Migracije, azil i stranci

1. Migracije, azil i stranci Predavanje I

2. Sadržaj predavanja • Pojam, vrste i tokovi migracija • Migracijske politike • Integracijske politike • Migracijska politika RH

3. Pojam migracija • lat. migratio, migrare – lutanje, kretanje, seljenje • interdisciplinarno područje istraživanje • Različiti predmeti proučavanja, ovisno o disciplini: • Geografija – uzrok i posljedice migracija na mjesto porijekla i na mjesto doseljenja • Demografija – migracije kao jedna od 3 sastavnice kretanja stanovništva, uz fertilitet i mortalitet • Antropologija – etnički sastav, obilježja rasnih i kulturnih skupina migranata u usporedbi s domaćim stanovništvom • Ekonomija - ekonomske posljedice migracija • Sociologija – različiti aspekti migracija

4. Migracije • Razlika između migracija i prostorne mobilnosti - svaka migracija uključuje kretanje, ali svako kretanje nije migracija • Različite definicija pojma migracije • Preseljenje pojedinaca ili grupa iz jedne zemlje, regije ili teritorija u drugu sa svrhom promjene mjesta stalnog boravka i relativno trajnog/stalnog nastanjivanja • U 2013. gotovo 232 mil. ljudi živi u drugoj državi (3,2% svjetskog stanovništva) – u Europi 72. mil (najviše Francuska i Njemačka), u Aziji 71 mil. (UN) • http://data.worldbank.org/indicator/SM.POP.TOTL

5. …nastavak • Određujući elementi migracija: • Promjena prebivališta (isključuje ljude koji zadržavaju više mjesta stanovanja ili one koji nemaju uobičajeno mjesto stanovanja, npr. nomadi) • Trajnost ili polutrajnost (isključuje dnevne ‘migracije na posao’) • Razdaljina (razlikuje migracije od pukog preseljenja; npr. migracija nije preseljenje iz Vrapča u Maksimir) • Relativna važnost navedenih elemenata – ovisno o disciplini • Uglavnom se odnose na dobrovoljne (radne) migracije

6. …nastavak • Imigracija – ulazak i nastanjivanje ne-državljana u zemlji primateljici/destinaciji. • Emigracija – odlazak ili izlazak iz jedne zemlje s namjerom nastanjivanja u drugoj.

7. Utjecaj migracija • Različit u pojedinim zemljama - ovisi o opsegu, strukturi i karakteristikama emigranata i imigranata • Pozitivni efekti: privremeno olakšanje na tržištu rada, gospodarski razvoj od pomoći emigranata, umrežavanje, dolazak/povratak znanja i kapitala • Negativni efekti - političke, ekonomske ili društvene napetosti između lokalnog stanovništva i doseljenika

8. Vrste migracija • Različite tipologije – ovisno odabranom kriteriju (npr. trajanje, dobrovoljnost, organiziranost, uzrok, itd) • Kriterij motiva: • ekonomske i neekonomske, obiteljske, obrazovne, itd • Kriterij dobrovoljnosti: • Dobrovoljne migracije – najčešće radne migracije, spajanje obitelji i slično (osobni razlozi) • Prisilne migracije - napuštanje zemlje podrijetla pojedinačno, u strahu od progona, ili masovno, zbog rata, oružanog sukoba ili masovnog kršenja ljudskih prava (ne-osobni razlozi).

9. …nastavak • Kriterij prostora: • Vanjske – preko državnih granica • Unutarnje – unutar granica države • Tranzitne • Kriterij legalnosti: • Zakonite migracije – uz potrebne dokumente i dozvole • Neregularne migracije – nedopušteni prelazak granice i boravak u drugoj državi • Kriterij vremena: • Dugoročne vs. periodične ili sezonske • Slučajne ili privremene; trajne ili periodične; definitivne

10. Tipologija S. Collins (1993) uzrok + namjera u stvarnosti –kombinacije i prijelazni oblici

11. Razlozi za migriranje • Odluka o migriranju – kombinacija različitih faktora: • potisnih (push)– uvjeti koji djeluju na polazištu i navode potencijalne migrante na odlazak • privlačnih (pull) – uvjeti koji djeluju kao privlačna sila i usmjeravaju migrante na upravo to mjesto • Odluka o migraciji ne ovisi samo o objektivnim razlozima (npr. socioekonomski status), već i o osobnoj percepciji migranta (o svom statusu; osobno zadovoljstvo njime i osobne težnje) • Ekonomski faktori – nejednaka distribucija ekonomskih resursa, standard života, mogućnost zapošljavanja, napredovanje u profesiji • Društveni faktori – odstupanje od vrijednosnog sustava unutar neke grupe ili zajednice, privlačnost novih i atraktivnih sredina • Politički faktori – politička ili vjerska diskriminacije

