680 likes | 824 Views
U PRAVLJANJE ZDRAVSTVENIM OSIGURANJEM I ZDRAVSTVENIM SUSTAVOM. Doc.dr.sc. Stjepan Turek, HGK E.mail:sturek@hgk.hr. Zagreb,2006. 4.000 g. pr.Kr. Staro egipatski papirusi opisuju oštećenja i bolesti uz pojedina zanimanja. Diodorus Siculus, 1. st. pr.Kr. teški uvjeti
E N D
UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENIMOSIGURANJEM I ZDRAVSTVENIM SUSTAVOM Doc.dr.sc. Stjepan Turek, HGKE.mail:sturek@hgk.hr Zagreb,2006.
4.000 g. pr.Kr. Staro egipatski papirusi opisuju oštećenja i bolesti uz pojedina zanimanja. • Diodorus Siculus, 1. st. pr.Kr. teški uvjeti rada u egipatskim rudnicima zlata. • 400 g. pr.Kr. Hipokrat, trovanje olovom robova u rudnicima olova. • Galen, 131-201.,Avicena 980-1037., Paracelzus 1494. itd.
U srednjem vijeku pojedini cehovi uvode pripomoć za bolesne i soc. ugrožene. • 1845. u Njemačkoj se donose propisi o soc. osiguranju. 1849. već su općine mogle obvezivati poslodavce na soc. davanja a 1881. Bismark donosi zakon o obveznom osiguranju poslodavaca koji je primijenjen tek 1911. jer su radnici bili protiv.
1909. u Njemačkoj je bilo već 23.063 blagajni s 13 i po milijuna osiguranika. • To su sve bila obvezna osiguranja za poslodavce i posloprimce. • Osiguranja su samostalna a država vrši nadzor putem svojih ureda. • Italija, Francuska i Britanija zagovarale su dobrovoljna osiguranja.
Austrija je također imala od 1837. sporadična osiguranja za pojedina zanimanja, služičad i td. • 1921. uvodi se naknada za porodni dopust i mirovina nakon 65.g. života i rada. • Njemački sustav je prihvatila Austro-Ugarska monarhija 1922. • Za Dalmaciju i Sloveniju vrijedio je zakon Austrije a za Hrvatsku, Slavoniju i Vojvodinu zakon Ugarske.
Američki model • Državna nacionalna osiguranja u SAD • Medicare osiguranje za osobe starije od 70 godina • Medicade osiguranje za socijalno ugrožene osobeMedicare. Različiti izvori navode čak 45 miliona korisnika ovog osiguranja.
ZDRAVSTVENA OSIGURANJARAZLIKUJEMO PREMA: • Razini prava: • Temeljna, dopunska i dodatna • Načinu ostvarivanja: • Obvezna i dobrovoljna • Vlasništvu: • Državna, privatna i mješovita
Vrste zdravstvenih osiguranja prema namjeni: • Temeljna: • obvezna • dobrovoljna • Dodatna • obvezna • dobrovoljna • Dopunska • dobrovoljna • INO • međudržavni ugovori
Tablica 1. Izdvajanja za zdravstvenu zaštitu pojedinih zemalja svijeta po glavi • stanovnika, u odnosu na podatke vitalne (1) statistike su u popriličnom • nesrazmjeru i jasno ukazuju da novac nije jedini čimbenik dobre zdravstvene zaštite. • Država US $ po % Mortal. Neonat • glavi st. BDP mortal • Switzerland 2.300 9,6 9,1 5 • Canada 2.050 9,8 7,4 6 • Germany 1.850 9,5 10,9 6 • Holland 1.750 8,8 8,8 6 • Austria 1.700 8,5 10,0 6 • Italy 1.650 8,3 9,9 10 • Japan 1.600 6,9 8,2 4 • Great Britain 1.150 6,9 11,1 6 • Spain 1.050 7,3 9,4 8 • Czech Republic 650 7,6 12,0 11 • Greece 600 5,2 9,9 11 • Hungary 490 7,0 14,6 17 • Croatia 300 7,6 11,7 14 • Turkey 200 4,2 6,5 81___ • Izvor: Source: ‘Privredni Vjesnik’ 2004, The Economist,Pocket World • in Figures, 2003.
