SOCIJALNO MENTORSTVO U OKVIRU CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB

1. SOCIJALNO MENTORSTVO U OKVIRU CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB Dijana Vuković, mag. soc. rada, CZSS Hrvatska Kostajnica Ljiljana Fabac, dipl. soc. radnica, CZSS Zadar

2. Sadržaj: • Uvod; • O projektu; • Osnove socijalnog mentorstva/definiranje; • Socijalno mentorstvo u CZSS/ključni elementi; • Provedba pilot projekta socijalnog mentorstva u Centrima za socijalnu skrbi u Hrvatskoj/prikaz studije slučaja; • Prednosti/poteškoće primjene modela socijalnog mentorstva; • Zaključci /ključni izazovi za održivost modela.

3. Uvod: Socijalno mentorstvo-inovativan model rada u RH. Rezultat projekta „Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina/IPA/EU; nositelj projekta-European Profiles /MZSS. Poveznica sa JIM-om odnosi se na mjeru socijalnih usluga kojom se preporuča individualiziranje i integriranje socijalnih usluga, davanje mogućnosti izbora korisnicima i podizanje kvalitete stručnih usluga u sustavu socijalne skrbi. Ciljevi prezentacije: • Opći cilj –informirati sudionike o projektu/modelu socijalnog mentorstva/rezultatima; • Specifični cilj- sudionici će prepoznati glavne prednosti modela u radu s korisnicima.

4. o projektu: CILJ : CILJANE SKUPINE: • Opći cilj projekta je poticanje socijalnog uključivanja dugotrajno nezaposlenih korisnika pomoći za uzdržavanje kroz pružanje potpore za uključivanje u tržište rada. • Planirani cilj implementirao se posebno kroz jačanje međusektorske suradnje i unaprjeđenje kvalitete usluga CZSS. • Korisnici: dugotrajno nezaposleni primatelji pomoći za uzdržavanje s najmanje 2 prepreke, završena OŠ ili SSS, motivirani za promjene • Socijalni radnici: uglavnom iz Odjela za novčana davanja (CZSS).

5. O PROJEKTU: Projektne aktivnosti započele su u ožujku 2010.godine, a trajale su do siječnja 2012.godine. • Sveobuhvatna analiza postojećih praksi i usluga u području socijalnog uključivanja i zapošljavanja. • Fokus grupe s dionicima kroz 8 radnih skupina po regijama koje su uključivale predstavnike Centara, HZZ; Udruga; poslodavaca i lokalne samouprave. • Odlukom MZSS provedena edukacija kroz 3 modula – 21 soc.radnik iz svake Županije i Grad Zagreba iz CZSS-Odjel novčanih naknada • primjena modela u praksi –pilot faza od lipnja do prosinca • Edukacija kroz 2 modula još 60 socijalnih radnika iz CZSS. • Kampanja podizanja javne svijesti o socijalnom uključivanju putem seminara, javnih tribina i medija. • Protokol o suradnji između CZSS i HZZZ potpisan u studenom 2011.godine s ciljem uspostavljanja kvalitetnije suradnje, razmjene podataka o korisnicima, radi pružanje kvalitetnijih usluga temeljnih na individualnim potrebama korisnika. • Studijsko putovanje u Berlin sa svrhom upoznavanje dobre prakse u EU.

6. Osnove mentorstva: • Mentorstvo je odnos „jedan na jedan” u kojem osoba s više iskustva i znanja pomaže osobi s manje iskustva i znanja, • Mentorstvo podrazumijeva podršku, slušanje, komunikaciju, empatiju, razumijevanje, iskustvo. • Socijalno mentorstvo je partnerstvo usmjereno na osnaživanje korisnika, kako bi utjecali na svoj socijalni status, napredujući iz isključenosti u uključenost. • Uloga socijalnog mentora:izgradnja odnosa na temelju uzajamnog poštovanja i povjerenja, vještine slušanja, postavljanja pitanja, davanja i primanja povratnih informacija, poticanja i motiviranja te neosuđivanja. • Vođenje slučaja-individualnog plana obuhvaća aktivnosti procjene, organiziranja pristupa uslugama, koordiniranja s drugim pružateljima usluga, praćenje i evaluacije koje trebaju odgovoriti na potrebe korisnika.