12. Push-pull teorijaLee (1966) i Lewis (1982) • Potisni faktori • Promjene u prirodnom okruženja • Faktori ekonomske prirode • Politički faktori • Socijalni faktori - osjećaj depriviranosti (prikraćenosti) migranta • Privlačni faktori • Bolje ekonomske mogućnosti u drugoj sredini • Stjecanje boljeg obrazovanja i bolji uvjeti rada • Bolji životni uvjeti i čisti okoliš • Odlazak za nekim – pridonosi stvaranju mreža i emigracijskih valova

13. Pojam migranta • ne postoji jedna definicija • pojedinac koji boravi u drugoj zemlji dulje od jedne godine, bez obzira na razloge i načine migriranja (definicija UN-a) • različita terminologija s obzirom na razlog migriranja i vrste migracija • Mješoviti migracijski tokovi – različite kategorije migranata

14. Različite kategorije migranata • Ekonomski migrant – osoba koja napušta svoju zemlju podrijetla isključivo iz ekonomskih razloga ili da bi poboljšao svoj materijalni status. • Neregularni migrant - osoba koja, zbog nezakonitog ulaska ili isteka vize, nema pravni status u državi tranzita ili zemlji domaćinu. • Izbjeglica – osoba koja se ne nalazi u zemlji svog državljanstva i koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja ne može, ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu svoje države • Tražitelj azila - stranac koji podnese zahtjev za azil. • Žrtva trgovanja ljudima – trgovanje zbog prisilne prostitucije, pornografije, seksualnog turizma i zabave, nezakonitog zapošljavanja, robovskog rada, prosjačenja, lažnog usvajanja, lažnog i prisilnog braka i trgovine ljudskim organima.

15. Tokovi migracija – od ranog razvoja čovječanstva do danas • Prahistorijske migracije (paleolitik -starije kameno doba; 2,5 milijuna godina p.k. - 10 000 godina p.k.) - seobe uvjetovane potragom za hranom i za život pogodnijom podnebljima (lovci u jugozapadnoj Francuskoj i južnoj Njemačkoj migrirali godišnje 300-600 km prateći kretanja sobova) • Poticaj – narušavanje ravnoteže između prirodnih mogućnosti i čovjekovih potreba (npr. zbog porasta broja stanovnika na određenom području)

16. …nastavak • Mlađe kameno doba (neolitik) - razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja - prijelaz na "sjedilački način života“ • Migracije se smatraju ‘neprirodnim’ • Alternativa – nomadstvo – kretanje na ograničenom prostoru koje slijedi prirodne cikluse (i danas - Eskimi, patagonijski Indijanci, australski bušmani – sezonska mobilnost) • Stare civilizacije (Sumer, Egipat, Kina) – prijenos civilizacijskih i kulturnih dostignuća • Imigracija • Emigracija zbog ekoloških pritisaka ili neravnoteže s okolinom

17. …nastavak • Antika – kolonizacija kao posljedica povećanja stanovništva, ali i prisilne migracije (ratovi, osvajanja, vladavina jedne skupine nad drugom) i nasilno raseljavanje • Srednji vijek – migracije pojedinih klasa (npr. vitezi u križarskim ratovima, trgovci, putujući pjesnici, bjegunci u potrazi za zaštitom) • Međunarodni transfer umijeća (npr. srednjovjekovni vladari Istočne Europe poticali naseljavanje zapadnoeuropskih poljoprivrednika), posebno u urbanim zajednicama (u gradovima ist. i jugoist. Europe prevladavali Nijemci) i u vojsci (posada brodova u Otomanskom carstvu uglavnom činili Talijani, Grci i Katalonci)

