1 / 19

Roko Mišetić Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Roko Mišetić Institut za migracije i narodnosti, Zagreb. Aktualno demografsko stanje i projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. godine. Uvod. Demografske analize kao sastavnice planova ili razvojnih strategija. uravnotežen društveno-gospodarski razvoj nekog prostora moguć je

Albert_Lan
Download Presentation

Roko Mišetić Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Roko MišetićInstitut za migracije i narodnosti, Zagreb Aktualno demografsko stanje i projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. godine

  2. Uvod Demografske analize kao sastavnice planova ili razvojnih strategija • uravnotežen društveno-gospodarski razvoj nekog prostora moguć je • jedino ako se temelji na uravnoteženom razvoju stanovništva • aktualno demografsko stanje nekog prostora produkt je niza demografskih • procesa koji su se u prošlosti događali na tom prostoru • polazna točka analize: • kretanje broja stanovništva u određenom vremenskom intervalu, • (u ovom slučaju XX. stoljeće)

  3. Osnovne značajke demografskog razvoja Hrvatske u XX. stoljeću 0,24% 0,52% 0,02% 0,69% -0,68% 0,81% 0,95% -0,01% 0,90% -0,05% Slika 1. Kretanje broja ukupnog rezidencijalnog stanovništva Hrvatske u XX. stoljeću

  4. Osnovne značajke demografskog razvoja Hrvatske u XX. stoljeću Republiku Hrvatsku karakterizira: • izuzetna dinamika kretanja broja stanovnika tijekom XX. stoljeća • u sedam od 10 međupopisnih razdoblja zabilježen je porast broja stanovnika • najveći je porast zabilježen u međupopisju 1921.-1931. (342 080 stanovnika) • smanjenje broja stanovnika je na hrvatskom prostoru zabilježeno samo u • ratnim razdobljima • poslije agresije na Republiku Hrvatsku i Domovinskog rata na njenom teritoriju • zabilježeno je najveće smanjenje populacije u XX. stoljeću • (295 218 stanovnika manje)

  5. Osnovne značajke demografskog razvoja Hrvatske u XX. stoljeću Značajke prirodnog kretanja stanovništva u XX. stoljeću: • završen proces demografske tranzicije • ulaskom u posttranzicijsko razdoblje 80-ih godina prošlog stoljeća stope • mortaliteta se stabiliziraju približno na veličinu od 12‰ • stope nataliteta umjesto uravnoteženja na vrijednosti oko 14‰ padaju ispod • stope mortaliteta i variraju oko vrijednosti od 10‰ • u Republici Hrvatskoj je od 1991. godine prisutno negativno prirodno kretanje stanovništva

  6. Osnovne značajke demografskog razvoja Hrvatske u XX. stoljeću Slika 2. Prirodno kretanje stanovništva Hrvatske u razdoblju 1981.-2006. godine

  7. Osnovne značajke demografskog razvoja Hrvatske u XX. stoljeću • u samo petnaest godina, od 1991. do 2006. godine, Hrvatska je prirodnom • depopulacijom izgubila 107 954 stanovnika (maksimum prirodne depopulacije • zabilježen je 2003. godine kada je 12 907 stanovnika više umrlo negoli ih se rodilo, • što je red veličine broja stanovnika grada Krapine) • sličan proces kretanja stopa nataliteta i mortaliteta u posttranzicijskoj etapi • zabilježen je i u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama,međutim, kako je • Hrvatska na znatno nižem stupnju privrednoga razvoja od njih ona je zapravo, • po Wertheimer-Baletić, u svojevrsnoj etapi “kvaziposttranzicije”

  8. Osnovne značajke demografskog razvoja Hrvatske u XX. stoljeću Migracijska komponenta – negativna bilanca • migracijski saldo Hrvatske u XX. stoljeću iznosi –1269772 stanovnika što • odgovara udjelu od 30,3% stanovništva Hrvatske popisanog 2001. godine • iseljavanje je nadjačalo useljavanje u čak osam od deset međupopisnih razdoblja • XX. stoljeća • pozitivni migracijski saldo u razdoblju 1971.-1991. veličine 92 096 osoba • anuliran je u zadnjem desetljeću prošlog stoljeća i to 2,7 puta snažnijim • negativnim migracijskim saldom (- 247 355 stanovnika) • evidentiranje migracija je svugdje u svijetu, pa tako i kod nas, najlošije statistički • praćena demografska pojava a objavljeni podatci uglavnom iskrivljuju stvarnu sliku • o migracijama (službena statistika navodi da je u razdoblju 1994.-2001. migracijski saldo • RH 204 506 osoba) • iskustvo je pokazalo da najbolje (najkompletnije) podatke o mehaničkom kretanju • stanovništva imaju zemlje koje posjeduju upisnik (registar) stanovništva

