300 likes | 702 Views
Zaštita tržišnog natjecanja. Marko Družić Ivana Petric Jurica Zrnc. Sadržaj. Uvod Ciljevi zakona o zaštiti tržišnog natjecanja Zaštita tržišnog natjecanja u Hrvatskoj Primjeri. Uvod. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u preko 100 zemalja
E N D
Zaštita tržišnog natjecanja Marko Družić Ivana Petric Jurica Zrnc
Sadržaj • Uvod • Ciljevi zakona o zaštiti tržišnog natjecanja • Zaštita tržišnog natjecanja u Hrvatskoj • Primjeri
Uvod Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u preko 100 zemalja Dobiva na zamahu nakon “mode” liberalizacije 1980.-ih (prevlast neoliberalizma) Važna uloga ekonomske teorije u formulaciji (sa promjenama u ekonomskoj teoriji mijenjaju se i zakoni)
Glavni cilj: efikasnost Mrtvi teret, tj. Gubitak društvenog blagostanja zbog monopola Ekstra profiti monopolista
Kako postići efikasnost? • Statika vs dinamika • Klasičari (neefikasnost monopola i oligopola) vs Schumpeter(dinamička efikasnost monopola) • Poduzeća mogu osim profita imati druge funkcije koje maksimiziraju (na primjer prihode), u tom slučaju poticanje konkurencije povećava efikasnost jer potiče ponašanje poduzeća na način da maksimizira profit
Da li je jedini cilj zaštite tržišnog natjecanja efikasnost?
“Neekonomski” ciljevi Zaštita tržišnog natjecanja je rezultat društvenog konsenzusa Neki od drugih ciljeva u različitim zemljama: uz efikasnost, pravednost, pluralizam, zaštita političkog sustava od posebnih interesa, društvena kohezija zaštitom mali i srednjih poduzeća itd.
Zaštita konkurencije u Hrvatskoj Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji je donesen 1995. godine po prvi put je u Republici Hrvatskoj regulirao ovu problematiku, dok je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja osnovana 1997. godine, kao neovisna i samostalna pravna osoba s javnim ovlastima. 2003. donosi se novi zakon, zbog nezadovoljavanja standarda EU prijašnjeg. 2010. se donosi opet novi zakon, ponovo u cilju usklađenja sa EU
Učinkovito tržišno natjecanje kao temelj tržišnog gospodarstva • CILJ: zaštita potrošača ravnopravan položaj poduzetnika
Pravo tržišnog natjecanja u Hrvatskoj primjenjuje se na sve oblike ► sprječavanja, ► ograničavanja i ► narušavanja tržišnog natjecanja od strane poduzetnika u gotovo svim gospodarskim sektorima PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA U RH ► zabranjeno je svako antikompetitivno ponašanje poduzetnika, iako u određenim, jasno definiranim slučajevima, ograničavajući sporazumi mogu biti obuhvaćeni izuzećem od zabrane (safe harbour)- ali nikako ne i zlouporaba vladajućeg položaja ► zabranjene sukoncentracije poduzetnika kada imaju značajan negativan učinak na tržišno natjecanje
ZABRANJENI SPORAZUMI IZMEĐU PODUZETNIKA- KARTELI ► sporazumi između poduzetnika kojima se oni obvezuju međusobno ne konkurirati na tržištu ► tajni, usmeni i često neformalani ►cilj: monopolizacija tržišta; povećana dobit ► članovi kartela dogovaraju: • cijene, • količinu proizvodnje, • rabate, • izbor kupaca koje će opskrbljivati robom i • izbor područja koje će opskrbljivati
► mogući u gotovo svakom sektoru ► mogu uključivati robu ili usluge na svim razinama – proizvodnje, distribucije ili maloprodaje ► neki sektori gospodarstva podložniji sklapanju kartelnih sporazuma, zbog strukture ili načina na koji obavljaju svoju djelatnost ► tržište cementa, šećera, kemijskih i kozmetičkih proizvoda
Primjerice na tržištima: • koje obilježava mali broj konkurenata, ili • u slučaju proizvoda koji imaju slična obilježja i time ostavljaju malo prostora za konkuriranje u kvaliteti ili pružanju usluga, ili • kada su odnosi suradnje između konkurenata već uspostavljeni (npr. udruženja poduzetnika), ili • u slučaju sektora koje obilježava višak kapaciteta ili kada je riječ o općoj gospodarskoj krizi
OSTALI ZABRANJENI SPORAZUMI Horizontalni ►sporazumi o istraživanju i razvoju ili o specijalizaciji Vertikalni ►sporazumi o isključivoj distribuciji, selektivnoj distribuciji, o isključivoj kupnji, opskrbi,... ► Ograničavanje kupca da slobodno odredi prodajnu cijenu proizvoda kojim ga opskrbljuje dobavljač Svako spajanje/sporazum mora biti prijavljeno Agenciji.
