Podsjetnik

1. Podsjetnik Tradicijska baštinaBožićni običaji

2. 25. studenog- Sveta Katarina • započinju svakodnevne pripreme za Božić u obitelji • uzrečice • ''Sveta Kata kokošica - misec dana do Božića.'' • ''Sveta Kata – snig prid vrata.”

3. Prva nedjelja Došašća (Adventa) • vrijeme duhovne pripreme za Božić • ukorijenjeno u lokalnu tradiciju kroz: • post, tj. odricanje od hrane • činjenje dobrih djȇlā • odlasci na mise zornice • nošenje baklji, lučica • simbolički razgone mrak • zlo i nedaće • pali se 1. svijaća na adventskom vijencu

4. 4. prosinca – Sveta Barbara • Iako u Šibeniku postoji crkva sv. Barbare, u narodu su se izgubili običaji: • da u kuću dolaze prvi čestitari • muški rođaci • izricali su dobre želje • prizivali obilje • napredak.

5. 6. prosinca - Sveti Nikola • zaštitnik putnika i mornara • bio je jako imućan i bogat • legenda: • tri siromašne sestre • nisu se mogle udati bez miraza • potajno im je darovao zlatnike • ubacio ih kroz dimnjak – ravno u čizme koje se sušile pored kamina • zbog dobročinstvima sirotinji i djeci, na njegov blagdan počinju običaji darivanja

6. Običaji u Šibeniku • Krampus • strašan izgled, rogovi, nakazno lice, papci • plaši grješne, posebno djecu • proizvodi veliku buku lancima, zvecka praporcima • zločeste tuče šibom, posipa pepelom, bodetrozubom • sv. Nikola • dariva djecu, dijeli bombone

7. Običaji u Šibeniku • djeca uoči blagdana na prozor stavljaju svoje čizmice • sv. Nikoli ostavljaju pismo sa svojim željama • dobroj djeci • čizmicu napuni raznim slatkišima, bombonima, kolačićima, doda još neki dar • neposlušnoj djeci • čizmica je ostajala prazna • pod jastukom – šiba = opomena

8. 13. prosinca- Sveta Luca • Luca/Lucija:lux, lucere = svjetlost • sv. Lucija (4 st.,Siracusa, Sicilija) • iz bogate obitelji, zaručena • da bi izmolila ozdravljenje svoje bolesne majke • hodočastila je na grob mučenice Agate u Kataniji • ona joj je predvidjela skoru mučeničku smrt • imetak je podijelila siromasima, otkazala zaruke • iskopala oči da više ne vidi zaručnika • simboličko značenje • biti bez očiju = biti u tami = nadolazeća najduža noć i najkraći dan zimskog solsticija • suzdržavanje od gledanja vanjskog svijeta daje novu, unutarnju duhovnu svjetlost, nadu i vjeru

9. Sije se pšenica • najčešće su to činile djevojke • simbolika • plodnost, obiteljsko blagostanje, obilje • vraćanje snage zimskom suncu kroz svjetlost • sunce će opet zagrijati zemlju, niknut će novi plodovi • narasla pšenica • postavlja se na stol, sa svijećom • u božićne jaslice • vezivala se • crvenom trakom - zaštitila od uroka • u novije vrijeme stavlja - hrvatska trobojnica • visina koju pšenica dosegne do Božića, pretkazivala je visinu uroda, blagostanja obitelji u novoj godini

10. Darivanje • sv. Luca – skromni darovi • suhe smokve, bajami, orasi i jabuke • čarapa • na prozoru ili uzglavlju djetetove postelje • sadržan je odgojni moment • sami moraju oprati čarape • moraju pomoći majci u nekom kućanskom poslu • Govorilo se:"Sveta Luca na božićna vrata kuca."

