Socijalni rad u centru za socijalnu skrb

1. Socijalni rad u centru za socijalnu skrb Konferencija Socijalna uključenost Zagreb, 5. studenog 2010. Štefica Karačić. dipl. socijalna radnica

2. Socijalni rad • Profesija koja promiče društvene promjene i rješavanje problema u međuljudskim odnosima, te osnažuje osobe kako bi se povećala njihova dobrobit i kvaliteta života • Zadaća socijalnog rada je pružanje pomoći i podrške pojedincima, skupinama i zajednicama u cilju obnavljanja ili jačanja njihove sposobnosti za društveno djelovanje i stvaranje uvjeta za bolju kvalitetu življenja

3. Područja djelovanja • Socijalni rad se može primjenjivati u svim područjima ljuskog života, a osobito u području: • Socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, zapošljavanja, lokalne uprave, organizacija civilnog društva, vjerskih organizacija i u području drugih djelatnosti

4. Socijalna skrb • Javna djelatnost od posebnog interesa za RH kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama . • Socijalna skrb uključuje: prevenciju socijalnih problema i pružanje socijalnih usluga pojedincima, obiteljima i skupinama .

5. Korisnici socijalne skrbi • Samci ili obitelji koji zbog nepovoljnih socijalno-ekonomskih prilika, zdravstvenog stanja, invalidnosti, narušenih obiteljskih odnosa ili drugih osobnih poteškoća nisu u mogućnosti sami, niti uz pomoć članova obitelji: • Zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe • Postići skladne odnose s članovima obitelji ili drugim osobama iz vlastitog okruženja • Uspješno izvršavati svoje obveze prema osobama o kojima su dužni skrbiti

6. Pružatelji socijalnih usluga • Centar za socijalnu skrb – ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi. • Ustanove socijalne skrbi ( obiteljski centar, domovi soc. skrbi, centar za pomoć i njegu) • Vjerske zajednice, udruge i druge pravne osobe • Udomiteljske obitelji • Fizičke osobe koje obavljaju prof. djelatnost

7. Prava u sustavu socijalne skrbi • Stalna pomoć • Pomoć za podmirenje troškova stanovanja • Doplatak za pomoć i njegu • Pomoć i njega u kući • Osobna invalidnina • Naknada do zaposljenja • Skrb izvan vlastite obitelji • Status roditelja njegovatelja

8. Drugi oblici pomoći • Jednokratna pomoć : može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke svoje specifične potrebe ) • Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća: ključna socijalna usluga kojoj je cilj OSNAŽIVANJE KORISNIKA Savjetovanje je sustavna i programirana pomoć sa svrhom uspješnijeg prevladavanja životnih nedaća i poteškoća i stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti, te odgovornog odnosa pojedinca prema samome sebi, obitelji i društvu

9. Centar za socijalnu skrb • Javna ustanova čiji je osnivac RH • Na temelju javnih ovlasti ( preko 140 ovlasti ) centar za socijalnu skrb rješava o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno- pravne zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonom • Na području Hrvatske osnovano je 80 centara za socijalnu skrb s 24 podružnice i 11 ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb

10. Stručni radnici centra za socijalnu skrb • Uz socijalnog radnika kao voditelja postupka stručne poslove u centru timski obavljaju i psiholog, pravnik i defektolog • U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti centar za socijalnu skrb: • Informira korisnike o pravima iz socijalne skrbi i izvan njega,o socijalnim uslugama i ulozi korisnika u postupku • Procjenjuje potrebe korisnika • Provodi ispitni postupak i donosi odluke o pravima iz socijalne skrbi i drugim oblicima pomoći i zaštite korisnika • Utvrđuje način ostvarivanja prava i uključuje druge pružatelje socijalnih usluga u lokalnoj zajednici • Prati provođenje svojih odluka neovisno o tome pružaju li se socijalne usluge korisniku u centru ili drugim ustanovama socijalne skrbi i organizacijama civilnog društva

11. Primjer iz prakseZagrebačka Dubrava • Naselje na istočnom rubu Zagreba • dvije gradske četvrti sa 110 078 stanovnika ( 12 % stanovništva Grada Zagreba ) • Gustoća naseljenosti: Zagreb 1.215 stan./m2 • Gornja Dubrava 1.524/stan./m2 • Donja Dubrava 3.321 stan./m2 • Prosječna starosna dob u Dubravi: 37 godina

12. CZSS Zagreb Ured Dubrava Treći po veličini od 12 ureda CZSS Zagreb Od travnja 2010 godine- nova organizacija rada-Ured sve na jednom mjestu U Uredu je zaposleno 39,5 radnika ( 33,5 stručna radnika) što čini 10,5% zaposlenih radnika u CZSS Zagreb Ukupno: 4.039 korisnika prava iz socijalne skrbi ( 21 % ukupnih korisnika prava CZSS Zagreb)

