250 likes | 364 Views
Hrvatsko knjižničarsko društvo Sekcija za narodne knjižnice Komisija za knjižnične usluge za osobe sa posebnim potrebama i Radna grupa za čitanje Mr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica predsjednica Radne grupe za čitanje i voditeljica KGZ-Gradske knjižnice E-mail: lj.sabljak@kgz.hr.
E N D
Hrvatsko knjižničarsko društvoSekcija za narodne knjižniceKomisija za knjižnične usluge za osobe sa posebnim potrebamaiRadna grupa za čitanjeMr. sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnicapredsjednica Radne grupe za čitanje i voditeljica KGZ-Gradske knjižniceE-mail: lj.sabljak@kgz.hr 3. međunarodni stručni skup KNJIŽNICA – SREDIŠTE ZNANJA I ZABAVE Narodne knjižnice i otvorenost komuniciranja Novo Mesto, 17.-18. rujna 2007 Komunikacijski krug autor – knjiga – čitatelj
Sustav narodnih knjižnica u RH kao značajan nacionalni kulturni resurs • najjeftiniji dio kulturne ponude za sve dobne i socijalne strukture stanovništva • istraživanje, učenje, razonoda... • stvaranje zajedništva u lokalnoj sredini
Misija narodne knjižnice već čitavo stoljeće je ista, svojom djelatnošću služi zadovoljavanju potreba stanovništva • kulturnih • rekreacijskih • informiranja • odlučivanja • demokratizacije društva • čuvanje nacionalnog kulturnog identiteta
Komunikacija autor –čitatelj Prva kriza u povijesti ljudske komunikacije kad se grčka usmenost preobrazila u grčku pismenost (do tada je sve ovisilo o pamćenju) Sustav obrazovanja do tada je bio prilagođen uvjetima usmene kulture Istraživanja su usredotočena na istraživanje lingvističkih učinaka grčkog obratapismenosti unutar područja grčke filozofije (u sudaru su dva jezika, rječnički i idiomski)
“Ostati bez teksta” Upotrebe “formula” kod sastavljanja teksta, nema više usmene “improvizacije”(pjevač) Jednadžba “govor, pismo, slika” u komunikaciji autor - čitatelj
“Stvaralački čin” - napisano, zapisano i pročitano S pojavom pisaće mašine, radija, televizije, računala - dolazi do nove tehničke komunikacije pisanom riječju Globalno komuniciranje – Internet (europska civilizacija svojom znanošću je obuhvatila cijeli svijet u dosad nepoznatim razmjerima) Obrat pismenosti kao i kod prve tiskane Biblije
Čitalačka pismenost Narodna knjižnica je: Dostupna svim građanima (stalna horizontalna komunikacija) Čuva baštinu, podržava multikulturalnost Izgrađuje i potiče duh lokalne zajednice (posebice ogranci) Brine o građanskim pravima i tradicijskim vrijednostima
Knjižničar kao posrednik (pjevač) u krugu autor – djelo – čitatelj KNJIŽEVNI PETAK, KGZ- GRADSKA KNJIŽNICA Troje Velških pisaca 2.3.2001. 1001 noć na 1001. “Književnom petku”, gosti iz Bosne i Hercegovine 10.3.2000.
Knjiga i kako ju čitati • čitateljski kompetentno stanovništvo • slojevi čitanja i doživljajni svijet čitatelja • čitateljska znatiželja i očekivanja • komunikacijski krug knjiga autor čitatelj knjižničar
Knjižničar u ulozi “pjevača” Zapisivanje, čitanje misli i osjećaja postupno mijenja cjelokupnu kulturu Za razumijevanje “umreženog društva”, nove usmenosti, valja nam razumjeti prvu krizu komunikacije tzv. prvobitnu medijsku revoluciju Moderni književni, čitateljski ukus (govor svakidašnjice, ulice, pjevana poezija – novi trubaduri) Čitateljska publika nadzire umjetnika Knjižničarska didaktička funkcija (preporuka, bilteni, popisi anotacija, kreativne radionice i sl.)
