1 / 9

Govor i inteligencija

Govor i inteligencija. 1. Uvod. Jezik je sustav znakova koji služi za ostvarivanje govora. Govor se ne mora uvijek ostvarivati jezikom. Može se ostvariti i pokretima, pismom. Svatko upotrebljava jezik drugačije u govoru.

tait
Download Presentation

Govor i inteligencija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Govor i inteligencija

  2. 1. Uvod • Jezik je sustav znakova koji služi za ostvarivanje govora. • Govor se ne mora uvijek ostvarivati jezikom. Može se ostvariti i pokretima, pismom. • Svatko upotrebljava jezik drugačije u govoru. • Mnogi znanstvenici uspoređivali su govor i inteligenciju stavljajući ih u korelaciju i pomoću koeficijenta alijenacije dokazivali njihovu (ne)povezanost.

  3. 2. Jezik i govor Stančić i Ljubešić govoreći o razlici između govora i jezika ističu kako govor može biti ostvaren verbalno i neverbalno(gestama). • Govor je individualan jer svaki pojedinac na svoj način iskorištava materijal(jezik) u reprodukciji misli preko govora. • Jezik je objektivna, društveno-povijesna tvorevina.

  4. 3. Govor i inteligencija • Mc Carty (1965., str. 598) ističe da je govor područje dječjeg razvoja u kojemu su individualne varijacije više istaknute nego na gotovo bilo kojem drugom području. • Postoji tendencija kako inteligentnija djeca ranije progovore. • Terman je otkrio kako nadarena djeca sa IQ višim od 140 u prosjeku brže progovore, ali među njima ima i djece koja su progovorila tek u drugoj ili trećoj godini života.

  5. 4. Dinamika razvoja govora i inteligencije Lingvisti ističu kako je dijete sa tri godine savladalo sve gramatičke kategorije materinjeg jezika. • Inteligencija se neravnomjernom brzinom razvija do 9,5 godina života. Govor se razvija brže. • Paralelizam između govora i inteligencije javlja se time što se govor razvija do puberteta, a inteligencija je maksimalna u 14. ili 15. godini života.

  6. Jedan šestogodišnjak se čudi što se iznad Ženeve uzdižu dva Saleva, dok se iznad Zermatta uzdiže samo jedan. • Druga djeca su odgovorila da je Veliki Salev za duge šetnje i „velike“ ljude, a Mali Salev za kratke šetnje i za djecu • U ovom slučaju vidljivo je kako oni mogu govoriti na razini odraslih, ali njihovi kognitivni procesti nisu dovoljno razvijeni za potpuno razumijevanje. • Piagetova škola tvrdi da se govor razvija na temelju senzomotoričke inteligencije.

  7. Ako djetetu starom pet godina poslažemo šest plavih žetona na jednakom razmaku i zadamo mu da on poslaže jednak broj crvenih. Dijete će poslagati onoliko crvenih koliko stane u dužinu plavih i neće poslagati jednak broj. Ono je postupilo intuitivno, bez rasuđivanja. Procijenilo je količinu samo preko zauzetog prostora.

  8. Jezik je jedno od sredstava kojima se može ostvariti govor. Govor je jezik u upotrebi i može se ostvariti i pokretom, te pismom. • Značajni teoretičari na području govora i inteligencije su: Piaget, Inhelder, Mc Carthy, Chomsky, Terman. • S druge strane Terman u svojem istraživanju pronalazi da neka djeca sa IQOM višim od 140 progovore kasnije(u 2. ili 3. godini života). • To dokazuje nepovezanost razvoja govora i inteligencije. Govor se razvija prije.

  9. Sveučilište u Zadru Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Slavica Vrsaljko, prof Tomislav Magdić Zadar, listopad 2010.

More Related