ZLOUPORABA VLADAJUĆEG POLOŽAJA • Svaki oblik ponašanja poduzetnika koji svojom tržišnom snagom ili udjelima značajno ograničava tržišno natjecanje • Spriječavanje ulaska novih konkurenata na tržište, ili njihovo eliminiranje. • Oblici zlouporabe: -nametanje nepravednih cijena - ograničavanje proizvodnje - nejednaki uvjeti poslovanje za sve ,...SVE NA ŠTETU POTROŠAČA.
KONTROLA KONCENTRACIJE Pozitivni učinci- niže cijene, kvalitetnija, raznovrsnija ponuda,... Negativni učinci- smanjenje broja konkurenata Mjerenje koncentracije na temelju ukupnog godišnjeg prihoda
Koncentracija na tržištu trgovine na malo Izvor: AZTN
... • Povećava se koncentriranost na tržištu trgovine na malo • Zajednički tržišni udio 10 vodećih trgovaca iznosi 77% ►umjereno koncentrirano
Primjeri • Postojanje kartela u području naklade dnevnih listova i tiskovina • Dogovorom povećali cijene tiskovina za 1kn • Agencija utvrdila značajne razlike u troškovima i iznosima prihoda tih poduzetnika→ nema ekonomskog opravadanja za rast cijena • Izravna šteta nanosi se potrošačima
„Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je rješenje kojim je utvrdila da je Euro rent sport, ovlašteni uvoznik i distributer motornih vozila marke „Mitsubishi Motors“, na području Republike Hrvatske ograničio tržišno natjecanje sklapanjem zabranjenih sporazuma na tržištima distribucije novih motornih vozila, pružanja usluga popravka i održavanja motornih vozila marke „Mitsubishi Motors“ kao i distribucije rezervnih dijelova za ta vozila. Time je Agencija okončala postupak koji je pokrenula na zahtjev tvrtki Auto teskera, Auto kuća Horvat i tvrtke Morić.” – AZTN Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je rješenje kojim je utvrdila da je KMAG d.o.o. iz Gornjeg Stupnika, kao ovlašteni distributer vozila KIA za Republiku Hrvatsku, ograničio tržišno natjecanje na tržištu servisiranja te marke motornih vozila. Riječ je prije svega o odredbi kojom KMAG obvezuje svoje ovlaštene servisere da pri svim popravcima, u jamstvenom roku i izvan njega, moraju ugrađivati rezervne dijelove koje su obvezni nabavljati isključivo od KMAG-ovih dobavljača. - AZTN
Bnet i T-com B-net upućuje zahtjev za sankcioniranje T-coma, za kojeg se tvrdi da narušava tržišnu konkurenciju svojom monopolskom pozicijom, te da uspostavlja „predatorske cijene”, kojima onemogućava ulazak na tržište konkurentima. AZTN odlučuje u korist T-coma 31.08.2010.
Literatura J. Pecotić: Zajednički pothvat (joint venture) u pravu tržišnog natjecanja, Sinergija, 2005. V. Šoljan: Vladajući položaj na tržištu i njegova zlouporaba u pravu tržišnog natjecanja Europske zajednice, Ibis grafika