1 / 24

PODSJETNIK I OSVRT NA OKRUGLE STOLOVE MAGAZINA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

PODSJETNIK I OSVRT NA OKRUGLE STOLOVE MAGAZINA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE. listopad 2011., Zagreb Predrag Bejaković. Brod Croatia HMS mijenja smjer…. ...pred njim je mnogo opasnih hridi. Nepovoljan odnos između broja osiguranika i umirovljenika

kirk-may
Download Presentation

PODSJETNIK I OSVRT NA OKRUGLE STOLOVE MAGAZINA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PODSJETNIK I OSVRT NAOKRUGLE STOLOVE MAGAZINA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE listopad 2011., Zagreb Predrag Bejaković

  2. Brod Croatia HMS mijenja smjer…

  3. ...pred njim je mnogo opasnih hridi • Nepovoljan odnos između broja osiguranika i umirovljenika • Veliki broj umirovljenika koji primaju male mirovine s tendencijom daljnjeg smanjivanja • Visoka izdvajanja za mirovinsko osiguranje • Rano se odlazi u mirovinu uz razmjerno kratak staž osiguranja • Uglavnom se ne štedi za mirovinu i velika su očekivanja od države

  4. Svijest kapetanskog mosta? Svijest putnika? Svijest posade?

  5. U kojoj su mjeri stanja svjesni • putnici – aktivni osiguranici i umirovljenici • posada – dionici: sindikati, poslodavci, državna tijela i institucije • kapetanski most – Vlada

  6. Najkraće o uzrocima problema • Razlozi su demografski – ponajviše starenje stanovništva i sistemski – postojeći sustav nedovoljno potiče ostajanje u svijetu rada. • Donedavno bila je razmjerno nisko utvrđena dob za odlazak u mirovinu i kratko utvrđeno razdoblje za plaćanje doprinosa.

  7. Što je nedavno učinjeno? • Zbog zakonskih promjena zaustavljen je trend brzog rasta broja novih korisnika najniže mirovine te je poboljšan položaj novih umirovljenika i smanjen udio korisnika najniže mirovine među novim korisnicima. • Za žene je podignuta dob za mirovinu na 65 godina do 2030., a i više se kažnjava prijevremeno umirovljenje. • Zbog gospodarske krize mirovine iz I. stupa nisu usklađivane u 2010. godini, pa im se vrijednost realno smanjila za približno 1%.

  8. Pojedini izlagači su istaknuli (I) • Anušić je pojasnio razloge u razlici mirovine između starih i novih umirovljenika te potrebnih mjera za postizanje ravnoteže između mirovinskih stupova. • Milićević Pezelj navela dva pitanja koja treba rješavati odvojeno: 1. jesu li fiskalni troškovi javnoga mirovinskog sustava problem? 2. hoće li (djelomična ili potpuna) privatizacija biti dugoročno korisna?

  9. Pojedini izlagači su istaknuli (II) • Zuber zaključuje kako opterećenje mirovinskim doprinosima u odnosu na visinu neto zarade osiguranika nije razmjerno ekonomskoj snazi različitih skupina osiguranika – radnika, obrtnika, samostalnih zanimanja i poljoprivrednika. • Rismondo naglasio kako je dodatak na nove mirovine ublažio razlike i preporučio uvođenje cenzusa prihoda i/ili imovine kao uvjeta za pravo na najnižu mirovinu.

  10. Pojedini izlagači su istaknuli (III) • Marušić smatra da ako minimalna mirovina ovisi o prihodima ili imovini, bolja je usmjerenost prema onima kojima je stvarno potrebna, ali je moguća stigmatizacija korisnika. • Grbavac je naglasio kako je potrebno priznavanje prava na dodatak na mirovinu i članovima obveznih mirovinskih fondova.

  11. Pojedini izlagači su istaknuli (IV) • Bađun ističe kako je mirovinski sustav iskrivljen brojnim posebnim pravilima, a njihov udio u rashodima za mirovine iznosi oko 20%. • Krištof upozorio kako se razmjerno visoke otpremnine isplaćuju osobama koje dobrovoljno odlaze u mirovinu, što ne potiče ostajanje u svijetu rada.

  12. Pojedini izlagači su istaknuli (V) • Matković navodi kako je zbog mnogih razloga potrebno poticati zadržavanje starijih osoba u svijetu rada. • Vehovec iz stavova poslodavaca zaključuje kako su mlađi bolji u motivaciji, ambicioznosti, kreativnosti, prilagodljivosti promjenama i novim tehnologijama, ali stari su u prednosti u poštenju i integritetu, odanosti, pažljivosti i pouzdanosti.

  13. Pojedini izlagači su istaknuli (VI) • Bađun vjeruje kako su glavni razlozi velikog broja korisnika invalidskih mirovina loše zdravstveno stanje populacije, loši uvjeti rada, korupcija i, naravno, rat. • Marušić podsjeća kako Hrvatska za invalidske mirovine izdvaja oko 26% ukupnih mirovinskih rashoda, dok je u EU27 to oko 16%. • Marinković Drača naglašava kako je zapostavljena profesionalna rehabilitacija i nije postavljena kao obveza poslodavcu i radniku.