11. Običaji u Šibeniku • Ostaci magijskih obreda • pekli su se posebni veliki okrugli i posni kolači – s maslinovim uljem • samo za ukućane • kao zamišljeni zatvoreni magijski krug • vjerovalo se da osiguravaju • zdravlje • zaštitu od nevolja i zla

12. Narodni običaji • od blagdana sv. Luce pa sljedećih 12 dana (do Božića) pratiti kakvo je vrijeme • po tome se predviđalo vrijeme za cijelu iduću godinu • bili su zabranjeni tkanje, vezenje, šivanje, sve vezano za neko bodenje, probadanje, bušenje

13. Magijski obredi uz svjetlost i vatru vezani za žensku mladež vatru i žeravice s komina nosile bi po kući bacile bi žeravu / žar na pod po strukturi rasutog žara gatalo se kad će se dotična udati i za koga

14. Magijski obredi vezani za mušku mladež zaogrtali bi se bijelim plahtama tumarali ulicama plašeći djevojke u želji da sretnu onu koja im se sviđa hrabriji su čak ulazili u kuće u kojima je bilo djevojaka za udaju

15. 17. prosinca – Proslava • Šibenik, jedini grad koji još čuva ovaj običaj • Proslave ili “osmine prija Božića” • ne zna se sa sigurnošću podrijetlo • od rimskih Saturnalija • zimski solsticij smatrao se danom novog početka • običaji i svetkovine vezane uz čin ponovnog rađanja mladog Sunca • slavilo se što će dani biti sve duji, a noći sve kraće • iz šibenske povijest ratovanja s Turcima • sjećanje na jednu od pobjeda • i slavlje koje je zatim uslijedilo

16. Slavljenje Proslave • u ponoć su zvonila sva crkvena zvona • na Poljani se okupljalo mnoštvo svijeta • uz glazbu se pjevalo, plesala su se kola • nudile su se • fritule, pišpaji, mlado vino i rakija • pucalo se iz kubura i maškula • vjerovanje da se time tjera zima • danas • običaj prihvaćen u kršćanskoj tradiciji Šibenika – dobio značenje proslave rođenja malog Isusa – koji će svjetlom svojeg uskrsnućem pobijediti tamu i zlo • dan ne odgovara astronomskom računanju vremena, tj. trenutku zimskog suncostaja

17. 24. prosinca – Badnji dan • od stsl. bodar ili badar= biti budan, bdjeti • do zvuka večernjih zvona: • strogi post i nemrs • vratiti sve dugove • pomiriti se s onima u svađi • završiti sve poslove u kući • pripremiti sva jela i kolače • posno blagovanje – zajedno uža obitelj • riblja jela: bakalar,crni rižot, frigane lignje, i sl.

18. kadilo se po kući tamjanom • odlazak na svečanu misu – Ponoćku • radosno i proročansko rođenje Mladoga Kralja = snaga obitelji, obiteljsko prožimanje • nakon mise primale su se i davale čestitke • ''Na dobro van došlo porođenje Ditića, Stipanja, Ivanja, Mladenci i svi drugi u godini danci!'‘ • ''Sve sritno i berićetno bilo!'‘ • ''Na tom Mladom litu zdravi i veseli bili...''

19. Do ponoći • kitila se smrika/ smreka ili bor ukrasima: • pozlaćene šiške, bajami, orasi • svileni bomboni, krep papir, pamuk • stakleni baluncini i razne figure • postavljale su se jaslice • ručno izrađene od đeša • ukrašene mahovinom, bršljanom, lovorom • pjevale su se božićne narodne pjesme

20. 25. prosinca – Božić • dan mira i spokoja na Zemlji • nakon mise, dan se provodio u obiteljskom krugu • prije obiteljskog ručka • pali se božićna svijeća (oznaka bratovštine) • svijeća se stavljala u već izraslu pšenicu • visina pšenica dosegnuta do Božića pretkazivala je visinu uroda i blagostanja dotične obitelji u novoj godini • molilo se, pjevalo uz jaslice

