje.

More Related