13. Korisnici prava iz sustava socijalne skrbi ( 2009 godina ) Broj korisnika: • Stalna pomoć : 1992 ( 894 nositelja pomoći) • Doplatak za pomoć i njegu: 897 • Osobna invalidnina: 368 • Pomoć i njega u kući: 16 • Naknada do zaposlenja: 82 • Status roditelja njegovatelja: 48 • Smještaj i/ili boravak u ustanovi: 516 • Smještaj u udomiteljskoj obitelji: 120 • 2.970 jednokratnih pomoći za 1603 različitih korisnika

14. Korisnici stalne pomoći • Ukupno: 1992 korisnika (25 % korisnika stalne pomoći u CZSS Zagreb) • Samci: 488 Obitelji : 406 ( 1504 člana ) • Struktura korisnika prema spolu i radnom statusu:

15. Radno sposobni korisnici stalne pomoći

16. Dužina primanja stalne pomoći (radno sposobni korisnici)

17. Drugi oblici pomoći • Pučke kuhinje : 67 radno sposobnih samaca i 174 obitelji • Pomoć u naravi : 91 obitelj s troje i više djece • Preporuka za uključivanje u vrtići i/ili smanjenje cijene vrtića : 64 obitelji • Subvencije troškova stanovanja: • Oslobođenje od plaćanja boravka/prehrane u školi –svi učenici osnovne škole • Jednokratna pomoć za školovanje : 551 • Mjere obiteljsko-pravne zaštite: 77 obitelji • Usluge pomoći u rješavanju problema stanovanja i zapošljavanja : 95 korisnika

18. Naš prosječan korisnik stalne pomoći • Žena ili muškarac između 30 i 50 godina života (54%) • Nezavršena ili završena osnovna škola (61%) • Bez radnog staža ili sa manje od 10 godina radnog iskustva • Živi u obitelji (45 % ) pri čemu mlt. djeca čine 38% svih korisnika stalne pomoći ) • Ostvaruje moguća druga prava izvan sustava socijalne skrbi ( 95 % ) • Korisnik je stalne pomoći duže od 5 godina (54%)

19. Korisnička perspektiva • Neovisno o opsegu priznatih prava zadovoljstvo korisnika ostvarenom pomoći je nisko • Kvalitetu socijalnih usluga korisnici procjenjuju prema visini ostvarene novčane pomoći • Većina korisnika izražava osjećaj društvene nejednakosti i osobne nemoći za promjenu • Skloni su stereotipima( posla nema niti za mlade i obrazovane; ne mogu raditi zbog djece; ne vrijedi raditi jer poslodavci ne plaćaju; nisam zdravstveno sposoban za takav posao....) • Pronalaze vlastite modele preživljavanja ( korištenje mogućih prava u sustavu socijalne skrbi i izvan njega uz povremene prihode od rada na crno, korištenje ušteđevine, pomoć obitelji i sl.)

20. Prepreke i ograničenja u radu • Očekivanja korisnika i njihova uloga u postupku • Pozitivni propisi ( usluge nisu uvijek najbolje usmjerene ) • Nepovezanost različitih sustava (obrazovanje,zapošljavanje) • Stanje na tržištu rada ( otežano zapošljavanje ) • Nedovoljna informiranost radnika centra o mogućnostima zapošljavanja ili osposobljavanja za rad • Slabe mogućnosti uključivanja korisnika u dobrovoljni, humanitarni, društveno koristan rad u zajednici • Toleriranje “ rada na crno “ u našem društvu • Nedovoljna motivacija korisnika za rad ( stjecanjem prihoda gube različite socijalne naknade u sustavu soc. skrbi i izvan njega)

21. Što želimo ? • Kratkoročno : Socijalni rad sa siromašnim korisnicima u CZSS organizirati u okviru posebnog odjela ( odjela za novčane pomoći ) na način da se uz zadovoljavanje primarnih životnih potreba korisnika adekvatnim uslugama socijalne skrbi potiče socijalna integracija korisnika i njihov izlazak iz siromaštva. • Dugoročno : Postići takve strukturalne promjene koje će omogućiti radno sposobnim nezaposlenim osobama da svoja prava ostvaruju u službama za nezaposlene osobe koje im uz primjerenu novčanu pomoć mogu osigurati i pomoć u zapošljavanju ( a ne kao sada u sustavu socijalne skrbi gdje mogu ostvarivati novčanu pomoć neograničeno dugo što je ozbiljan rizik za njihovu socijalnu isključenost )