21. posluživala su se ''finija'' jela slijedom: • juha • obavezni dodatak - luganiga= vrsta svježe kratke kobasice od finog svinjskog mesa u svinjskom crijevu, s dodatkom masti i istočnjačkih začina, npr. klinčića, oraščića, papra, cimeta, … • jota, rambašići i suho svinjsko meso • pašticada s njokama • pečeno – tuka i svinjetina s krumpirima • razni sitni kolači, krokanti, mendulate

22. božićni ručak završavao je obredomdarivanja svijeće vinom i kruhom • u ono vrijeme skupe svijeće treba, nedugo po ručku, ugasiti • najstariji član obitelji, glava kuće • pazilo se u kojem će smjeru dim svijeće • ne smije prema onome koji je gasi • to bi značilo da će i njegov život tako zgasnuti • da neće dočekati idući Božić • da se umili svijeći ''darivao'' bi je onim najvrjednijim što ima - vinom i kruhom, simbolima života

23. poslije svečanog ručka moglo se ići čestitati • samo rođacima, prijateljima i prvim susjedima • djeca su sa sobom nosila jabuku u koju su im, nakon izrečene čestitke, rođaci, prijatelji i susjedi zabadali munitu, jednu ili više kovanica

24. 26. prosinca – Stipanja • drugi dan Božića • Sveti Stjepan, blagdan • ništa se nije radilo, • čak se nije kuhalo jer je ostalo dovoljno hrane od Božića • slavio se naročito u onim kućama u kojim je bio slavljenik tog imena • išlo se u posjete i na čestitanje

25. 27. prosinca – Ivanja • treći dan nakon Božića • Sveti Ivan, apostol, blagdan • skoro sve isto kao prethodni dan • slavio se naročito u onim kućama u kojim je bio slavljenik tog imena • čestitka • ''Na dobro van došlo porođenje Ditića, Stipanja, Ivanja, Mladenci i svi drugi u godini danci!'‘

26. 28. prosinca Dan nevine dičice ili Mladenci Herodov pokolj nevine djece • strah da će mu novi Kralj ugroziti vladu • dao je ubiti djecu do druge godine života Dan sjećanja • na muku nevine djece, na roditeljsku bol Običaj u Šibeniku • mladići su svojim odabranicama poklanjali crvene jabuke • ako prihvati jabuku, značilo da pristaje udati se

27. Ovom običaju u Šibeniku nužno je prethodio jedan drugi običaj • na Svi svete (1. studenog) – na “Prvo čelo Božića” • darivanje FAVETA • mladić je djevojci koja mu se sviđa, darivao loptaste kolačiće od bajama i jaja s dodatkom kakaa, ruma, cimeta • više se ne proizvode u Šibeniku • danas je to proizvod splitskog Bobisa, poznat pod imenom Bobići • ako djevojka prihvati favete, znači da se i on njoj sviđa • ako se mladić ne predomisli, djevojka od njega, đuvegije, na Dan nevine dičice ili Mladenaca može očekivati crvenu jabuku = znači da oboje pristaju razmišljati o međusobnom braku • danas se običaj potpuno izgubio

28. 31. prosinca – Silvestrovo 1. siječnja – Nova godina • navečer se išlo na svečanu misu – Misu zahvalnicu • pjevalo se ''Tebe Boga hvalimo…'' • nije bilo posebnih običaja • ponavljali su se isti ili slični rituali kao za Božić • svečano se blagovalo kao na Božić

29. 6. siječnja - Tri kraja • Bogojavljenje • kadioci u pratnji svećenika dolaze moliti i pokaditi kuću tamjanom • to je zadnji dan božićnih slavlja • ''skida se'' smrika / bor • još je samo jedan blagdanski ručak

30. S ponosom na pretke i njihove običaje zapisah ovo po vlastitom sjećanju i prema riječima nekih starijih kazivača da se ne zaboravi!