320 likes | 1.53k Views
GLOBALNI GRADOVI I MEGAGRADOVI EUROPE. Izradio: Ivan Kršić, 7. a, OŠ Davorina Trstenjaka. Što su megagradovi?. Megagradovi su gradovi koji broje više od deset milijuna stanovnika. U svijetu ih je 25, a najveći je Tokyo s 34,5 milijuna stanovnika.
E N D
GLOBALNI GRADOVI I MEGAGRADOVI EUROPE Izradio: Ivan Kršić, 7. a, OŠ Davorina Trstenjaka
Što su megagradovi? • Megagradovi su gradovi koji broje više od deset milijuna stanovnika. U svijetu ih je 25, a najveći je Tokyo s 34,5 milijuna stanovnika. • Negativne strane megagradova očituju se u različitim smjerovima – slamovi, velik broj beskućnika, prometna zakrčenja, širenje gradova i njegovih predgrađa do nerazvijenih dijelova. • Poseban je problem i visok stupanj zagađenosti zraka, što se očituje u pojavi smoga.
Najveći megagradovi svijeta Tokio Mumbai
Najveći megagradovi svijeta Ciudad de Mexico London
Pariz (Francuska) Pariz
Globalni gradovi • Globalni grad jest grad s posebnim funkcijama i značenjem nastao globalizacijom svijeta; sudjeluje u globalizaciji, a vezan je za nacionalne i međunarodne metropole. • Obično globalne gradove vežemo uz megagradove, ali nisu svi gradovi koji su globalni ujedno i megagradovi. • Najčešće se nalaze na čvorištima svjetskoga prometnog sustava, telekomunikacija, informacija te raznih oblika industrije i usluga.
Odlike globalnoga grada • Globalni gradovi imaju planski izgrađene industrijske i poslovne četvrti. • Prevelika gustoća naseljenosti može dovesti do velikih gužva i pomutnji, zato se grade planske četvrti s niskoetažnim zgradama (pet do deset katova) kako bi se smanjila gustoća. Naravno, postoje i četvrti s kućama za bogatije. • Globalni grad odlikuje raznolikost stanovništva, ali i brz rast u visinu ili u širinu.
Održivost naslova „globalni grad” • Da bi neki grad ostao globalan, mora cijelo vrijeme sudjelovati u globalizaciji. • Mora stalno unapređivati tehnologiju. • Veliku ulogu igra organizacija. • Mora poštovati pravila zaštite okoliša i unapređivati zaštitu. • Ali, tu uvijek postoji opasnost od velikih elementarnih nepogoda koje grad mogu “baciti na koljena”.
Primjeri globalnih gradova u Europi • London, Berlin, Hamburg, Zürich, Pariz, Frankfurt, Rotterdam… • Zanimljivo je da London ima jednak BDP kao i Švicarska.
Problemi globalnih gradova • Najviše je ekoloških zagađenja, ali ima ih još: • zagađenje zraka • iz raznih tvornica, automobila, prometnih pogona, elektrana • stalna potreba za energijom • porast otpadnih materijala • radioaktivni materijali i otpadne vode • Mnogo nuklearnih elektrana i industrijske otpadne vode
Problemi globalnih gradova • Gdje smjestiti otpad? • Velika smetlišta izvan grada i gomilanje smetlišta u slamovima. • Gradska buka • Može oštetiti sluh, remeti koncentraciju. • Nedovoljno zelenih površina • Smanjeni izvori kisika (preporučeno deset posto gradskoga teritorija). • Zelenilo smanjuje sunčanu radijaciju, povećava vlažnost, ima blagotvoran utjecaj na ljudsko zdravlje…
Ekonomski razvoj globalnih gradova • Globalni gradovi počeli su se razvijati još od industrijske revolucije. • Zato prvo počinje urbanizacija i ljudi masovno naseljavaju gradove. • Prvo nastaju megagradovi. • Razvojem uslužnih djelatnosti globalni gradovi ne moraju više biti megagradovi.
Globalni gradovi Europe • Globalni su gradovi centar gospodarstva države ili čak i svijeta. • U 20. stoljeću počinju se razvijati gradovi uz more gdje nastaju velike luke, npr. Rotterdam. • Tako se neki gradovi specijaliziraju za neku vrstu djelatnosti: Rotterdam za lučku, Frankfurt za prometnu, talijanski gradovi za bankarstvo… • Također se počinje razvijati turizam pa se tako razvila Barcelona.