450 likes | 1.99k Views
Pubertet. – dolazi od glagola pubescere, a znači rasti, dozrijevati, bujati. Pubertet je novo i prijelazno doba u čovjekovom razvoju. S njim prestaje djetinjstvo, a nastupa mladenaštvo. Dijete dozrijeva u mladića, odnosno djevojku.
E N D
Pubertet – dolazi od glagola pubescere, a znači rasti, dozrijevati, bujati.
Pubertet je novo i prijelazno doba u čovjekovom razvoju. S njim prestaje djetinjstvo, a nastupa mladenaštvo. Dijete dozrijeva u mladića, odnosno djevojku.
U djevojčica počinje 11.-12. godinom, a obično završava 15.-16. godine. - U dječaka počinje nešto kasnije 12.-13. godine, pa i završava kasnije.
Pubertet je uz rano djetinjstvo najvažnije doba ljudskog života. Očituje se naglim porastom snaga, lutanjem, traženjem sebe, borbom za svoju osobnost, - otkrivanjem ideala, zbunjenošću, dominacijom emocija, promjenom raspoloženja.
KRIZE U PUBERTETU: • Biološka kriza (tjelesna) • Psihološka kriza • Idejna kriza • Moralna kriza • Vjerska kriza
1. Biološka kriza (tjelesna) • nastupa nagli rast tijela, osobito u visinu • muškost i ženskost naglo dolazi do izražaja • prenagli tjelesni rast čini ih nesigurnima, pomalo se stide svoje vanjštine, na nju su jako osjetljivi i počinju se o njoj sve više brinuti
2.Psihološka kriza • pitaju se: tko sam ja? • a roditelji: nije više što je bio do sada, a još nije ni mladić ni djevojka • do puberteta se poistovjećivao s roditeljima, a sada traži sama sebe
2.Psihološka kriza • bori se za afirmaciju svoje osobnosti, pa makar i pomoću ispada (time privlači pažnju na sebe) • voli se isticati (puši, psuje da dokaže svoju odraslost) • bicikl mu više nije dovoljan, hoće motor, a sutra će htjeti automobil s najbučnijim auspuhom
2.Psihološka kriza • djevojke tjeraju modu i brinu se za kozmetiku • nesiguran u sebe, i očekuje priznanje starijih (misli da ga ne razumiju); zato se povlači i zatvara u sebe, u sebi otkriva novi i nepoznati svijet
2.Psihološka kriza ne povjerava se nikome osim najvjernijem prijatelju ili dnevniku jako je zauzet sobom i zanima ga što drugi misle o njemu knjige voli čitati; u nekim junacima pronalazi sebe
2.Psihološka kriza • školu ne voli, većina predmeta su mu dosadni, a nastavnici mu idu na živce • školski uspjeh se spušta
3. Idejna kriza Kako nema dovoljno vlastitog iskustva, potrebni su mu idoli i ideali, koje redovito ne nalazi u svojoj okolini, traži ih u knjigama, filmovima, TV-u i snovima
3. Idejna kriza • preko konkretne ličnosti koju obožava, on idealizira i one vrijednosti koje njegovi idoli zastupaju • najteže mu padaju školske nepravde i osjećaj zapostavljenosti u obitelji
3. Idejna kriza • ono malo ljubavi što dobije od prijatelja ne može zadovoljiti njegovu beskrajnu težnju za sveopćom ljubavi, • čini mu se da ga više ne vole ni vlastiti roditelji
3. Idejna kriza • ni u što više ne vjeruju, ničemu se više ne nadaju ako ne naiđu na ruku pomoćnicu neke starije osobe u koju još imaju povjerenja • najčešći povodi svađa s roditeljima jesu školski neuspjesi, pitanje džeparca i večernji izlasci do kasno u noć
3. Idejna kriza • voli imati svoju sobu koju će oblijepiti posterima svojih idola • čita, sluša glazbu i sanjari • još mu je bolje izvan kuće, na ulici na igralištu, gdje će naći svoje prijatelje
4. Moralna kriza • prevelika emotivnost • žudi za ljubavlju i pažnjom, ali je ne zna sam iskazati • stidljiv je i bježi od vanjskih znakova nježnosti • potreba prijateljstva temelj je njegove mlade egzistencije
5. Vjerska kriza - djeca iz vjerničkih obitelji nose uglavnom svoju vjeru kroz djetinjstvo, no sada on mora sebi steći i svoju osobnu vjeru, i tako upada u osobnu vjersku krizu
5. Vjerska kriza • djeca nevjerničkih roditelja, koja su živjela u svojoj nevjeri, sada sama sebi rješavaju problem vjere • opažaju da veliki broj vršnjaka i odraslih ipak ispovijeda neko religijsko uvjerenje
5. Vjerska kriza • jedva da ima prigode upoznati autentično kršćanstvo • unatoč odgoju u vjerničkom duhu, njegova je vjera u stalnoj opasnosti • škola mu i javni život nude ateizam, prikazuju svijet bez Boga
5. Vjerska kriza • književnost, društvo, javni tisak, TV, način zabave, religiozna praksa odraslih: • u svemu nailazi na neprijateljski stav prema vjeri koja se naziva praznovjerjem
5. Vjerska kriza • naivna dječja vjerovanja su se srušila • otvara se dubljem razmišljanju, a biblijski Bog mu izgleda kao da pripada carstvu mitova • njegov emocionalni život ga u crkvenom moralu, zapovijedima i zabranama ograničava
5. Vjerska kriza • pita se postoji li zaista Bog i vječni život, nije li to dio djetinjih priča • ako su vjerski sadržaji stvarnost, odakle onda tolike razlike i razdor među raznim vjerama • iz svega toga izvode zaključak da su vjera i životnespojivi
5. Vjerska kriza • iz svega toga izvode zaključak da su vjera i životnespojivi • sakramentima pristupaju sve rjeđe, a ispovijed im je najteža • vjeronauk im se sad čini djetinjim, pa ga često napuštaju
5. Vjerska kriza • iako u teškim trenucima života znaju potražiti utjehu i snagu u molitvi, ona postaje sve više privatna, sve manje liturgijska, i zatim sasvim izostane
5. Vjerska kriza • pripada li nekoj vjerskoj skupini, vjera mu nije tuđa ni teška • tada dolazi u crkvu, pohađa vjeronauk te rado moli i pjeva sa svojim prijateljima • dogodi li se obratno, najvjerojatnije će prekinuti sa svojom vjerskom praksom