PODSJETNIK I OSVRT NA OKRUGLE STOLOVE ČASOPISA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

1. PODSJETNIK I OSVRT NAOKRUGLE STOLOVE ČASOPISA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE Predrag Bejaković Institut za javne financije, Zagreb Analiza mirovinskog sustava, 6. okrugli stol Rujan 2011., Zagreb

2. Ciljevi i nastojanja organizatora Održiv (upravljiv) mirovinski sustav • “Rasvjetljavanje” prvog stupa • Mogućnosti jačanja drugog stupa • Uvjeti promoviranja trećeg stupa - Prijedlog akcija kojima bi se uspostavio mirovinski sustav održiv u dužem roku. - Razmotriti kako razviti povjerenje koje bi omogućilo provedivost potrebnih aktivnosti.

3. Sudionici projekta • AZ mirovinski fondovi, • Erste plavi mirovinski fondovi, • PBZ Croatia osiguranje OMF, • Raiffeisen mirovinski fondovi, • HUP, Zagrebačka burza, HGK, • SSSH i Matica hrvatskih sindikata.

4. Održano 5 okruglih stolova i 1 radionica • 19. siječnja, uvodno: Problemi i perspektive mirovinskog sustava • 16. veljače: Tko se sve ukrcao u I. stup mirovinskog osiguranja • 17. ožujka: I umirovljenici traže posao • 19. travnja: Invalidske mirovine - Jesu li Hrvati shrvani krizom ili bolešću? • 14. lipnja: Razapeti između dva stupa • 13. srpnja: Mirovinska reforma - Kakva je budućnost drugog stupa?

5. Izlagači Krešimir Rožman (Mingo) Teo Matković (Pravni fakultet) Zoran Anušić (Svj. banka) Maja Vehovec (EIZG) Ana Milićević Pezelj (SSSH) Marko Krištof (Sindikat znanosti) Marija Zuber (RiF) Mitja Čok i Jože Sambt (Slovenija) Damir Grbavac (OMF–HUP) Dušanka Marinković Drača (TEB) Predrag Bejaković (IJF) Elaine Fultz (SAD) Mihovil Rismondo (HZMO) Dubravko Štimac (PBZ Croatia) Ljiljana Marušić (HZMO) Goran Vukšić (IJF) Marijana Bađun (IJF) Dinko Novoselec (AZ fond)

6. Bejaković o uzrocima poteškoća • Razlozi su demografski – ponajviše starenje stanovništva i sistemski – postojeći sustav nedovoljno potiče ostajanje u svijetu rada. • Donedavno bilo je razmjerno nisko utvrđena dob za odlazak u mirovinu i kratko utvrđeno razdoblje za plaćanje doprinosa. • Potrebne su daljnje reforme za očuvanje sustava.

7. Rožman je istaknuo • Zbog zakonskih promjena zaustavljen je trend brzog rasta broja novih korisnika najniže mirovine te je poboljšan položaj novih umirovljenika i smanjen udio korisnika najniže mirovine među novim korisnicima. • Za žene je podignuta dob za mirovinu na 65 godina do 2030. • Zbog aktualne gospodarske krize mirovine iz I. stupa nisu usklađivale u 2010. godini, pa im se vrijednost realno smanjila za približno 1%.

8. Anušić o budućim mirovinama • Pojasnio je razloge u razlici mirovine između starih i novih umirovljenika te potrebnih mjera za postizanje ravnoteže između mirovinskih stupova. • Ako se želi adekvatni dohodak treba promisliti neke elemente solidarnosti: među ostalim između muškaraca i žena, ali i sustavno jačati povezanost iznosa doprinosa i svote mirovina.

9. MilićevićPezelj: Zamke pojednostavljivanja • Dva su pitanja, koja treba rješavati odvojeno: 1. jesu li fiskalni troškovi javnoga mirovinskog sustava problem? 2. hoće li (djelomična ili potpuna) privatizacija biti dugoročno korisna? • Ne postoji univerzalni recept za “zdrav” mirovinski sustav otporan na demografske promjene, nepovoljna kretanja na tržištu rada, manipulativne utjecaje javnih vlasti → bio javan ili privatan, kapitalizirani ili sustav tekuće raspodjele u uvjetima loše vlasti svaki je sustav nesiguran.

10. Zuber: Veza doprinosa i mirovine • Pitanja: Je li sadašnji opseg solidarnosti primjeren? Osigurava li sustav željenu redistribuciju dohotka? Kako utječe na stopu siromaštva? • Opterećenje mirovinskim doprinosima u odnosu na visinu neto zarade osiguranika nije razmjerno ekonomskoj snazi različitih skupina osiguranika – radnika, obrtnika, samostalnih zanimanja i poljoprivrednika.

