Step by Step 29.05.2013 Radionica PISANJE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

1. Step by Step29.05.2013RadionicaPISANJE PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

2. dolazim iz... interesiraju me slijedeće teme: moje potrebe za aktivniji angažman u zajednici: posjedujem slijedeća znanja i vještine: zovem se... posjedujem iskustvo sa projektimaDA ili NE? aktivan/a sam u (nekoj) organizacijiDA ili NE?

3. ŠTA JE TO PROJEKAT ? • Projektni prijedlog je detaljni opis niza aktivnosti usmjerenih na rješavanje određenog problema. • PROJEKAT predstavlja niz kreiranih AKTIVNOSTI čijim će se provođenjem dobiti konkretni REZULTATI i ostvariti postavljeni CILJEVI u određenim VREMENSKIM OKVIRIMA.

4. Želite da pišete projekat ...KAKO? Proces kreiranja projekta mora proći kroz nekoliko faza: • nastanak same ideje za projekat i odabir prioritetnog problema • procjena mogućnosti i sposobnosti udruženja da realizuje projekat • istraživanja • pisanje projektnog prijedloga

5. Šta dobar projekat definiše : • usmjerenost na stvarne potrebe (dobra procjena potreba) • saradnju sa svim sudionicima • sposoban, stručan i motiviran tim ljudi • podršku okruženja • raspored aktivnosti koje vode provedbi projekta • osigurana sredstva (financijska i materijalna) • sustav/sistem praćenja tijekom provođenja (monitoring) i ocjenjivanja (evaluacije)

6. PRIJE POČETKA PISANJA PROJEKTAKuća se gradi od temelja, a ne od krova! Prije nego što pristupite pisanju projekta, budite sigurni da ste uradili sljedeće: • nastanak same ideje za projekat, razvijanje ideje, odabir prioritetnog problema • određivanje korisnika i ciljne grupe • procjena mogućnosti i sposobnosti udruženja da realizuje projekat (postojanje ljudi, materijalnih i tehničkih resursa, potreba za edukacijom)

7. istraživanje potreba i zahtjeva zajednice – sastanci u zajednici – animiranje zajednice - postoji li podrška zajednice i šta je zajednica spremna da uradi da podrži projekat i udruženje • istraživanje zakonskih osnova za realizaciju projekta • istraživanje o stvarnoj potrebi realizacije projekta (možda neko u okruženju već, uspješno, realizira sličan projekat, možda su strukture vlasti obavezne da sprovode određene aktivnosti, pa ih samo treba „potsjetiti“ na to, možda postoji određeni plan ili se neke aktivnosti već realiziraju) • istraživanje zahtjeva donatora • preispitivanje ideje – treba li je odbaciti ili modifikovati?

8. Okidač cijelog projektnog ciklusa: IDEJEmogu doći od strane internih i eksternih sudionika • prepoznaje se potreba, postavljaju ciljevi, izabiru izvršitelji (menadžer i sponzor), utvrđuje rizik..... Da biste kreirali kvalitetan projektni prijedlog, morate određeni vremenski period (najmanje mjesec dana) posvetiti pripremnim aktivnostima.

9. PLANIRANJE PROJEKTA • Primarni razlog za planiranje jest uspostava jasnih smjernica : • Svrha: kako i kada se projekt odvija te njegov obuhvat • Ciljevi: specifični rezultati koje će projekt proizvesti • Ograničenja: restrikcije na ono što želimo postići, kako i kada i koliko će to koštati • Pretpostavke: nesigurne informacije koje uzimamo pri pripremi, implementaciji i završetku projekta

10. Razrade ideje • Ovaj dio predstavlja sve razloge zbog kojih bi trebalo provesti projekt i njime ostvariti željenu promjenu u zajednici • Kakve promjene želimo postići? • Koje su potrebe i problemi vaših korisnika? • Šta ćemo učiniti? • Što će se dogoditi ako se ništa ne poduzme? • Može li se to dokazati? • Što se događa ukoliko se nešto napravi?

11. Šta sadržava projektni prijedlog?