7. Socijalno mentorstvo/ključni elementi: • Individualizirani pristup korisnicima –promjena korisničke perspektive (od pasivnog prema aktivnom); • Izgradnja odnosa s korisnikom, međusobno povjerenje, procjena potreba, koordinacija s drugim pružateljima usluga. • Izrada individualnog plana kroz SWOT analizu potreba, te postavljanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva kroz SMART analizu. • Motiviranje, osnaživanje, usmjeravanje korisnika, praćenje i evaluacija. • Holistički pristup u radu s korisnicima potreban je iz razloga što su prepreke kod korisnika višestruke, te ih nije moguće riješiti samo kroz sustav socijalne skrbi, već je potrebno razviti mrežu usluga u zajednici. • Mapiranje u lokalnoj zajednici i razvoj usluga uz koordinaciju i suradnju s drugim pružateljima usluga.

8. Pilot projekt/ prikaz studije slučaja: Klijent NN star 43 godine, bivši je ovisnik, razveden, ima dvoje djece iz dva braka. • završio SSS za kemijskog tehničara, • nezaposlen, prijavljen na HZZ, korisnik pomoći za uzdržavanje, • ima oko 5 godina upisanog radnog staža, radio je razne poslove, teško je zadržavao poslove kad bi saznali da je ovisnik, • liječen u više navrata od ovisnosti, prije 2 godine izašao iz terapijske zajednice Mondo nuovo u Italiji, uredno apstinira od povrataka sa liječenja, • javio se radi uključivanja u Projekt resocijalizacije.

9. 1. Korak: socijalno planiranje U okviru Projekta resocijalizacije ovisnosti o drogama Protokolom određeni zadaci i imenovani koordinatori u svakoj službi, a provodi se u suradnji i koordinaciji: • Centra za socijalnu skrb, • Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, • Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, • Udruga za bivše ovisnike (u Zadru Porat), • suradnja sa Vladinim uredom za droge, • suradnja sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja,školama, veleučilištima i sl. koji se bave obrazovanjem odraslih, • mogućnost doškolovanja, prekvalifikacija i poticajnog zapošljavanja.

10. 2. korak: izbor korisnika • odgovara modelu osim što je nešto stariji, • bivši ovisnik, • razveden, • završena SSS, • nezaposlen je više od 5 godina, • korisnik pomoći za uzdržavanje unatrag više od godinu dana, • slabo razvijena socijalna mreža nakon povratka iz terapijske zajednice, • nekvalitetan odnos sa djetetom, • stariji roditelji koji mu ne mogu materijalno pomoći,

11. 3. korak: slaganje, kompatibilnost i uparivanje • dobar osjećaj u međusobnom kontaktu, • oboje volimo ljeto i more i volimo putovati, • znanja i iskustva u radu s ovisnicima (iznenadio ga je moj interes i znanje o ovisnosti i problemima ovisnika), • otvorenost i izravna komunikacija, • prihvaćanje i neosuđivanje.

12. 4. korak: izgradnja odnosa s klijentom • upoznavanje s novim Zakonom o socijalnoj skrbi i modelom socijalnog mentorstva, • definirani strukturirani termini razgovora, prava i obveze obje strane (usmeni/pismeni ugovor) • aktivna uloga klijenta u sagledavanju svoje situacije • aktivnija uloga u izradi individualnog plana promjene, • cilj odnosa: podrška i osnaživanje • odnos temeljen na iskrenosti, povjerenju i davanju povratnih informacija.

13. 5. korak: postavljanje smjera/plan aktivnosti • uvid u socijalnu anamnezu i bilješke (razgovor o korisnikovom životnom i radnom iskustvu, motiviranosti, željama) ; • procjena potreba; SWOT analiza (snage, slabosti, rizici i prepreke); • razgovor o njegovim iskustvima, potrebama, jakim stranama i rizicima; • SMART analiza postavljanje realnih, ostvarivih ciljeva (dugoročnih i kratkoročnih); • razrada koraka koje treba poduzeti u ostvarenju postavljenih ciljeva, određivanje nosioca i rokovi; • povratna informacija; • glavne prepreke: bivši ovisnik, slabo razvijena socijalna mreža; • snage: motiviranost za učenje, znanje stranih jezika.