Što naše društvo očekuje od zdravstvenog djelatnika ? ¤Socijalnoponašanje ¤Vrhunskog stručnjaka i znanstvenika ¤ Uvažavanje tržišnih odnosa ¤Besprijekornu etičnost ¤Lojalnog političara
Funkcija nacionalnog zdravstvenog sustava zavisi o brojnim čimbenicima: • Epidemiološkim podacima • Utvrđenim kapacitetima • Kadrovskim normativima • Cijenama usluga, lijekova i potrošne robe • Prostornim uvjetima i tehničkom opremljenosti • Socijalnim prilikama
ŠTO ODREĐUJE FUNKCIJU I BUDUĆNOST? • Brojni čimbenici: • VANJSKI • UNUTARNJI
Vanjski čimbenici: • Demografska struktura pučanstva • Socijalne prilike • Postupna konkurencija privatnog sektora
Vanjski čimbenici: • Zakonske i podzakonske odredbe prečesto su ishitrene i nedorečene. • To zahtijeva daljnje izmjene i dopune. • To otežava primjenu u praksi. • Gubi se preglednost. • To omogućava specifičnu kreativnost u primjeni.
U proteklih 10 godina doneseno je 136 zakonskih i podzakonskih odredbikoje su često ishitrene i nedorečene. • To zahtijeva daljnje izmjene i dopune. • To otežava primjenu u praksi. • Gubi se preglednost. • To omogućava specifičnu kreativnost u primjeni.
BDP U USA $ PO ŽUPANIJAMA Br. žup. Br. stanov. BDP % 8 1.074.753 do 2.000$ 24,22 6 1.334.355 do 3.000$ 30,07 5 1.042.863 do 4.000$ 23,50 1 206.344 do 7.000$ 4,65 1 779.145 do 16.000$ 17,56 21 4.437.460 100,00 Izvor:Intel.kapital,HGK,2003.
Unutarnji čimbenici • Ustroj djelatnosti • Temeljni i provedbeni programi prevencije • Stalan nadzor kvalitete i učinkovitosti • Umreženi informatički sustav • Trajna stručna izobrazba
Primarna zdravstvena zaštita je: Najučinkovitija razina zdravstvenezaštite . Najjeftinijarazinazdravstvenezaštite. Uložen novacdeseterostrukose vraća.
Primarna zdravstvena zaštita da ili ne? • Konferencija ministara zdravstva Europe u Ljubljani 1995.godine daje prioritet PZZ. • WHO-EU: Zdravlje za sve u 21. stoljeću, Copenhagen,1999. daje apsolutnu prednost opsežnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
USAVRŠAVANJE • Obiteljska medicina: 2.408 ugovornih doktora • spec. obiteljske medicine: 26 • spec. opće medicine: 672 ukupno: 698 28,99% • spec. drugih specij. 369 15,32% • dr. opće medicine 1.341 55,69% Sveukupno: 2.408 100,00%
Usavršavanje • Prema popisu pučanstva trebamo najmanje 325 specijalista pedijatara. • Ugovorena su 263 pedijatrijska tima. • Obiteljska medicina provodi zdravstvenu zaštitu za 79.939 djece 0-7 godina starosti. • Privatizacijom su 23 specijalista pedijatra prešla u obiteljsku medicinu.
Ginekologija Ginekologija
Popis stanovništva 31. ožujka 2001. godine i ugovorena zdr. zaštita • Broj osoba ženskog spola: 2.301.560 • U dobi 0 -14 godina života: -368.467 • Za obveznu zdravstvenu zaštitu: 1.933.093 • Ugovorena je zdravstvena zaštite za: 1.398.625 osiguranica • Nije ugovoreno za 534.468 stanovnica RH
Potreban i ugovoren broj timova • Broj timova prema standardu 322 • Broj ugovorenih timova 249 • Timovi u DZ 63 • Timovi privatne prakse 115 • Nepostojeći 71 • Broj timova koji nedostaju: • Prema standardu nedostaje 73 • Nepostojeći a ugovoreni 71 • Ukupno nedostaje 144 (44,72%) timova.
Gdje je problem ili problemi? • Novac ? • Dali samo novac?
Poslovanje sustava obvezne zdravstvene zaštite 1994.-2003. kn Rok. pl. 30 60 90 120 ???dana
Učinkovitu i financijski uravnoteženu funkciju sustava zdravstvene zaštite osiguravajuneprekidno: • učenje • planiranje • provjera rezultata • istraživanje
Bolovanja • Zbog zdravstvenih problema dnevno ne sudjeluje u stvaranju viška vrijednosti prosječno 53.047 uposlenika
Godišnje bolovanja traju u prosjeku24.989.019 dana ili 68.463 godina odnosno 89.888 radnih godina