  9. Dobno-spolni sastav i razmještaj stanovništva Republike Hrvatske Slika 3. Dobno-spolna piramida stanovništva Hrvatske 2001. godine Tablica 1. Neki pokazatelji dobnog sastava stanovništva Hrvatske 2001. godine

  10. Dobno-spolni sastav i razmještaj stanovništva Republike Hrvatske • dugotrajnost negativnih demografskih procesa ponajprije se očituje na dobnom • sastavu stanovništva • iz samog je oblika dobno-spolne piramide stanovništva Republike Hrvatske • 2001. godine razvidan proces starenja populacije • hrvatsko se stanovništvo danas ubraja među deset najstarijih populacija na svijetu • (podatci UN-a) • svi analitički pokazatelji dobnog sastava stanovništva Republike Hrvatske • 2001. godine ukazuju na činjenicu da je starenjem hrvatska populacija ušla u • fazu duboke starosti • stopa ukupnoga (totalnoga) fertiliteta (SUR ili TFR), kao pokazatelj obnavljanja • (reprodukcije) stanovništva, 2000. godine iznosila je svega 1,37 • (za jednostavnu reprodukciju stopa mora iznositi 2,1)

  11. Dobno-spolni sastav i razmještaj stanovništva Republike Hrvatske Slika 4. Gustoća naseljenosti Republike Hrvatske 2001. godine (po naseljima) Prosječna gustoća naseljenosti Republike Hrvatske 2001. godine iznosila je 78,4 stanovnika po četvornom kilometru

  12. Dobno-spolni sastav i razmještaj stanovništva Republike Hrvatske • prostore gušće naseljenosti u Republici Hrvatskoj 2001. godine čine: • - Sjeverozapadna i istočna Hrvatska • - tri longitudinalna pravca: podravski i posavski koridor (duž Podravske magistrale i • autoceste A3 Zagreb - Lipovac) te priobalni koridor (duž Jadranske magistrale sa • zonom diskontinuiteta u Podvelebitskom primorju) • - jedan transverzalni pravac koji se pruža smjerom autoceste A6 Zagreb – Rijeka

  13. Dobno-spolni sastav i razmještaj stanovništva Republike Hrvatske • prostori slabije naseljenosti u Republici Hrvatskoj 2001. godine su: • - hrvatsko otočje • - brdsko-planinski prostor Like i Gorskog kotara • - bivše okupirano područje (izuzev prostora Istočne Slavonije)

  14. Projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. godine Tablica 2. Projekcije stanovništva Hrvatske do 2050. godine

  15. Projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. godine Slika 5. Usporedna dobno-spolna piramida stanovništva Hrvatske 2001. i 2050. godine

  16. Projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. godine Tablica 3. Neki pokazatelji dobnog sastava projiciranog stanovništva Hrvatske

  17. Projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2050. godine • od svih 18 predočenih projekcija stanovništva Republike Hrvatske, rađenih • kohortno-komponentnom metodom, samo jedna predviđa porast broja stanovnika • u narednom razdoblju (Mrđen – projekcija otvorene populacije s visokim stopama fertiliteta) • najpesimističnija među njima (Gelo/Akrap/Čipin – projekcija zatvorene populacije s niskim • stopama fertiliteta) predviđa za 2050. godinu pad broja hrvatske populacije na • vrijednosti s kraja XIX. stoljeća

  18. Zaključak • današnja demografska slika Hrvatske teško može biti osnovom optimističkog • promišljanja o uspješnom razvoju jer autohtono stanovništvo u Hrvatskoj nema • biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju • proces starenja stanovništva toliko je nagrizao populacijsko tkivo Hrvatske da se • i najoptimističnije projekcije kreću tek u okvirima stagnacije njegova broja u • narednih 30-tak godina • zaustavljanje negativnih demografskih procesa nemoguće je bez provođenja • pronatalitetne politike i kvalitetno osmišljene i jasne imigracijske politike • kako se bilo koja razvojna politika zasniva na čitavom nizu analiza raznih • pokazatelja, tako se i imigracijska politika mora temeljiti na analizi migracijskih • pokazatelja, stoga i ovdje treba naglasiti potrebu za uvođenjem upisnika • (registra) stanovništva kao baze iz koje će se crpiti kvalitetniji podatci za potrebe • budućih razvojnih planova

  19. HVALA NA POZORNOSTI !

More Related