14. Plan aktivnosti: • Korisnikov dugoročni cilj:- apstinencija i samozapošljavanje - otvaranje privatne turističke agencije(poticaj za samozapošljavanje). • Korisnikovi kratkoročni ciljevi: 1. prekvalifikacija za turističkog vodičaKoraci koje treba poduzeti:- odlazak u HZZJZ (testiranja i dobivanja preporuke),- odlazak u HZZ (profesionalna orjentacija/sposobnosti za prekvalifikaciju za turističkog vodiča,- traženje suglasnosti MZIO za prekvalifikaciju za turističkog vodiča,2. ostvarivanje odnosa i kontakta sa djecom (savjetovanje i podrška), 3. širenje socijalne mreže (odlazak u Udrugu “Porat” ).

15. 6. korak: napredak, implementacija, praćenje i modifikacija plana aktivnosti • razgovor s klijentom i povratne informacije, • razmjena informacija i sastanci sa kolegama iz HZZ i HZZJZ, • uključivanje na prekvalifikaciju za turističkog vodiča pri Sveučilištu u Zadru, • modifikacija plana aktivnosti nakon 3 mjeseca, • uključenje na tečaj engleskog jezika i informatike s upisom u radnu knjižicu, Udruge Ogi iz Drniša (IPA Projekt), • bolji odnos sa sinom, • ostvarivanje kontakta sa mlađim djetetom preko facebooka.

16. 7. korak: zatvaranje slučaja • klijent je aktivan, • poduzima inicijativu, • uči i polaže ispite, • samostalan u donošenju odluka, • vjerujemo da će ostvariti svoj cilj.

17. Socijalno mentorstvo -Prednosti: Za korisnike: • Zadovoljstvo zbog neformalnog pristupa; • Individualni pristup; • Realna procjena potreba, mogućih aktivnosti i rezultata; • Unaprjeđenje znanja, razvijanje potencijala, izgradnja samopoštovanja. Za stručnjake: • Povećanje kompetencija i samopoštovanja zbog usvojenih novih znanja i vještina; • Zadovoljstvo zbog poboljšane usluge prema korisniku -usklađenost sa standardima kvalitete, • Povećana motiviranost u radu; • Dobar osjećaj u radu s korisnicima; • Učenje kroz superviziju; • Učenje od kolega…

18. Socijalno mentorstvo/poteškoće: • Nedostatak vremena /uvjeti rada/preopterećenost socijalnih radnika, • Nepostojanje mreže pružatelja usluga – razlike među Županijama, • Nedostatak financijskih sredstava za podršku korisnicima u nekim aktivnostima, • Visoka očekivanja korisnika vezano za zapošljavanje, • Nedovoljna podrška kolega/rukovoditelja-razlike po Županijama

19. Zaključci: • Socijalno mentorstvo je inovativan model rada u Centrima za socijalnu skrb i podrazumijeva partnerstvo između stručnjaka i korisnika s ciljem njegove aktivacije i motiviranje za promjene. • Socijalno mentorstvo je izuzetno bitna komponenta procesa socijalnog uključivanja jer ono osigurava individualizirani pristup u radu s dugotrajno nezaposlenim korisnicima pomoći za uzdržavanje odnosno socijalno ugroženim i marginaliziranim skupinama te njihovo uključivanje u tržište rada. • Model socijalnog mentorstva predstavlja unapređenje kvalitete usluga i zadovoljstvo korisnika uslugama koje su jedan od prioriteta reforme sustava socijalne skrbi.

20. ključni izazovi/održivost modela: • Na razini CZSS: reorganizacija rada (edukacija socijalnih radnika o alatima i vještinama SM, umrežavanje socijalnih mentora), širenje modela • Na razini lokalnih zajednica: izgradnja mreže usluga, koordinacija kroz lokalna partnerstva, uključenje u proces socijalnog planiranja. • Na razini sustava: stvaranje uporišta u ključnim dokumentima (Zakoni, Pravilnici, Protokoli i smjernice).

21. Poziv na suradnju /kontakt: • Ljiljana Fabac, CZSS Zadar -e-mail adresa: ljfabac@socskrb.hr -telefon: 023/221-731 • Dijana Vuković, CZSS Hrvatska Kostajnica -e-mail adresa: dvukovic@socskrb.hr -telefon: 044/851-185 ZAHVALJUJEMO NA PAŽNJI!