12. naslovnu stranu • osnovne informacije o organizaciji • izjavu o problemu • cilj • podciljeve • aktivnosti • metodologiju • sredstva (narativni budžet) • budžet • očekivane rezultate

13. NASLOVNA STRANA • Ovo je vrlo kratka informacija koja najavljuje da vi podnosite projektni prijedlog. • Treba da sadrži:

14. PUNI NAZIV PROJEKTA • Ima opisnu funkciju. Treba da iskaže osnovno značenje projekta, pa smije biti duži (do jedne rečenice). • Vaš glas za Vaše dobro • Škola prije svega • Afirmacija romske žene kroz ekonomski doprinos porodici • Uklanjanje arhitektonskih i psiholoških barijera za osobe sa hendikepom na području Kantona Sarajevo Naziv projekta treba da je kratak , koncizan i poželjno je da upućuje na ključni projektni rezultat ili vodeću projektnu aktivnost.

15. INFORMACIJE O NOSIOCU PROJEKTA • Ime i logo organizacije • Mjesec i godinu podnošenja prijedloga • Ime kontakt osobe(a) u vašoj organizaciji sa kontakt informacijama (uključujući naziv ulice, brojeve telefona, fax-a, e-mail adresu i web adresu) • Trajanje projekta i iznos budžeta koji se traži Osnovne informacije o organizaciji • od kada postoji • misija, ciljevi i osnovne djelatnosti • broj plaćenih osoba u organizaciji • broj članica/članova • način upravljanja organizacijom • područje djelovanja (geografsko i tematsko)

16. dosad realizirani veći projekti, akcije i drugi rezultati djelovanja • sa kojim organizacijama sarađujete • koje fondacije, sponzori i drugi donatori podržavaju organizaciju • pravni status (registrirano udruženje ili neformalna grupa) • adresa • poštanski broj i mjesto • telefon / mobilni telefon • fax • e – mail • web-site • direktor organizacije ili osoba ovlaštena za pravno zastupanje (u slučaju neformalne grupe treba priložiti i izjavu s potpisima svih članica i članova kojom potvrđuju da se slažu da navedena osoba zastupa grupu) • adresa i telefon ovlaštene osob • voditelj/ica projekta • adresa i telefon voditeljice/voditelja • osoba odgovorna za obračun troškova i finansijsko izvještavanje • adresa i telefon (mail) osobe odgovorne za finansije

17. IZJAVA O MISIJI obuhvata: • ime organizacije • razlog zbog kojeg postoji • viziju i cilj • područje koje pokriva • ono što je čini jedinstvenom i posebnom u odnosu na druge • način na koji postiže cilj • korisnike

18. SAŽETAK Sažetak ili abstrakt je obično druga stvar po redu koju će donator čitati nakon naslovne strane. Vrlo često, to je jedini dio projekta koji se čita. On upoznaje čitaoca sa sadržajem projekta. Dobro napisan sažetak olakšati će donatoru da donese odluku koja će ići vama u korist. Ovim pozivom za projekte sažetak nije obavezan! • Izvršni sažetak treba da uključi: • izjavu o problemu • projektni cilj • podciljeve (operativne ciljeve) • korisnike • organizaciju koja će implementirati projekt • ključne projektne aktivnosti • ukupni budžet projekta • Sažetak treba da relistično prikazuje sadržaj prijedloga, jasan i logično prezentiran. • Trebate napraviti prijedlog koji će zainteresirati donatora za vaš projekt. Teoretski, sažetak se piše na samom kraju, odnosno onda kada je cijeli prijedlog projekta već napisan.

19. IZJAVA O PROBLEMU(OBJAŠNJENJE POTREBE) • Ovo je najkritičniji dio vašeg prijedloga. Opišite problem koji nastojite riješiti u detalje. Izjava o problemu će omogućiti onima koji ga budu čitali da nauče više o problemu. Predstavlja činjenice i evidenciju koja sadržava potrebu za projektom i pokazuje da vaša organizacija razumije problem i zato ga može i riješiti. • Informacije koje koristite u prijedlogu možete prikupiti od pouzdanih izvora ili navoditi vaša vlastita iskustva. • Ono što vi zapravo opisujete u ovom dijelu je razlika između onoga što sada imate i onoga šta je potrebno vašoj ciljanoj populaciji.