Alkemija riječi i mediji • knjiga kao lijek • biblioterapija ili vođeno, ciljano čitanje • samopomoć Osobno iskustvo (mudrost) endocepti
Što je to ciljano (vođeno) čitanje? • Socijalno - društvena razina • Bihevioralna razina • Zaštita od zasićenosti (selektivno čitanje) CILJANJE ODREĐENIH NASLOVA Tri temeljne grupe: 1. Edukativni priručnici za voditelje 2. Knjige namijenjene samopomoći 3. Odabrana štiva (beletristika)
Čitanje kao zbirni proces • Čitanje je proces koji se odvija geometrijskom progresijom • Svako novo čitanje nadograđuje sve ono što je čitatelj ikada pročitao • Nemam vremena za čitanje – je li to istina? (prosječan Amerikanac dnevno provede 4 sata gledajući televiziju, 27 min čitajući novine, 14 min čitajući revije, 3 sata slušajući radio, 45 min slušajući glazbu i 17 min čitajući knjigu – dakle ukupno 1 sat dnevno čitanja) • Živimo u svijetu konkurencije, visoke tehnologije i umreženosti • Čovjek koji ne čita nije u prednosti pred čovjekom koji ne zna čitati
“Posebni” programi za: Starije osobe (umirovljenici) Pripadnici etničkih i vjerskih manjina Osobe s posebnim potrebama, invalidi Nezaposleni Djeca i mladi
Uvaženi gosti Moskovski operni umjetnici Predsjednik Stjepan Mesić razgleda izložbu “Crveni trg”
Sa svečanosti otvaranja: nj.e. Zhi Zhao lin i premijer dr. Ivo Sanader, koncert kineskih umjetnika
DANI JAPANA 1999., 2000., 2001.… 2007.… HANA MATSURI- festival lutaka KODOMO NO HAIKU MATSURI – festival dječje haiku poezije
Strategije podizanja razine čitanja • Mediji – velika uloga, povezanost sa socijalnim statusom i obrazovanjem • Obitelj – roditelj uzor stabilnog razvoja čitanja • čitalačka apstinencija prenosi se na djecu • čitanje kao zajednička obiteljska aktivnost • Suradnja između raznih kulturnih javnih ustanova (knjižnice!) • 4 strategije čitanja: • ustanovljavanje građe prilagođene čitatelju • metode igranja • čitanje s poticanjem • unapređivanje korištenja medija
Knjižnice u novom tisućljeću • misija knjižnice je promicanje i poticanje pismenosti i čitanja • procesi globalizacije i nova informacijska i komunikacijska tehnologija • izazovi univerzalizma • transferi znanja, kulture i informacija • programi poticanja čitanja i mjesta za cjeloživotno učenje
Knjižnice mogu razvijati i organizirati programe čitanja i opismenjavanja • IFLA Sekcija za čitanje – Smjernice za knjižničneprograme opismenjavanja • “Pismenost je ključ za obrazovanje i znanje i za korištenje knjižničnih i informacijskih usluga” (prema Narodna knjižnica: IFLA-ine UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga, 2001.) • Aktivnosti knjižnice ovise o lokalnim čimbenicima • Po Standardima RH predviđen obuhvat15% stanovništva u narodnim knjižnicama (stanje 12% stanovništva) • Čitatelji, 60% su žene (danas 11% žena ima visoku stručnu spremu, 50-tih godina 95% žena imalo je četiri razreda škole)
Praktični savjeti za provođenje programa poticanja čitanja i podizanja praga pismenosti • Koja je naša ciljana publika? (poznavanje posebnih potreba čitatelja) • Planirati i razvijati suradnju u zajednici (potencijalni partneri) • Potrebna građa i kako ju izabrati (lakoća pristupa građi, jasno označena i izložena na polici – pogotovo građa lagana za čitanje) • Pripremiti/educirati osoblje (znanje i vještina pri odabiru građe, sposobnost knjižničara u radu s posebnim skupinama) • Promidžba programa i evaluacija uspješnosti (financijska sredstva)
Zaključci Što mogu knjižnice? U pripremama za EU razvijati suradnju, razmjenu i kulturni dijalog u globalizacijskom procesu Širiti svoje mreže i mreže suradnje u zemlji i svijetu dosezanjem standarda opremljenosti i zakonodavne podrške Vratiti knjizi/čitanju status u društvu Biti dvosmjerni provodnik u razmjeni kultura Posredovati kod uključivanja građana u procese demokratizacije i donošenja odluka Kako? Samom misijom knjižnice u društvu koja je promicanje knjige i čitanja, one su prozor prema novom, drukčijem, virtualnom svijetu Samostalnim programima i stalnim praćenjem čitateljskih navika Suradnjom s drugim obrazovnim, odgojnim, kulturnim i javnim ustanovama Kreativnim radionicama pisanja, informatičkog opismenjavanja, multikulturalne suradnje, višejezičnosti, biblioterapijom
HVALA! Ljiljana Sabljak E-mail: lj.sabljak@kgz.hr