11. Grbavac: Novi mirovinski sustav – izvor nepravdi? • Među ostalim zbog Zakona o dodatku na mirovinu prema kojem to pravo ne ostvaruju osiguranici i u drugom stupu. • Stoga je potrebno priznavanje prava na dodatak na mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti i članovima obveznih mirovinskih fondova. • Ujedno je neophodno izraditi i prijedlog nove formule za izračun osnovne mirovine.

12. Rismondo: Obilježja mirovinskog sustava • Pojasnio obuhvat mirovinskog osiguranja te obrazložio stanje i kretanja broja osiguranika i korisnika mirovina. • Zbog proširenje obračunskog razdoblja na cijeli radni vijek nove mirovine su niže oko 20% od starih, ali to je bila neminovnost jer je prijetila financijska neodrživost mirovinskog sustava. • Dodatak na nove mirovine ublažio razlike.

13. Bađun o povlaštenim mirovinama • Mirovinski sustav iskrivljenim brojnim posebnim pravilima, a njihov udio u rashodima za mirovine iznosi oko 20%. • To ima za posljedicu dodatno slabljenje veze povezanosti uplaćenih doprinosa i mirovine. • Dio mirovina po povoljnijim uvjetima je zarađen, nije sve proračunski transfer. • Moguće uštede mogle bi se iskoristiti za rehabilitaciju i zapošljavanje branitelja.

14. Bejaković o minimalnoj mirovini • Minimalna mirovina važna u ublažavanju siromaštva starijih osoba, ali lako može nepovoljno utjecati na ponudu rada i/ili ne zadržavanje u svijetu rada starijeg stanovništva. • Nepravedno ako slične mirovine ostvaruju osobe koje su radile puni staž osiguranja i imale razmjerno visoki dohodak i one koje to nisu.

15. Marušić: obilježja i kretanja najniže i najviša mirovina • Ako pravo na najnižu mirovinu ne ovisi o prihodima ili imovini, mogući veliki broj korisnika najniže mirovine i troškova isplate. • Ako ovisi o prihodima ili imovini, bolja je usmjerenost prema onima kojima je stvarno potrebna, ali je moguća stigmatizacija korisnika i složeniji administrativni postupak. • Najvišu mirovinu ostvaruju osiguranici koji su u radnom vijeku ostvarivali plaću veću od 300% prosječne plaće u Hrvatskoj.

16. Matković o aktivnosti starijih • Hrvatska općenito ima nisku stopu aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, ali posebice niske su stope aktivnosti i zaposlenosti starijeg stanovništva. • Razlozi za veću aktivnost starijih su među ostalim sve dulji životni vijek, socijalna integracija, očuvanje kognitivnih sposobnosti. • Zbog mnogih razloga potrebno je poticati zadržavanje starijih osoba u svijetu rada.

17. Vehovec i stavovi poslodavaca • Mlađi su bolji u inicijativnosti, motivaciji, ambicioznost, zdravlju, kreativnost, prilagodljivost promjenama i novim tehnologijama. • Stari su u prednosti u poštenju i integritetu, odanosti, kompetentnosti u odlučivanju, pažljivosti, pouzdanosti. • Potrebno je sustavno poticati zadržavanje starijih osoba u svijetu rada.

18. Zuber i porezne kontroverze • Primatelj mirovina iz II. stupa su u nepovoljnijem fiskalnom položaju u odnosu na umirovljenika koji prima mirovinu samo iz I. stupa. • Važna pitanja: treba li snižavati visoke mirovine ili ih oporezivati, te ima li opravdanja za postepeno izjednačavanje osobnog odbitka (neoporezivog dohotka) umirovljenika i ostalih poreznih obveznika.

19. Krištof: Otpremnine za prijevremenu mirovinu • Razmjerno visoke otpremnine isplaćuju se osobama koje dobrovoljno odlaze u mirovinu, • Tvrtke smanjuje troškove, a brigu o socijalnoj sigurnosti preranog umirovljenja prebacu na državu. • Zaposlenik je dobio razmjerno visok iznos novca, samo je država loše prošlajer nema prihoda od poreza i doprinosa, a povećavaju joj se rashodi jer ima obvezu isplate mirovine.

20. Čok i Sambt o mirovinskoj reformi u Sloveniji • Predloženo povećanje razdoblje za izračun mirovinske osnovice (s 18 na 27 godina) i ukidanje horizontalna jednakost među umirovljenicima. • Zamišljeno kako bi u prosjeku 3-godine duže razdoblje rada omogućilo jednak (ili blago veći) iznos mirovine. • Time bi se poboljšala održivost sustava, ali nije prošlo na referendumu.