20. Da li ste istražili stanje u zajednici? KO je izvor vaših informacija (određene institucije, korisnici, vaše iskustvo)? • Opis situacije iz koje proizilazi problem treba potkrijepiti podacima (statističkim i demografskim) čije izvore navodite. • Jedan pasus treaba da sadrži opis općeg stanja u zajednici (br. domaćinstava/građana, socijalni status, nezaposlenost i drugi problemi s kojima se zajednica nosi). • Zašto je zapravo potreban vaš projekt? Opišite koju bi to važnu potrebu trebalo zadovoljiti. Čija je to potreba? Zašto je ona značajna? Šta ce se desiti ako se problem ne riješi? Na koga još može uticati ovaj problem? Da li je on lokalan ili generalan/globalan? • Utvrđivanje problema zapravo je mali esej o stanju u jednom društvu ili užoj sredini i o njegovim nedostacima. Treba valjano analizirati stanje i pokazati po čemu ono nije u redu tj. zašto postoji problem.

21. Šta je prioritetni problem na vašem području? Koja populacija/struktura građana je pogođena problemom. Situacija se poboljšava ili pogoršava? (Detaljno izdvojiti i opisati konkretan problem kojim će se projekat baviti (uključujući procente, brojke i sl.) i naglasiti ciljnu grupu na koju se projekat odnosi). • Posljednji pasus treba da sadrži par rečenica – kako vi želite uticati na taj problem i doprinijeti njegovom rješavanju? (ne miješati sa planom akcije). • Da li imate namjeru «gasiti požar» ili mijenjati stvarno stanje u zajednici – dovesti do vidljive promjene? • Izjava o problemu osigurava opis specifičnih problema koje projekat nastoji riješiti. Ono što vi zapravo opisujete u ovom dijelu je razlika između onoga što sada imate i onoga šta je potrebno vašoj ciljanoj populaciji.

22. SAVJETI ZA PISANJE IZJAVE O PROBLEMU • Ne pretpostavljajte da donator zna mnogo o problemu o kojem pišete. Vjerovatno imaju neko znanje, ali ne pretpostavljajte da su dobro upoznati sa svim problemima u toj oblasti. • Odlučite koje činjenice ili statistika najbolje podržavaju projekat. Budite sigurni da su podaci tačni. • Zašto je vaš problem važan? Sa kim ste razgovorali, ili kakvo istraživanje ste sproveli kako bi dobili informacije o problemu i odlučili da ga riješite?

23. Opišite problem u lokalnom kontekstu • Opišite problem koji ima riješenje • Dajte nadu. Slika koju prikazujete ne treba da izgleda beznadežno. • Nemojte opisivati problem kao nedostatak vašeg projekta • Izbjegavajte izraze poput „malo se zna...“, „opšte je poznato...“, „svi znaju...“

24. VODITE RAČUNA O TOME DA VAŠE UDRUŽENJE NE MOŽE RIJEŠITI SVE PROBLEME KOJI SU PRISUTNI U VAŠOJ ZAJEDNICI, NITI PROBLEM ZA KOJI JE POTREBNO MNOGO VIŠE VREMENA, STRUČNOG LJUDSTVA, TEHNIČKIH KAPACITETA I MATERIJALNIH RESURSA NEGO ŠTO IH VAŠE UDRUŽENJE IMA I/ILI MOŽE DOBITI OD DONATORA !!! • BITNO JE DA U DATOM VREMENU SA RESURSIMA KOJE IMATE NA RASPOLAGANJU MOŽETE OSTVARITI ZACRTANI CILJ.

25. CILJ (GOAL)- RJEŠENJE • Ciljevi su općenite izjave koje se nadate da ćete postići, ali koje obično nisu baš mjerljive. One predstavljau okvir za ono što predlažete. Projektni cilj kratko opisuje kakvu promjenu očekujete da projekat postigne nakon što se završi. • Problem kojem je posvećen vaš projekt mora imati bar jedno rješenje. • Rješenje koje ste izabrali nije ništa drugo nego cilj vašeg projekta. • Cilj treba biti neka promjena situacije, realno ostvariva u dogledno vrijeme.