  14. Pojedini izlagači su istaknuli (VII) • Štimac ističe kako su prinosi MF od početka rada prosječno iznosili 5,4% uz inflaciju 2,7%, a predviđalo se 2% iznad inflacije. • Vukšić vjeruje kako mirovinska reforma znači moguće povećanje ukupne štednje, širenje baze ulagača i stabilniju potražnju za vrijednosnicama, doprinos u poboljšanju korporativnog upravljanja, poticaj stvaranju financijskih inovacija, smanjenje transakcijskih troškova i povećanu likvidnost.

  15. Pojedini izlagači su istaknuli (VIII) • Novoselec navodi kako su mirovinski fondovi svjesni da njihova kuna uložena u hrvatsko gospodarstvo ne samo da stvara prinos već otvara nova radna mjesta (nove članove fondova) i pozitivno utječe na plaće (povećava uplate u fondove). • Urban naglašava kako je potrebna detaljna analiza za različite skupine umirovljenika koja uzima u obzir ukupni dohodak i veličinu kućanstva.

  16. Pojedini izlagači su istaknuli (IX) • Bađun i Klemenčić zaključuju kako postoji prostor za racionalizaciju troškova i u I. i u II. Stupu, a u budućim istraživanjima potrebno je napraviti projekciju visine mirovine iz II. stupa s i bez naknada. • Škreblin Kirbiš, Tomić i Vehovec navode kako smo u cjelini mirovinski nepismeni - slabo informirani, odnosno educirani, te, bilo zbog objektivnih ili subjektivnih razloga, slabo planiramo svoju budućnost.

  17. Zaključno (I) • Mirovinska reforma je složena jer su gubici neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine. • Koristi su nevidljive, dugoročne, raspršene i, naravno, izazivaju protivljenje osiguranika. • Ali, te su promjene nužne ako se želi očuvati mirovinski sustav u promijenjenim uvjetima života i rada. • Projekt Analiza mirovinskog sustava trebao bi poboljšati znanja i informiranosti građana,pa...

  18. Zaključno (II) …smo predložili deset skupina mjera vezanih uz • prvi stup • drugi stup • povlaštene mirovine • invalidske mirovine • oporezivanje mirovina • otpremnine • rad starijih osoba • standard umirovljenika • poslovanje mirovinskih fondova • troškove upravljanja institucijama I. i II. stupa.

  19. Prijedlozi mjera: I. i II. stup • Redefinirati uvjete za ostvarivanje i korištenje prava (invalidnost, starosne granice) i povisiti dob za umirovljenje • Razmotriti uvođenje cenzusa prihoda kao uvjeta za pravo na najnižu mirovinu • Osigurati učinkovitu naplatu doprinosa, osnažiti povezanost plaćanja doprinosa i visine mirovine te unaprijediti sustav ovrhe za mirovinske doprinose • Pravo na dodatak na mirovinu priznati i umirovljenicima iz II. stupa proporcionalno vremenu koji su proveli u I. stupu

  20. Povlaštene i invalidske mirovine Povlaštene: • ograničiti daljnje povećanje broja i usporiti rast visine mirovina • provesti usklađivanje s općim propisima, odnosno mirovinska prava dužnosnika izjednačiti s običnim umirovljenicima Invalidske: • izjednačiti prava po osnovi invalidnosti i poboljšati bazu podataka, pri čemu se to najprije odnosi na evidenciju korisnika invalidskih mirovina prema grupama bolesti • izraditi jedinstvenu listu tjelesnih oštećenja i uspostaviti jedinstveno tijelo vještačenja te doraditi sustav invalidske zaštite osiguranika u više stupova mirovinskog osiguranja

  21. Oporezivanje mirovina i otpremnine Oporezivanje • U mjere za poboljšanje mirovinskog osiguranja uključiti i poreznu politiku • Osigurati vodoravnu jednakost između korisnika mirovinskih prava: jednakost u visini porezne obveze koje ostvaruju jednake primitke • smanjiti broj olakšica u sustavu oporezivanja mirovina i širiti osnovicu na koju se plaća porez Otpremnine • Poticati dokup mirovine i različito porezno tretirati otpremnine zaposlenika koji odlaze u mirovinu od onih koji završavaju na burzi rada

  22. Rad starijih osoba i standard umirovljenika • Razmotriti mogućnost rada umirovljenika uz primanje mirovina i povećati dostupnost poslova starijim radnicima • Promijeniti praksu umirovljenja tako da ostanak u zaposlenosti bude novčano povoljniji izbor i zaposlenicima i poslodavcima Standard • Osnažiti baze podataka na temelju kojih se donose odluke i kreiraju javne politike, a u budućim analizama u obzir uzeti imputiranu rentu, štednju i zaduženost umirovljenika • Umjesto agregatnih pokazatelja potrebno je izrađivati i koristiti se detaljnijim analizama koje prikazuju dohodak pojedinih tipova kućanstava i dohodovnih skupina

  23. Poslovanje mirovinskih fondova i troškovi upravljanja institucijama • Postojećem obveznom mirovinskom fondu dodati dva nova fonda (podportfelja) • Postojećim članovima ponuditi nove fondove kao opciju uz ograničenja i uvesti automatizam za nove članove • I dalje snižavati ulazne i upravljačke naknade • Postoji prostor za racionalizaciju troškova i u I. i u II. stupu • HZMO bi trebalo promatrati u kontekstu efikasnosti čitavog javnog sektora • U budućim istraživanjima napraviti projekcija visine mirovine iz II. stupa s i bez naknada.

  24. Hvala na pozornosti, sva pitanja i drugačija mišljenja su dobro došla

More Related