Noam Chomsky

1. Noam Chomsky

2. Bilješka o N. Chomskom • Avram Noam Chomsky, rođen 1928., Philadelphia • Profesor emeritus lingvistike na Institutu tehnologije u Massachusettsu • Zaslužan je za teoriju ‘urođene univerzalne gramatike’, koja se smatra najvećim dostignućem teoretske lingvistike u 20. Stoljeću • Izvan akademskih krugova Chomsky je znatno poznatiji kao politički aktivist i kao kritičar vanjske politike Sjedinjenih Država (postaje aktivan od Vijetnamskog rata) • Chomsky sebe određuje kao liberalnog socijalista i simpatizera anarho-sindikalizma • Smatra se jednim od ključnih ljevičarskih intelektualaca američke politike • Prema podacima Arts and Humanities Citation Indeks Chomsky je najcitiraniji živući autor i jedan od osam najcitiranijih znanstvenika • Dobitnik je mnogih prestižnih nagrada i priznanja

3. Bilješka o N. Chomskom • Objavio veliki broj knjiga i članaka; neke od značajnijih knjiga objavljenih kod nas: • Stari i novi svjetski poredci (2204) • Politika bez moći (2004) • Propaganda i javno mišljenje (2002) • Moć i teror (2003) • Hegemonija ili opstanak – američke težnje za globalnom dominacijom (2004) • Mediji, propaganda i sistem (2002) • …. • Njegov politički angažman se može podijeliti u tri dijela: • Borba protiv velikih korporacija, kapitalizma koji koristi ljude kao jeftinu radnu snagu, donosi dobit samo manjem broju ljudi što na kraju rezultira sve većim jazom između bogatih i siromašnih. • Borba protiv SAD-ovih tzv. preventivnih ratova, a zapravo ratova vođenih u korist korporacija koje postavljaju američke predsjednike i vode američku vanjsku politiku. • Borba protiv mainstream media i intelektualaca koji služe kao ideološko pokriće korporacijama i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.

4. Noam Chomsky on-line http://www.chomsky.info/ http://www.chomsky.info/bios/2004----.htm http://www.personal.kent.edu/%7Epbohanbr/Webpage/New/newintro.html http://web.mit.edu/linguistics/www/chomsky.home.html http://www.zmag.org/chomsky/ http://www.psy.pdx.edu/PsiCafe/KeyTheorists/Chomsky.htm

5. Noam Chomsky Mediji, propaganda i sistem Zagreb: Što čitaš?, 2002. Raščlamba: Anđelko Milardović Travanj, 2006.

6. Što mainstream medije čini mainstream • Tri su najvažnija izvora informacija o prirodi medija: • Proučiti strukturu • Izvesti hipotezu kakav bi medijski proizvod trebao biti • Promatrati medijski proizvod kako se prilagođava hipotezi • Chomsky ukazuje na postojanje raznih vrsta medija: • Masovni mediji – njihova je uloga zabavljanje masovne publike, osiguravanje da ona ne dođe ‘do smiješnih ideja o sudjelovanju u javnoj politici’ (uključuju sve od sporta i humorističnih serija do vijesti) • Elitni mediji – oni uspostavljaju okvir unutar kojeg ostali djeluju (odraz struktura moći) (npr. NY Times, CBS); usmjereni su prema tzv. ‘političkom sloju’ (obrazovanima, bogatima, upraviteljima i sl.

7. Što mainstream medije čini mainstream • Elitni mediji imaju zadatak ulijevati pravilne stavove koji služe kao mehanizam indoktrinacije koji je u interesu moći • Elitne medije vidio kao dio korporativnog sustava; oni su sami korporacije • Mediji i druga središta moći (vlada, druge korporacije, sveučilišta) međusobno djeluju jedni na druge • Što je proizvod medija? • Npr. proizvod tiskovnih medija nisu novine, nego je proizvod čitalačka publika • Proizvod se mora prodati tržištu, a tržište su oglašivači • Korporacije prodaju publiku drugim korporacijama • Prema tome, medijski će proizvod reflektirati interes prodavača i kupaca, institucija, sustava moći koji ih okružuju

8. Proizvodnja pristanka • Chomsky ukazuje na mehanizam kontrole koji efektivno blokira bilo kakvo razumijevanje događaja u svijetu • Indoktrinacijom ili propagandom naziva proces kreiranja i učvršćivanja visoko selektiranih preoblikovanih ili potpuno izmišljenih povijesnih činjenica • Glavni cilj propagande je spriječiti razumijevanje i preusmjeriti pozornost s izvora vladanja, tako da elitne skupine mogu djelovati bez javnih ograničenja • Modeli kontrole misli postoje i u totalitarnim i u demokratskim sustavima • Propaganda je demokraciji isto što i nasilje totalitarizmu, a u demokraciji su tehnike propagande ‘izbrušene u visoku umjetnost’