26. CILJEVI • CILJ je realističan – nemojte navoditi da će vaš projekt riješiti više nego što je moguće. • ŠTOželimo promijeniti ili postići? • KAKO želimo ostvariti promjenu? • ZAŠTOprovodimo aktivnosti? • KAKO ćemo postići cilj? Karakteristika rečenica kojom definiramo CILJ: započinje INFINITIVOM: unaprijediti, povećati, omogućiti, poboljšati, razviti, ojačati, pospješiti, pridonjeti, poticati, smanjiti, izgraditi

27. Vaša izjava o problemu se ograničila na specifične probleme koji se mogu riješiti projektom. Vaša izjava o cilju predstavlja rješenje. • PRIMJERI: • Izlazak većeg broja Roma na glasanje na predstojećim izborima. • Promocijom ljudskih i dječjih prava kroz edukaciju u romskim zajednicama doprinijeti poboljšanju odnosa i kvaliteta života u romskoj porodici, te smanjenju diskriminacije spram ovih porodica od strane neromskog društva. • Kroz aktivnosti 'Centra za mlade' struktuirati slobodno vrijeme mladih ljudi naselja Žitnica i skloniti ih sa ulice.

28. PODCILJEVI • Projektni podciljevi su niz specifičnih postignuća kreiranih da odgovore na postavljeni problem i ostvare postavljeni cilj. • Podcilj je krajnja tačka, a ne proces. To je opis onoga što će postojati na kraju projekta. • Što su podciljevi jasniji, to je jednostavnije da se planiraju i implementiraju aktivnosti koje će voditi ka ostvarenju tih podciljeva. Pisanjem jasnih podciljeva također će se pojednostaviti praćenje napretka i evaluacija uspjeha projekta. Podciljevi su mjerljivi rezultati projekta

29. Vaši podciljevi trebaju biti“SMART”: • Specific – Specifični- da izbjegnu različita tumačenja • Measurable – Mjerljivi - da prate i evaluiraju progres • Appropriate – Odgovarajući - problemu, cilju i vašoj organizaciji • Realistic – Realistični - ostvarivi, ipak izazovni i smisleni • Time-bound - Vremenski ograničeni - sa određenim vremenskim rokom za njihovo ostvarenje

30. primjer • CILJ • Učiniti vidljivim probleme invalidnih osoba, integrisati ih u društveni, ekonomski i politički život u lokalnoj zajednici kroz omogućavanje pristupa javnim objektima. • PODCILJEVI • Kroz prva dva mjeseca projekta educirano 10 predstavnika lokalne vlasti, o problemu zapošljavanja Roma. • Podignuta javna svijest o uslovima života Roma i nemogućnosti njihovog zapošljavanja. • Kreiran i usvojen akcioni plan zapošljavanja roma u XY opštini.

31. Mjerljivost, realnost i vremensko ograničenje ciljeva može se izraziti putem indikatora • Kvantitativni indikatori (broj primljenih komentara i sugestija, održanih sastanaka, članaka objavljenih u medijima, objavljenih publikacija, primljenih poziva na skupove, učesnika u projektu, održanih konsultacija, realizovanih radionica, broj participanata na radionicama). • Kvalitativni indikatori (razumijevanje značaja ideje projekta, stvareno znanje o relevantnim programima, nivo primjenjivosti provedenih aktivnosti, unapređenje kvaliteta rada, uspostavljanje mreža, koordinacijskih tijela, unapređena saradnja, otvorenost za saradnju i diskusiju).

32. Pri procjeni da li indikatori za svrhu projekta uključuju "održive koristi za ciljne grupe", treba provjeriti da li su uključeni sljedeći elementi: • jasan opis "proizvoda" ili "usluga" namjenjenih korisnicima; • određeni korisnici (pol, godina, etnička pripadnost, klasa) koji će imati koristi; • odgovornosti pri održavanju ovih usluga i proizvoda; • vremenski period u kojem će ciljne grupe ostvariti dobiti.

33. Prilikom formulisanja indikatora, bitno je navesti svrhu projekta, svaki rezultat i opšte ciljeve (po mogućnosti u tabeli): • Šta? - varijabla, elemenat koji će se promijeniti jednom kada je projekat implementiran; kvantitet, koliko - vrijednost cilja; • Ko? - ciljna grupa/e, kvantitet, koliko; • Gdje? – mjesto; • Kada? - vrijeme/ period, potrebno je odgovarajuće vrijeme.

34. AKTIVNOSTI • Aktivnosti podrazumjevaju konkretnu radnju na postizanju postavljenih specifičnih ciljeva. • Ovo je važan dio prijedloga jer tu tačno objašnjavate donatoru šta ćete raditi sa njegovim sredstvima. • Aktivnosti trebaju podržavati postizanje podcljeva i biti usmjereni na indikatore (pokazatelje uspješnosti projekta). • Aktivnosti moraju biti u skladu sa budžetom.

