100 likes | 437 Views
Govor i inteligencija. 1. Uvod. Jezik je sustav znakova koji služi za ostvarivanje govora. Govor se ne mora uvijek ostvarivati jezikom. Može se ostvariti i pokretima, pismom. Svatko upotrebljava jezik drugačije u govoru.
E N D
1. Uvod • Jezik je sustav znakova koji služi za ostvarivanje govora. • Govor se ne mora uvijek ostvarivati jezikom. Može se ostvariti i pokretima, pismom. • Svatko upotrebljava jezik drugačije u govoru. • Mnogi znanstvenici uspoređivali su govor i inteligenciju stavljajući ih u korelaciju i pomoću koeficijenta alijenacije dokazivali njihovu (ne)povezanost.
2. Jezik i govor Stančić i Ljubešić govoreći o razlici između govora i jezika ističu kako govor može biti ostvaren verbalno i neverbalno(gestama). • Govor je individualan jer svaki pojedinac na svoj način iskorištava materijal(jezik) u reprodukciji misli preko govora. • Jezik je objektivna, društveno-povijesna tvorevina.
3. Govor i inteligencija • Mc Carty (1965., str. 598) ističe da je govor područje dječjeg razvoja u kojemu su individualne varijacije više istaknute nego na gotovo bilo kojem drugom području. • Postoji tendencija kako inteligentnija djeca ranije progovore. • Terman je otkrio kako nadarena djeca sa IQ višim od 140 u prosjeku brže progovore, ali među njima ima i djece koja su progovorila tek u drugoj ili trećoj godini života.
4. Dinamika razvoja govora i inteligencije Lingvisti ističu kako je dijete sa tri godine savladalo sve gramatičke kategorije materinjeg jezika. • Inteligencija se neravnomjernom brzinom razvija do 9,5 godina života. Govor se razvija brže. • Paralelizam između govora i inteligencije javlja se time što se govor razvija do puberteta, a inteligencija je maksimalna u 14. ili 15. godini života.
Jedan šestogodišnjak se čudi što se iznad Ženeve uzdižu dva Saleva, dok se iznad Zermatta uzdiže samo jedan. • Druga djeca su odgovorila da je Veliki Salev za duge šetnje i „velike“ ljude, a Mali Salev za kratke šetnje i za djecu • U ovom slučaju vidljivo je kako oni mogu govoriti na razini odraslih, ali njihovi kognitivni procesti nisu dovoljno razvijeni za potpuno razumijevanje. • Piagetova škola tvrdi da se govor razvija na temelju senzomotoričke inteligencije.
Ako djetetu starom pet godina poslažemo šest plavih žetona na jednakom razmaku i zadamo mu da on poslaže jednak broj crvenih. Dijete će poslagati onoliko crvenih koliko stane u dužinu plavih i neće poslagati jednak broj. Ono je postupilo intuitivno, bez rasuđivanja. Procijenilo je količinu samo preko zauzetog prostora.
Jezik je jedno od sredstava kojima se može ostvariti govor. Govor je jezik u upotrebi i može se ostvariti i pokretom, te pismom. • Značajni teoretičari na području govora i inteligencije su: Piaget, Inhelder, Mc Carthy, Chomsky, Terman. • S druge strane Terman u svojem istraživanju pronalazi da neka djeca sa IQOM višim od 140 progovore kasnije(u 2. ili 3. godini života). • To dokazuje nepovezanost razvoja govora i inteligencije. Govor se razvija prije.
Sveučilište u Zadru Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Slavica Vrsaljko, prof Tomislav Magdić Zadar, listopad 2010.