18. Moderne migracije – 3 epohe (A.Zolberg, 1992) • Apsolutizam i merkantilizam (16.-18. st.) • spor porast stanovništva, potreba za radnom snagom • 2 velika migracijska toka – seoba 2-3 mil. Europljana u Novi svijet (poluprisilni migranti – radnici na obvezni ugovor, kažnjenici) i prisilno dovođenje robova (oko 7.5 mil) iz Zapadne Afrike u europske kolonije • Progon vjerskih manjina (Židova i Maura iz Španjolske; irskih katolika iz Britanije; Hugenota iz Francuske) • Industrijska revolucija (kraj 18. – 19. st.) • Industrijske, demokratske i demografske revolucije – radne migracije u industrijska središta i Novi svijet • Masovne prekomorske migracije - 3.4 mil. europskih iseljenika (1800.-1850.); najmasovniji val u razdoblju 1880.-1914. (većina iseljenika iz juž. i sredjnjeist. Europe) • Unutareuropske migracije – iz manje prema jače razvijenim zemljama (Irska – Britanija; Poljska – Njemačka) – jeftina radna snaga, rast neprijateljstva lokalnog stanovništva • Političke izbjeglice (emigranti iz Francuske)

19. …nastavak • Suvremeno doba (od kraja 19.st.) • Jaz između manjeg broja bogatih, tehnološki naprednih i vojno moćnih država i ostatka svijeta • Demografski razvoj i siromaštvo, razvoj prometa i tehnologije – poticaj • Prisilne migracije nadmašuju radne

20. Moderne migracije – podjela prema ograničenjima za migranteT. Hammar (1990) i Rystad (1992) • Otvorena vrata (sredina 1800-ih - 1914.) • Slobodna migracija u Europi; ne brani se putovanje u inozemstvo (osim carističke Rusije); mogućnost rada bez ikakvih dozvola • Zatvorena vrata (1914. – 1945.) • Imigracijska ograničenja i kontrola stranaca • Sustav kontrole – putovnica kao sredstvo nadzora granica • Zahtjevi za zaštitom domaće radne snage • Otvorena vrata (1945. - 1974.) • Relativno slobodna imigracija • Potražnja i direktno regrutiranje radne snage • Hladni rat – političke izbjeglice • Deokolonizacija – ekstenzivna imigracija iz bivših kolonija • Zatvorena vrata (od 1974. - ) • Striktne imigracijske kontrole • Spajanje obitelji • Porast broja izbjeglica iz Trećeg svijeta • Porast nezakonitih migracija

21. Suvremeni migracijski tokovi

22. Suvremene migracije u Europi • Izbjeglice i raseljene osobe nakon Drugog svjetskog rata • Doseljavanje iz bivših kolonija • Radne migracije – tijekom 1960-ih • Tražitelji azila – porast od 1980-ih, i posebno 1990-ih • Od 1970– ih - spajanje obitelji • Neregularne migracije u porastu • Restriktivne migracijske politike – ‘tvrđava Europa’ • Odljev mozgova – migracije stručnjaka

23. Populacija stranih državljana u EU prema području porijekla,1.1.2012. (EUROSTAT)

24. Najvažnije zemlje podrijetla migranata, 1.1.2012. (EUROSTAT)

25. Modeli imigracijskih politikaGiddens, 2007. • Klasični model (Kanada, SAD, Australija) – poticanje imigracije, pravo građanstva za sve useljenike, ograničavanje godišnjeg priljeva sustavom kvota • Kolonijalni model (VB, Francuska) – prednost useljenicima iz bivših kolonija • Model gostujućih radnika (Njemačka, Švicarska) – na određeni rok, ograničeno pravo građanstva • Nezakoniti model – posljedica sve strožih kontrola

26. Integracija imigranata • proces sudjelovanja imigranata u temeljnim strukturnim područjima društva države primateljice i njihova identifikacija s tim društvom • dvosmjeran proces: • stvara obaveze na strani društva države primateljice koja mora osigurati formalna prava imigrantu koja će mu omogućiti sudjelovanje u gospodarskom, kulturnom, socijalnom i općedruštvenom životu zajednice • prilagodba standardima i vrijednostima društva države primateljice bez da se osoba odriče vlastitog kulturnog identiteta, uz aktivno sudjelovanje u procesu integracije • Modeli: asimilacija, lonac za taljenje i multikulturalizam ili kulturni pluralizam

27. Asimilacija • proces prisiljavanja imigranata na odustajanje od dotadašnjeg kulturnog identiteta - pojedinac potpuno kulturno apsorbiran u dominantno većinsko društvo • kao model karakteristična je za npr. Francusku.