21. Marušić: Institut invalidnosti u Hrvatskoj • Hrvatska za invalidske mirovine izdvaja oko 26% ukupnih mirovinskih rashoda, dok je u EU27 to oko 16%. • Postoje značajne razlike među ostalim kod definicije invalidnosti i uvjeta za ostvarivanje prava, odnosno vodi li se osiguranje zbog ozljede na radu kao posebni sustav. • Ujedno, neke države prevode invalidske mirovine u starosnu mirovinu nakon navršene dobi za starosnu mirovinu. • U Hrvatskoj se priprema uspostava jedinstvenog tijela vještačenja i jedinstvene liste oštećenja.

22. Bađun: Zašto je mnogo invalidskih mirovina • Glavni razlozi velikog broja korisnika invalidskih mirovina su loše zdravstveno stanje populacije, loši uvjeti rada, korupcija i naravno rat. • Kao jedno od rješenja problema potrebno je ustrajati na stvaranju okruženja koje motivira rad, a ne traganje za rentom. Ujedno treba težiti suzbijanju korupcije, boljem promišljanju zakonskih promjena te poboljšanju uvjeta na radu i zdravstvenog stanja stanovništva.

23. Marinković Drača: Invalidi u mirovinskom osiguranju • U cjelini u Hrvatskoj je zapostavljena profesionalna rehabilitacija niti je postavljena kao obveza poslodavcu i radniku. • Profesionalna rehabilitacija je uređena u različitim sustavima pa su različite definicije. • Za istu osnovu invalidnosti postoje dvojna prava. • Potrebno je ukloniti loša rješenja i razvijati sustav profesionalne rehabilitacije.

24. Fultz: Mirovinske promjene u Mađarskoj i Poljskoj • Globalna gospodarska kriza je potaknula poteškoće ali to nije glavni uzrok problema. • Prije se može reći kako su zakoni bili neodgovarajući zbog tri glavna obilježja: “rupe” u sustavu javnih mirovinskih osiguranja, nedefiniranih ili slabo definiranih sustava privatnih mirovina, i slabe regulative upravljačke naknade privatnih fondova. • U cjelini, privatizacija nije uspjela smanjiti ili ukloniti političke rizike za uštede osiguranika.

25. Štimac: 10 godina obveznih mirovinskih fondova • Dva su ključna postignuća reforme: stvorena značajna nacionalna štednja i stvoren koncept osobnih računa, na kojem su pohranjena osobna sredstva, nasljedna i teško ih je oduzeti. • Jača povezanost između rada i visine mirovine (veća plaća i duži rad => veća mirovina) tako da 2. stup potiče kasniji odlazak u mirovinu. • Prinosi MF: od početka rada prosječno 5,4% uz inflaciju 2,7%, a predviđalo se 2% iznad inflacije. • Nastaviti smanjivati naknade i razvijati podportfelje kao unaprjeđenje u upravljanju rizicima.

26. Vukšić: Mirovinska reforma i tržište kapitala (TK) • Financijski posrednici i tržište kapitala, mogu utjecati na akumulaciju kapitala, ali I na produktivnost gospodarstva. • Hrvatsku obilježava relativno nerazvijeno TK. • Mirovinska reforma znači moguće povećanje ukupne štednje, širenje baze ulagača i stabilnija potražnja za vrijednosnicama, doprinos u poboljšanju korporativnog upravljanja, poticaj stvaranju financijskih inovacija, smanjenje transakcijskih troškova i povećanu likvidnost.

27. Novoselec: Dosadašnji učinci, aktualno stanje i prijedlozi za budućnost • U cjelini potrebno je očuvati 2. stup i potrebno je postupno povećati stopu izdvajanja za njega • Umirovljenicima iz 2. stupa dati dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu provedenom u 1. stupu, a onima koji su odabrali 2. stup dati pravo izbora najbolje mirovine u trenutku umirovljenja • Naknada za upravljanje do sada su se smanjivala, smanjivat će se i dalje, a mirovinska društva prihvaćaju sufinanciranje Regosa.

28. Zaključno (I) • Mirovinska reforma je jako složena jer su gubici su neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine. • Koristi su nevidljive, dugoročne, raspršene i, naravno, izazivaju protivljenje osiguranika. • Ali te su promjene nužne, ako se želi očuvati mirovinski sustav u promijenjenim uvjetima života i rada. • Projekt Analiza mirovinskog sustava trebao bi poboljšati znanja i informiranosti građana.

29. Zaključno (II): potrebno je među ostalim • Pojačati vezu doprinosa i mirovina • Razmotriti promjenu formule za izračun mirovina • Promijeniti sustav povlaštenih mirovina • Razvijati sustav profesionalne rehabilitacije • Poticati zadržavanje starijih osoba u svijetu rada • Priznavanje prava na dodatak na mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti i članovima obveznih mirovinskih fondova • Nastaviti smanjivati naknade i razvijati podportfelje kao unaprjeđenje u upravljanju rizicima