35. Budite opisni i osigurajte što više detalja o svakoj aktivnosti koja će se izvoditi. • Kako će se realizirati? • Ko će izvoditi aktivnosti? • Ko su korisnici? Da li će korisnici biti uključeni u dizajniranje, implementaciju ili evaluaciju aktivnosti? • Koliko korisnika će biti direktno uključeno? • Kako ćete privući korisnike? Kako ćete povećati njihovo učešće u aktivnostima? • Kada će se početi sa aktivnostima? Koliko dugo će trajati? Koliko često će se odvijati aktivnost?(da li će biti samo jednom ili će se ponavljati?) • Kakve materijale trebate za realizaciju aktivnosti? Da li materijali ili kurikula već postoje ili trebaju biti razvijeni? Da li materijali trebaju da se prilagode novoj populaciji i ako da, kako će se to učiniti? • Da li će vaša organizacija sarađivati sa drugim organizacijama kako bi realizirala aktivnosti? Kakva će biti uloga svake organizacije?

36. I JOŠ OPIŠITE: • zadatke koji se trebaju poduzeti za svaku aktivnost, • odgovornost vašeg osoblja (ko će biti zadužen za pojedinačne aktivnosti), • imena vanjskih stručnjaka/saradnika, volontera (ako postoje), njihove zadatke i odgovorosti; • da li neke druge organizacije sarađuju u implementaciji ovog projekta, • lokacija i opis mjesta projekta, • alternativne metode za slučaj potrebe.

37. UKRATKO,TO BI BILO: • KAKO će organizacija postići specifične ciljeve (kvantiteta, kvaliteta)? • KO će provoditi pojedinu aktivnost? • KADA će se provoditi (vremenski plan)? Opis aktivnosti organizirati određenim slijedom aktivnosti i zadaci izriču seIMENICAMA: izrada, procjena, nabavka, otvaranje, mjenjanje, uvođenje, postavljanje Aktivnosti trebaju podržavati postizanje podicljeva i biti usmjereni na indikatore.

38. METODOLOGIJA • Potrebno je detaljno objasniti svaku aktivnost i njen značaj • Različiti ciljevi mogu se ostvariti na različite načine, različitim putevima. Zašto mislite da je baš vas put najbolji? • Objasnite KO, GDJE, KAKO i ZAŠTO!

39. primjer: • Sastanci u zajednicama (koji će se održavati jednom sedmično u prostorijama MZ) neophodni su zbog toga što će se na taj način istražiti šta zajednica misli o projektu, što će se animirati korisnici. Na ovaj način, razgovorom ”oči u oči” – praksom koju još niko nije koristio u ovoj zajednici, očekujemo da ćemo dobiti veću podršku zajednice. Sastanke će organizovati menadžer i asistent. Radni plan Radni plan osigurava sve detalje vaših aktivnosti, uključujući i raspored i prateća sredstva koja su potrebna za aktivnosti. Treba da daje kompletnu sliku kako će projekat biti organiziran od samog početka do kraja projekta.

40. RADNI PLAN – PLAN AKTIVNOSTI

41. KOME ĆE PROJEKT POMOĆI (KORISNICI) • Već u određenju problema trebalo je navesti koga taj problem pogađa. • Što konkretnije odredite društvenu grupu na čiji će položaj direktno djelovati ostvarenje ovog projekta (spol, dob, obrazovanje, radno iskustvo, vještine, sposobnosti psiho-socijalne karakteristike, vještine druge razne socijalne, sektorske, geografske karakteristike...). • Definišite tu skupinu po njenim bitnim obilježjima, ali nemojte zaboraviti ni na kvantitet - koliki broj ljudi otprilike možete obuhvatiti?