9. Sustav propagande • Država koja ne može kontrolirati ljude silom - kontrolira ljudske misli • Škole su po Chomskom institucije za poučavanje, za nametanje poslušnosti, za spečavanje mogućnosti bilo kakvog samostalnog razmišljanja • Škole imaju institucijsku ulogu u sustavu kontroliranje i prinude • Jedan način kontrole ljudskih misli je stvaranje iluzije o vođenju diskusije, ali treba osigurati da ta diskusija ostane unutar granica propagandno sustava • Propaganda često bolje djeluje među obrazovanima nego među neobrazovanima: • Obrazovani više čitaju, pa do njih dolazi više propagande • Obrazovani su agenti propagande, tako što mu vjeruju • Većina obrazovanih je dio povlaštene elite, oni dijele svoje interese i percepcije • Oni koji stvaraju propagande su privilegirana obrazovana elita – novinari, akademici, profesori, stručnjaci za odnose s javnošću itd. • Njihov je zadatak stvaranje vjerovanja koje osigurava djelotvorno upravljanje pristankom

10. “Zbunjivanje stada” • Chomsky: mediji služe funkciji propagande, to jest, oni oblikuju opažanja, izabiru događaje, nude interpretacije, itd. suglasno s potrebama središta moći u društvu, koji su u biti država i poslovni svijet • Po Chomskom zapadni mediji tvore jedan od najzastrašujućih sustava propagande ikad viđenih u svjetskoj praksi • Elitni mediji imaju vrlo složen zadatak: s jedne strane moraju služiti kao mehanizam indoktrinacije u skladu s interesima moći, a s druge strane moraju prezentirati prilično realnu sliku svijeta jer njihove su mete ljudi koji odlučuju • Mediji djeluju tako da bilo koji događaj oblikuju i izmjene na način da služi interesima utemeljene moći

11. “Zbunjivanje stada” • Za većinu populacije glavni utjecaj ne dolazi kroz televizijskih vijesti, već kroz mehanizme za odvraćanje njihove pozornosti • Mehanizmi uključuju različite programe, od sporta, humorističnih serija pa do otmjenih slika života kakav bi “trebao” biti; sve što za učinak ima izoliranje ljudi • Sve što ih drži udaljene jedne od drugih i fokusirane na televiziju napravit će od njih pasivne promatrače • Walter Lippman, teoretičar liberalne demokracije, opisuje ulogu javnosti kao “zbunjeno stado” • Javnost ima ulogu promatrača, a ne sudionika; njihova jedina uloga je promatranje i ponekad odobravanje nekih odluka • Donošenje odluka je u rukama elite

12. O slobodi tiska i kulture • Iako nema sumnje da velika koncentracija političko-ekonomske moći ima golem utjecaj na masovne medije, Chomsky napominje da se ne radi o apsolutnoj kontroli • U demokratskim društvima sloboda tiska još uvijek nije samo fasada, te postoji mnogo mogućnosti vršenja pritiska na medije • Kao i druge institucije, mediji bi trebali biti pod kontrolom radne snage i zajednice u kojoj djeluju • Chomsky smatra da nastojanje elite nije da nametne vlastitu kulturu (koja se može svesti na: biti bogat i nagrađivan) ostatku društva; njoj je cilj da velika većina bude pasivna, ravnodušna, marginalizirana i poslušna • Po njemu je u suvremenom svijetu očita homogenizacija kulture, ali uočava i pojavu protusila (rast regionalnih kultura, vjerski fundamentalizam

13. Kontrola naših života • Raspravlja o problemu suvereniteta i koncentriranoj moći megakorporacija • Suverenitet sam po sebi nije vrijednost, već je vrijednost dok je u vezi sa slobodom i pravima, bilo da ih smanjuje ili povećava • Postavlja se pitanje u kojoj mjeri slobode i prava pripadaju živim osobama od krvi i mesa ili samo malom krugu bogatstva i privilegije? Ili pak apstraktnim konstrukcijama poput korporacija, kapitala, države? • Chomsky oštro kritizira socio-ekonomski poredak koji se nameće pod sloganom TINA (There Is No Alternative); slogan Chomsky naziva podvalom koja služi privatnim interesima • U takvom poretku obični ljudi postaju predmeti eksperimenta od koji se niti ne traži pristanka za sudjelovanje, što Chomsky naziva ‘suverenitetom proizvođača’

14. Mediji, znanje i objektivnost • Chomsky smatra da objektivnost postoji unutar razvijenih prirodnih znanosti, gdje je prisutna je neka vrsta stalnoga pritiska, kontrole objektivnosti koja reflektira ograničenja nametnuta od prirode; unutar drugih područja smatra se objektivnim ono što odražava interese moćnih • Objektivnost u novinarstvu: • Jedan od glavnih mitova medija je da su mediji objektivni i uravnoteženi • To je jedna od funkcija propagande • Sebe nastoje predstaviti kao protivnike moći, kao nekoga tko potkopava moćne institucije • Znanje: postoji mnogo toga što se izdaje pod znanje; riječ je o znanju prilagođenom i iskrivljenom da bi služilo interesima moći