28. Lonac za taljenje (Melting-pot) • Asimilacija ‘američkog tipa’, doseljenici su: • Morali prihvatiti engleski jezik • Ponositi se svojim novim američkim identitetom i vjerovati u američka liberalna načela • Trebali živjeti u skladu s protestantskom etikom (brinuti o sebi, vrijedno raditi i biti moralno ispravni • Stvorena tzv. građanska, civilna nacija • Na kraju procesa – svi ljudi su isti, nemaju kulturne specifičnosti • U praksi - jednostrano prilagođavanje imigranata na dominantnu kulturu i vrijednosti

29. Multikulturalizam • sve kulture unutar jednog društva, odnosno njihove nositelje pokušava se tretirati kao ravnopravne, relativno odvojene i horizontalne • U praksi označava: • Istodobnu koegzistenciju različitih kultura • Prihvaćanje različitosti • Definiranje odnosa između države i različitih društvenih skupina • Odnos manjinskih skupina prema većinskom stanovništvu • vodeći europski političari (A. Merkel, D.Cameron, N. Sarkozy) proglasili multikulturalizam mrtvim • I dalje jedini alternativni politički model koji nudi kulturnu, političku i socijalnu regulaciju bez socijalnog isključenja velikog broja etničkih i kulturnih grupa.

30. …kao službena politika • Službena politika (npr. Kanada, Australija, Švedska, Nizozemska,Velika Britanija) - definiranje mjera, akcija i inicijativa kojima se omogućava raznim kulturama razviti se s drugim kulturama unutar jedne zemlje • U Švedskoj je multikulturalistička politika prihvaćena 1975. a polazi od tri načela: • jednakosti u standardu života za manjinske grupe u odnosu na ostatak populacije; • slobodi izbora između etničkog identiteta i specifično švedskog identiteta; • partnerstva, s idejom da se osigura tip odnosa u zapošljavanju u kome će svatko imati koristi od zajedničkog rada

31. Interkulturalizam • svojevrsna kritika multikulturalizma • jednaka prava i mogućnosti dijaloga za sve kulturne grupe u međusobnom dodiru – i autohtonih i onih imigrantskih, te većinskih ili manjinskih. • naglašava postojanost odnosa među kulturama i neophodnost međusobne interakcije

32. Negativne pojave • Segregacija i separacija - nemogućnost stvaranja odnosa između imigranata i većinskog društva pa pojedinci ostaju u svojoj etničkoj kulturi i tradicionalnim oblicima života izolirani i odvojeni; • segregacija - izolacija kao posljedica svjesnog isključivanja koje provodi većina • separacija - svjesna odluka pripadnika migrantske manjine da se izoliraju od većinskog društva • Marginalizacija - pripadnici imigrantske skupine gube kulturni i psihološki kontakt prema vlastitoj etničkoj grupi, ali i prema dominantnoj većini pa egzistiraju izolirani na margini društva, a prisutan je osjećaj alijenacije i gubitka identiteta • U praksi često i prostorne koncentracije i odvajanje migranata u sub-urbanim gradskim područjima velikih gradova, a ako je ovaj proces koncentracije povezan s etničkom homogenizacijom, nastaju područja slična getu

33. Migracije u budućnosti - trendoviCastles i Miller, 1993. • Akceleracija – jačanje migracija preko granica • Diverzifikacija – različiti tipovi imigranata • Globalizacija – u migracije je uključen veći broj zemalja • Feminizacija – porast broja imigrantica

34. Migracijska politika RH za razdoblje 2013. - 2015. • Uređuje pitanja: 1. Vizne politike 2. Statusnih pitanja stranaca 3. Hrvatskog državljanstva 4. Azila 5. Integracijskih politika 6. Nezakonitih migracija 7. Hrvatske dijaspore http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_03_27_456.html

35. …. • Svrha -osigurati da migracijska kretanja u Republici Hrvatskoj budu u korist gospodarskog i socijalnog razvitka države i društva. • Cilj - sva državna tijela, kao i ostali dionici, pravodobno i usklađeno djeluju na pronalaženju djelotvornih odgovora na pozitivne i negativne učinke migracijskih kretanja.

36. Akcijski plan za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca u hrvatsko društvo za razdoblje od 2013. do 2015. • mjere kojima se želi potaknuti integracija stranaca u društvo tako što će im se osigurati ravnopravni status u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu u odnosu na hrvatske državljane • poseban naglasak na područje obrazovanja, rada, zapošljavanja radi ostvarenja pravnog statusa i državljanstva. • mjere sprječavanja i suzbijanja diskriminacijskih postupaka i ponašanja prema strancima • poticanje aktivne suradnje svih tijela državne uprave te jedinica lokalne i područne samouprave.

37. Izvori • Mesić, M. (2002)Međunarodne migracije: tokovi i teorije, Zagreb: Filozofski fakultet. • Giddens, A. (2007) Sociologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus, str. 242-279