Migracije hrvatskog stanovništva od 15. do 20. stoljeća

1. Migracije hrvatskog stanovništva od 15. do 20. stoljeća Loranda Miletić, viša savjetnica Agencija za odgoj i obrazovanje

2. Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu • Austrija oko 50 000 • Češka    oko 800 • Italija    oko 3 000 • Kosovo  oko 350 • Mađarska oko 50 000 • Makedonija oko 4 000 • Rumunjska oko 7 500 • Slovačka oko 4 000 • Slovenija od 35 000 do 54 000 • Srbija  od 150 000 do 200 000 • Crna Gora oko 7 000 do 10 000

3. Hrvatski iseljenici i njihovi potomci u inozemstvu • Argentina oko 250 000 •  Australija oko 250 000 • Austrija   oko 90 000 • Brazil       oko 20 000 • Čile          oko 200 000 • Francuska oko 40 000 • Italija       oko 60 000 • JAR oko 8 000 • Kanada   oko 250 000 • Novi Zeland oko 40 000 • Njemačka oko 350 000 • SAD oko 1 200 000 • Švedska   oko 35 000 • Švicarska oko 80 000

4. Razdoblja iseljavanja • 1.razdoblje - od 15. do 18. stoljeća (stara dijaspora) Gradišćanski Hrvati Moliški Hrvati Hrvati u Rumunjskoj Hrvati u Slovačkoj Bunjevci i Šokci

5. Razdoblja iseljavanja • 2. razdoblje - od 1880. do Prvog svjetskog rata SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland • 3. razdoblje - između dva svjetska rata Njemačka, Francuska, Belgija • 4. razdoblje - od 1940. do 1948. godine Argentina i druge zemlje Latinske Amerike, Sjeverna Amerika • 5. razdoblje - od 1965. do 1990. godine Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada • 6. razdoblje - od 1991. do danas Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland

6. Gradišćanski Hrvati(Austrija) • Osmanlijski prodori iseljavanje Hrvata (Lika, Krbava, Banovina, Slavonija, Bosna, Posavina, Pounje, Hrvatsko primorje i krajevi južno od Senja). • U 16. st. naseljavaju zapadnu Mađarsku,Istočnu Austriju, zapadnu Slovačku i južnu Moravsku • Autonomija u crkvenim pitanjima; • Lovro Bogović 1754. tiska molitvenik Hisa Zlata; očuvanje identiteta • Jačke – narodne pjesme • Poljodjelstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, “furmani”

7. Gradišćanski Hrvati(Austrija) • Od 1868. uvodi se 6 godina obvezne nastava na hrvatskom • jeziku • 1878., Mihovil Naković – Deklaracija o jedinstvenom • hrvatskom pravopisu i književnom jeziku gradišćanskih • Hrvata • Krajem 19. i početkom 20. st. započinje narodni preporod • Mate Meršić Miloradić, pjesnik i preporoditelj; • 1910., Naše novine, prve novine na hrvatskom jeziku • Raspad Austro-Ugarske i referendum 1921.; razdvajanje • Hrvata zapadne Ugarske; oko 80 sela pripalo je Austriji • Danas – gradišćanski Hrvati u Saveznoj zemlji Gradišće (do • 35 000) i gradišćanski Hrvati u Beču (do 15 000)

8. Hrvati u Mađarskoj • Jezično i kulturno – najraznovrsnija i najsloženija hrvatska manjina izvan matične zemlje • Sedam većih skupina – gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati, Bošnjaci, Šokci, Bunjevci i podunavski Hrvati. • Podaci HDS – između 40 i 50. 000 Hrvata; Baranja, Podravina, duž mađarsko-austrijske granice, u okolici Kaniže i Budimpešte • Doseljavaju u rasponu od 15. do 18. st s gotovo čitavog hrvatskog etničkog prostora

9. Hrvati u Mađarskoj • Velika uloga franjevaca (Bosna Srebrena) u preseljavanju ali i u razvoju kulture i školstva; samostani u Baji, Mohaču, Budimu • Nacionalni preporod gradišćanskih Hrvata i Bunjevaca krajem 19. i početkom. 20. stoljeća; časopisi, čitaonice, udžbenici, književna djelatnost • Mate Meršić Miloradić i Ivan Anutunović • Kraj Prvog svjetskog rata – Bunjevci, gradišćanski Hrvati i Šokci su odvojeni novim granicama • Nakon Drugog svjetskog rata – novi školski sustav; osniva se Hrvatska učiteljska škola u Pečuhu; nastava na hrvatskom jeziku • Hrvatska državna samouprava (HDS) - političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj; Savez Hrvata u Mađarskoj

