Seminar 29.4.2014.

1. Seminar29.4.2014. Katedra za međunarodno privatno pravo Dora ZgrabljićRotar Seminar 2014.

2. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST Razgraničenje nadležnosti između domaćih sudova i inozemnih sudova i drugih inozemnih tijela vrši se po pravilima o međunarodnoj sudskoj nadležnosti unutrašnjeg prava države pred čijim se sudom pojavi takav problem razgraničenja. Pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova postavljaju granice jednog pravosuđa, određuju krug situacija u kojima jedno pravosuđe ima pravo i dužnost postupati.

3. Vrste međunarodne nadležnosti • Isključiva i izberiva • Izberiva: Opća i posebna • Zakonski određena i sporazumno određena (prorogacija nadležnosti)

4. Isključiva i izberiva nadležnost • Isključiva međunarodna nadležnost Postoji kad država svojim propisima bezuvjetno pridržava za svoju sudbenu vlast i druga tijela postupanje u određenim pravnim stvarima, bez obzira na postojanje nadležnosti sudova ili tijela drugih država. • Izberiva međunarodna nadležnost Kad jedna država svojim propisima predvidi izberivu mjesnu nadležnost svojih sudova i drugih tijela za određene pravne stvari, ona na taj način ne isključuje postojanje međunarodne nadležnosti sudova i tijela drugih država.

5. Opća i posebna Opća međunarodna nadležnost jest nadležnost jednog pravosuđa za sve vrste sporova i drugih postupaka (najčešće na temelju prebivališta ili sjedišta tuženika – actorsequitur forum rei). Posebna međunarodna nadležnost postoji kada se nadležnost nekog pravosuđa zasniva za posebne vrste situacija u kojima bez obzira na prebivalište ili sjedište tuženika postoji povezanost s pravosuđem te države (primjerice mjesto gdje se nekretnina nalazi).

6. Sporazum o međunarodnoj nadležnosti • Postupovni aspekt načela stranačke autonomije • Postupak se neće voditi pred onim sudom pred kojim bi se vodio da nema sporazuma stranaka o izboru suda, nego će se voditi pred onim sudom koji su stranke izabrale • Prorogacijom se ustanovljuje nepostojeća nadležnost • Derogacijom se isključuje postojeća nadležnost

7. Briselski režim Briselska konvencija o sudskoj nadležnosti i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima iz 1968. godine Uredba Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (Uredba Bruxelles I) Uredba (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (Uredba Bruxelles I recast)

8. Briselski režim – Luganska konvencija • Proširuje Briselski režim na države članice EFTE • Luganska konvencija od 16. rujna 1988. o sudskoj nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima • Luganska konvencija od 30. listopada 2007. o nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima (u nadležnosti EU)

9. Polje primjene Uredbe Bruxelles I • Građanske i trgovačke stvari • Sjedište tuženika je u državi članici EU • Sporazum o nadležnosti suda EU koji se nalazi na području države članice

10. Primjena Uredbe Bruxelles I u RH • Postupci pokrenuti prije 2. srpnja 2013. – primjenjuje se ZRS • Postupci pokrenuti od 2. srpnja 2013. do 9. siječnja 2015. – primjenjuje se Uredba Bruxelles I iz 2000. • Postupci pokrenuti nakon 10. siječnja – primjenjuje se Uredba Bruxelles I iz 2012.

11. Isključiva nadležnost prema Uredbi Bruxelles I • U stvarima u kojima je propisana isključiva nadležnost jedne države članice, znači da o toj stvari ne smije odlučivat sud niti jedne druge države • Članak 22 – općenito • Članak 12(1) – ugovor o osiguranju • Članak 16(2) - potrošački ugovori • Članak 20(1) – ugovor o radu • Članak 23 – sporazum o nadležnosti

12. Opća nadležnost Uredba Bruxelles I, Članak 2: Osobe s prebivalištem u nekoj državi članici mogu biti tužene, bez obzira na njihovo državljanstvo,pred sudovima te države članice. Kako se određuje prebivalište i sjedište? Članak 59. – prebivalište fizičke osobe Članak 60. – sjedište pravne osobe

13. Posebna nadležnost • Članak 5 Uredbe Bruxelles I: • Ugovori • Izvanugovorna odgovornost za štetu • Građanskopravni zahtjev pred kazneneim sudom • Podružnica, zastupstvo ili druga poslovna jedinica • Trust • Plaćanje nagrade za spašavanje tereta ili vozarine • Članak 6 Uredbe Bruxelles I

14. Sporazum o nadležnosti Članak 23. Uredbe Bruxelles I • Ako su se stranke, od kojih barem jedna ima prebivalište na području jedne države članice, sporazumjele da će sud ili sudovi jedne države članice biti nadležni za rješavanje već nastalog spora ili budućeg spora koji će nastati iz određenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadležni. Ta nadležnost je isključiva, osim ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadležnosti treba biti zaključen : a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili b) u obliku koji odgovara praksi što su je stranke međusobno uspostavile, ili (c) u međunarodnoj trgovini, u obliku što odgovara trgovačkom običaju (usansi) kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora općenito poznaju i redovito primjenjuju.

15. Sporazum o nadležnosti Članak 23. Uredbe Bruxelles I • Ako su se stranke, sporazumjele da će sud ili sudovi jedne države članice biti nadležni za rješavanje već nastalog spora ili budućeg spora koji će nastati iz određenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadležni. Ta nadležnost je isključiva, osim ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadležnosti treba biti zaključen : a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili b) u obliku koji odgovara praksi što su je stranke međusobno uspostavile, ili (c) u međunarodnoj trgovini, u obliku što odgovara trgovačkom običaju (usansi) kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora općenito poznaju i redovito primjenjuju.

16. Sporazum o nadležnosti Članak 23. Uredbe Bruxelles I • Ako su se stranke, sporazumjele da će sud ili sudovi jedne države članice biti nadležni za rješavanje već nastalog spora ili budućeg spora koji će nastati iz određenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadležni. Ta nadležnost je isključiva, osim ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadležnosti treba biti zaključen : a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili b) u obliku koji odgovara praksi što su je stranke međusobno uspostavile, ili (c) u međunarodnoj trgovini, u obliku što odgovara trgovačkom običaju (usansi) kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora općenito poznaju i redovito primjenjuju.

17. Oblik sporazuma o nadležnosti • Pisani oblik (s pisanim oblikom izjednačeno je svako priopćenje elektroničkim sredstvima koja omogućuju trajni zapis sporazuma) • Usmeno s pisanom potvrdom • U obliku koji odgovara praksi koja se ustalila među strankama • U obliku koji odgovara običaju koji je strankama poznat ili je morao biti poznat

18. Valjanost sporazuma o nadležnosti • Separabilnost – izričito propisana čl 25(5) Uredbe Bruxelles I iz 2012 • Formalna valjanost sporazuma – u cijelosti uređena isključivo pravilima Uredbe • Materijalna valjanost sporazuma (prema Uredbi Bruxelles I iz 2012.) – primjenjuju se pravila države članice čiji su sudovi nadležni prema sporazumu

19. Prešutna prorogacija Članak 24 Sud koji ne bi bio nadležan, bit će nadležan ako tuženik nije pred sudom prigovorio nadležnosti.