42. Korisnici su ljudi u čije ime se projekat i organizira. Općenito, pod primarnim/direktnim korisnicima podrazumijevamo učesnike koji će imati direktne koristi od svog učešća u projektu. • Također postoje i sekundarni/indirektni korisnici, koji neće biti aktivni u projektu, ali na čiji će život projekat uticati. • Tercijarni korisnici– svi do kojih efekti projekta posredno 'dopiru' - šira javnost, radno sposobni, porezni obveznici, cijelo društvo) CILJNA GRUPA • Na koga će biti upravljene projektne aktivnosti? Na koje grupe, institucije, pojedince želite djelovati? • Korisnike i ciljne grupe treba jasno razlikovati: prvi su oni u čiju korist djeluje projekat, a drugi oni na koje djelujete.

43. BUDŽET • Koliko će projekat koštati? • Budžet je finansijski plan koji nudi donatorima, projektnim implementatorima, i menadžerima finansijske informacije o tome koliko će koštati realizacija određenog projekta. • Ako ste dobro planirali sve komponente projekta, ne bi trebalo biti teško prevesti ih i u troškove. U prikazu troškova, svakako treba istaknuti koji doprinos očekujete od drugih donatora, kao i ono što vi sami kao organizacija koja predlaže projekat ulažete.

44. Donatori često imaju utvrđene limite kako ukupnih iznosa financijske pomoći, tako i prihvatljive visine nekih troškova (osobito plata i honorara, dnevnica, naknada za korištenje vozila, taksija itd.), pa ih treba uzeti u obzir. • Troškovi se moraju zasnivati na ponuđenim stvarnim cijenama, standardnim tarifama itd. Tamo gdje se iznosi mogu odrediti samo na osnovi procjene, u opisnom obrazloženju koje ide uz tabelu objasnit ćete kako ste do tih iznosa došli. • Bitno je da pokažete da ste provjerili cijene, i da niste zaokruživali “od oka”.

45. Prije nego što sastavite budžet prođite kroz cijeli narativni dio projektnog prijedloga i sastavite listu svih stavki (osoblja i drugih stavki) koje su potrebene za izvođenje projekta. Budite sigurni da stavite ne samo nove troškove koji će se javiti ako projekat dobije sredstva, nego i tekuće troškove za stavke koje su vezane za projekat. Budžet je prijevod projekta u novčane iznose. SREDSTVA • Narativni dio budžeta se koristi da se objasni neka neobična budžetska stavka i nije uvijek neophodan. Nekada je potrebno navesti objašnjenje za osoblje koje namjeravate angažovati – opis poslova koje će obavljati.

46. OČEKIVANI REZULTATI • To su oni rezultati koje očekujete da će se ostvariti tokom/nakon realizacije vaših projektnih aktivnosti – stvarne promjene u zajednici. • Trebaju biti jasno formulisani, mjerljivi i konkretni. • Prilikom formulisanja očekivanih rezultata izbjegavajte neodređene izraze poput: nekoliko, neki, određen broj i sl. Trebate navoditi konkretne brojke, procente ili promjene koje očekujete da će projekat proizvesti. • Budite realni u očekivanjima – ne postavljate sebi rezultate koji se ne mogu ostvariti u vremenskom periodu implementacije

48. ODRŽIVOST • Dugoročno, aktivnosti koje planirate neće više biti podržane projektnim finansiranjem. Ako su uspješne, više se i nece posmatrati iskljucivo kao „projekat“. Umjesto toga bit će uključene u regularne operacije vaše organizacije. • Ili ako je to bio trening, događaj koji se odvijao samo jedanput, bit ce završen, ali očekivani rezultati (povećane vještine učesnika) postati će dio nove organizacijske ponude. • Ova tranzicija projekta u regularni život zajednice se naziva „održivost“.  

49. Sljedeći razlozi opravdavaju razmišljanja o održivosti: • Osigurati će korisnicima da i dalje koriste usluge • Uvjeriti će donatore da njihova investicija nije izgubljena • Ubijediti će donatora da ste mudro planirali budućnost vašeg projekta • Osigurati će da organizacijska investicija (direktna i indirektna) nije izgubljena

50. DODACI • Uobičajeno je da se prilažu: • kopija rješenja o registraciji. • lista članova Upravnog odbora • budžet organizacije iz prethodne/prethodnih godine/a • preporuke od ranijih donatora • dokazi o nagradama i ostalim priznanjima • brošura i ostali promotivni materijal organizacije • pregled uspješno realiziranih dosadašnjih projekata • nešto po čemu je vaša NVO jedinstvena i razlikuje se od drugih • Svakako uključite sve dodatne dokumente koje zatraže donatori.