10. Hrvati u Vojvodini (Srbija) • Hrvati u Bačkoj, Srijemu i u manjem broju u Banatu - rubni • dio hrvatskog etničkog prostora; danas 56.546 (popis 2002.) • Nekoliko regionalnih i subetničkih imena ( Bunjevci i Šokci) • Bunjevački Hrvati potječu iz zapadne Hercegovine; • naseljavaju krajem 17. st. sjevernu Bačku (Subotica • i Sombor s okolicom). Danas najbrojnija zajednica. • Šokački Hrvat, predvođeni franjevcima, dolaze iz • Bosne na prostor jugozapadne i zapadne Bačke i • zapadni dio Srijema • Zbog preustroja vojne granice Hrvati se u većem • broju u 18. st. naseljavaju u Banatu • narodni preporod bačkih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca • preporoditelji biskup Ivan Antunović, Pajo Kujundžić, Mijo Mandić • ”Bunjevačke i šokačke novine”, Subotička Danica, Neven

11. Moliški Hrvati (Italija) • Talijanska pokrajina Molise, “zone bande mora” • Hrvati se doseljavaju krajem 15. i u početku 16. stoljeću • s područja Dalmacije (prostor između Cetine i Neretve); • Legenda o doseljenju; Sv. Lucija • Moliškohrvatski jezik ili “po našku” nema turcizama; • sačuvan je usmenom predajom • Nekad brojna zajednica (oko 15 naselja) danas opstoji • samo u mjestima Kruč, Mundimitar i Filić. • Danas oko 4 500 stanovnika

12. Hrvati u Rumunjskoj • Najstarija hrvatska manjina; dobro jezično i etnografski • očuvana • Tri skupine (neznatne jezične razlike): Rekaš, Keča i • Karaševsko-severinska županija (Karaš i Lupak). • Najveći broj, njih 6 500, živi u Karaševsko-severinskoj • županiji (Karaševci, Krašovani, Karaševski Hrvati) • Doseljavanje u nekoliko faza; karaševski Hrvati • dolaze tijekom 15. i 16. st.; kečanski Hrvati su preseljeni • u 18. st. s vlastelinstva zagrebačkog biskupa u Banat; • rekaški Hrvati dolaze oko 1650. • Početkom 20. st. Rekaš postaje središte društvenog • i gospodarskog života regije. • Počasni konzulat RH u Rešici Karaševo

13. Hrvati u Češkoj • Iako po podrijetlu slični gradišćanskim Hrvatima, Hrvati u • južnoj Moravskoj smatraju se posebnom zajednicom • Dolaze u 16. i 17. st. s Banovine i Korduna • Do početka 20. st. zbog asimilacije održala su se samo • tri većinska hrvatska naselja: Frielištof, Dobro Polje i • Nova Prerava. • Zbog događaja prije Drugog svjetskog rata -raseljavanje • i asimilacija; • Nakon 1989. Hrvati se ponovno okupljaju u udruge i • organiziraju kiritofe (blagdane). • Danas Hrvata ima oko 850 i organizirani su u • Hrvatski kulturni savez

14. Hrvati u Slovačkoj • Dolazak Hrvata u Slovačku u 16. st., njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji, usko • su povezani s gradišćanskim i moravskim Hrvatima. • Dolaze s područja oko Kupe, Podravine, Posavine, Zagorja, Kostajnice, Križevaca • i Slunja. • Naseljavaju oko 80 mjesta; danas samo u 5 naselja u blizini Bratislave – Devinsko • Novo Selo, Hrvatski Jandrof, Čunovo, Hrvatski Grob i Šenkvice. • “Muzej hrvatske kulture u Slovačkoj” u Devinskom Novom Selu

15. Hrvati u Sjedinjenim Američkim Državama • Legende o doseljenju u Ameriku; danas 401.208 Hrvata • Veća iseljavanja počinju oko 1880. godine iz Hrvatskog • primorja, Like, okolice Jaske, Dalmacije i sa otoka • Uzroci iseljavanja – uglavnom ekonomske prirode • Do kraja Prvog svjetskog rata iselilo je oko 350.000 ljudi • Hrvati u Louisiani (prva kolonija); u industrijskim centrima • Pittsburgh, Chicago, Detroit; kalifornijskoj Zlatnoj groznici; • na gradnji transkontinentalne željeznice; San Pedru; na Aljasci • Okupljanje oko Katoličke crkve, osnivanje raznovrsnih • udruga i očuvanje identiteta • Hrvatska bratska zajednica 1926. • Novi val iseljavanja nakon Drugog svjetskog rata

16. HVALA NA POZORNOSTI! loranda.miletic@azoo.hr