1 / 21

Gradovi kao terorističke mete

Gradovi kao terorističke mete. dr.sc. Mirko Bilandžić, docent Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Što je terorizam: zašto ga nije moguće definirati. Frekvencija uporabe pojedine riječi u definicijama terorizma: No 109 ( Frequency of definitional elements in 109 definitions )

thuyet
Download Presentation

Gradovi kao terorističke mete

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Gradovi kao terorističke mete dr.sc. Mirko Bilandžić, docent Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu

  2. Što je terorizam: zašto ga nije moguće definirati

  3. Frekvencija uporabe pojedine riječi u definicijama terorizma: No 109 (Frequency of definitional elements in 109 definitions) Izvor: Alex P. Schmid & Albert J. Jongman, (1988) Political Terrorism: A New Guide to Actors, Authors, Concepts, Data Bases, Theories and Literature, Amsterdam: North-Holland Publishing Company.

  4. Kriteriji definicije terorizma Prvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja. Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu prijetnju. Treće, teroristički akti imaju psihološki učinak, kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire populacije. Proizvodnja straha je sredstvo kojim terorizam utječe na političke promjene.

  5. Četvrto, nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv širih masa koje nisu trenutne žrtve. Terorističke operacije su nevojnog karaktera, one se planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi one su nasilne i, gotovo, uvijek uključuju i kriminalne akte (ubojstva, atentati, sabotaže, otmice, uzimanje taoca itd.) • Peto, konačni ciljevi terorizma imaju političku svrhu.

  6. OBILJEŽJA SUVREMENOG TERORIZMA • 80.000 terorističkih akata od 1968. • 648 terorističkih organizacija od 1968. • 380 danas aktivnih

  7. STATUS TERORISTIČKIH ORGANIZACIJA (N 648) • 268 terorističkih organizacija ili njih 41% je prestalo djelovati; • 144 organizacije (21%) su zbog unutarnjih raskola prestale postojati, ali njihov prestanak postojanja ne znači i nepostojanje terora i terorizma od strane novonastalih frakcija; • 244 terorističke organizacije ili njih 38% još je uvijek aktivno. Izvor:Jones. G.S.; Libicki, C.M. (2008.) How Terrorist Groups End: Lessons for Countering al Qa'ida. Santa Monica: RAND Corporation.

  8. Broj terorističkih napada, 1970-2006 broj napada godina Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008

  9. Teroristički akti: 2008. godina - izvršeno 11.770 terorističkih akata (33,2 akta dnevno) - stradalo 54.747 osoba (149,9 osoba dnevno) - stradali: • 15.765 ljudi (43,1 dnevno) ubijeno, • 34.124 ranjeno (93,4 dnevno), • 4.859 bili taoci (13,3 dnevno). Izvor: United States of America, National Counterterrorism Center, 2008 Report on Terrorism, 30 April 2009, Washington: Director of National Intelligence, National Counterterrorism Center.

  10. Struktura žrtava terorističkih akata u svijetu 2008. godine

  11. Napadi postotak napada/ žrtava Žrtve Sjeverna Amerika Afrika Istočna Europa Južna Amerika Južna Azija Zapadna Europa Bliski Istok/Perzijski zaljev Istočna i Središnja Azija Jugoistočna Azija i Oceanija Broj terorističkih napada po regijama, 1970-2006.

  12. Broj terorističkih napada po regijama, 2008.

  13. otmice vozila ostalo nepoznato palež barikade/zatočeništvo nekonvencionalni napadi otmice ljudi atentat bombaški napad oružani napad Raspodjela terorističkih napada prema taktikama, 1970-2006.

  14. Telekomunikacije Opskrba vodom i pićem Avioni i zračne luke Pomorstvo Turisti Edukacijske ustanove 2,2% Odustali od napada Novinari/mediji Vojska 2,7% Civili i civilno vlasništvo Religijske osobe/institucije 3,1% Nepoznato 2,7% Komunalne usluge 4,4% Novinari i mediji Diplomacija Vlada Prijevoz Ostalo Policija Poslovni objekti Ukupna raspodjela prema ciljevima napada, 1970-2006.

  15. Posljedice terorizma • Osobna razina: šok, strah, panika, psihološka dimenzija • Kolektivna razina: kolektivni šok • Društvena razina (nacionalna i lokalna razina): stradanja i žrtve, poremećaj društvenih vrijednosti, prijetnja destrukcijom društva, utjecaj na mobilnost ljudi, utjecaj na gospodarske procese, utjecaj na kretanje roba, kapitala…

  16. Posljedice terorizma Terorizam: globalni i nacionalni problem Teroristički akti: posljedice lokalnog karaktera Stradanja: gradovi - civilno stanovništvo i vitalna infrastruktura

  17. Posljedice terorizma Opseg i složenost zaštite od terorizma: inovativnost i kreativnost terorista Jačanje sigurnosnih mjera na aerodromima: supstituiranje meta terorističkih udara i preusmjeravanje na: - noćne klubove u Baliju 2002. - željezničke terminale u Madridu 2004. - školu u Beslanu u Ruskoj Federaciji 2004. - podzemnu željeznicu u Londonu 2005. - urbanu turističku infrastrukturu u Mumbaiju 2008.

  18. Posljedice terorizma: multiplikacija efekata SAD 11. rujna 2001. • teroristički udar odnio 3.078 života, • dugoročno zastrašio američko društvo • uništio World Trade Center kao nekretninu, • uništio dio zgrade Pentagona • uništio četiri zrakoplova.

  19. Posljedice terorizma: multiplikacija efekata SAD 11. rujna 2001. - udar onemogućio funkcioniranje američkog avioprijevoza u danima neposredno nakon udara - uvjetovao jačanje sigurnosnih mjera u avioprijevozu i povećao cijene - utjecao na funkcioniranje američke države i njezin pravni sustav - utjecao na redefiniranje američke strategije nacionalne sigurnosti

  20. Posljedice terorizma: multiplikacija efekata SAD 11. rujna 2001: može li se zaštititi vitalna infrastruktura - sigurnosne mjere - mostovi (600.000 ih ima u SAD-u) - vodoopskrbni sustavi (170.000) - elektrane (2.800 od čega 104 nuklearne) - postrojenja za distribuciju plina (250.000 kilometara dugi) - granice (35.000 kilometara) - američko gospodarstvo izgubilo 1,8 milijuna radnih mjesta (procjena)

  21. Tko je odgovoran za sigurnost gradova Ulaganje u sigurnost nije gubitak profita, već ulaganje u budućnost. “Sigurnost je izvor konkurentske nadmoći.” Lars Ramqist: Ericsson

More Related