1 / 201

REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PERIODU 2007 – 2013 I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA U RH

REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PERIODU 2007 – 2013 I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA U RH. PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ. DNEVNI RED. 09:00 – 10:00 Razvoj regionalne politike u EU 10:00 – 11:00 Pretpristupni instrument IPA i institucionalna nadležnost u RH

vaughan-johns
Download Presentation

REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PERIODU 2007 – 2013 I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA U RH

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE U PERIODU 2007 – 2013 I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA U RH PREDAVAČICE: MAJA HRANILOVIĆ MIRJANA SAMARDŽIĆ

  2. DNEVNI RED 09:00 – 10:00 Razvoj regionalne politike u EU 10:00 – 11:00 Pretpristupni instrument IPA i institucionalna nadležnost u RH 11.00 – 11.15 Pauza 11.15 – 11.30 Komponenta I – izgradnja institucija i prijelazna pomoć 11:30 – 12:30 Komponenta II – prekogranična suradnja (6 programa) 12:30 – 13:30 Pauza za ručak 13.30 – 14.30 Komponenta III – regionalni razvoj (Program zaštite okoliša, Program regionalne konkurentnosti, Program za transport) 14:30 – 15:00 Komponenta IV – ljudski resursi 15:00 – 15:30 Komponenta V – IPARD 15.30 – 15.45 Pauza 15:45 – 16:15 Programi zajednice 16:15 – 16:30 Evaluacija seminara

  3. VAŽNOST REGIONALNE POLITIKE EU • Rimskim sporazumom iz 1957 se po prvi puta preuzima obaveza “smanjiti postojeće razlike između regija” • U kontekstu europskih integracija, regionalna politika ima jedinstvenu ulogu jer je jedina politika u EU koja se eksplicitno bavi ekonomskim i socijalnim nejednakostima promovirajući solidarnost i koheziju. • U kontekstu željenog ekonosmkog rasta unutar Unije, važnost regionalne politke je jasna: “Jačanje regionalne konkurentnosti unutar Unije ojačat će potencijal za rast ekonomije EU na globalnom tržištu.” (Treće izvješće o koheziji, 2004) • Od 1993 do danas, jedna trećina ukupnog proračuna EU dodijeljena je regionalnoj politici.

  4. POVIJESNI PREGLED – FOKUS NA REFORMAMA • 1958 se osnivaju dva sektorska fonda: the European Social Fund (ESF) and European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF) • Proširenjem iz 1973 u Zajednice ulaze Irska, Velika Britanija i Danska: javlja se potreba da se pomogne njihovim perifernim ruralnim područjima • 1975 se osniva European Regional Development Fund (ERDF) kao prvi redistribucijski instrument koji nije sektorski nego teritorijalan • Izazovi za Zajednice u 1980-ima: Proširenje na Grčku, Španjolsku i Portugal: značajan porast površine i stanovništva, a istodobno pad BDPa – rast regionalnih razlika Javlja se strah od povećanja razlika zbog uvođenja jedinstvenog tržišta • Uvođenjem jedinstvenog europskog tržišta uvodi se princip ekonomske i socijalne kohezije što je uzrokovalo znatne reforme regionalne politike u 1989.

  5. POVIJESNI PREGLED – FOKUS NA REFORMAMA Reforma 1989 (financijska perspektiva 1989 – 1993): • Koncentracija na 3 fonda – ERDF, ESF i EAGGF poznati kao “Strukturni fondovi”; iznosi su udvostručeni • Uvode se principi višegodišnjeg programiranja, teritorijalne i financijske koncentracije, parterstva i adicionalnosti • Uvodi se 5 prioritetnih ciljeva/područja  Usprokos tim novinama, najveći rast nejednakosti među regijama dogodio se nakon uvođenja jedinstvenog tržišta • Novi izazov - Ugovorom iz Maastrichta (1992)kreirala je jedinstvena europska valuta • Osnivanje Kohezijskog fonda služilo je kako bi se regijama koje zaostaju smanjio teret tranzicije na Europsku monetarnu uniju Reforma 1993 (financijaska perspektiva 1994 – 1999) • Još jedno povećanje iznosa za Strukturne fondove dovelo je do 1/3 proračuna EU • Uvodi se cilj 6 zbog proširenja na Austriju, Finsku i Švedsku

  6. POVIJESNI PREGLED – FOKUS NA REFORMAMA 1999 reforma (financijska perspektiva 2000 – 2006) Priprema za “istočno proširenje”: • Značajni iznosi alocirani za pretpristupne instrumente ISPA, SAPARD i PHARE • Veća tematska koncentracija postojećih 6 ciljeva se reducira na 3: Cilj 1 – promovira razvoj i strukturnu prilagodbu regija koje zaostaju (BDP per capita PPS je manji od 75% prosjeka Zajednice); Cilj 2podržava ekonomske i socijalne konverzije područja sa strukturnim poteškoćama; Cilj 3 – podrška i modernizacija sustava obrazovanja i zapošljavanja Četiri fonda: ERDF, ESF, FIFG, EAGGF (Kohezijski fond nije dio Strukturnih fondova) • Četiri inicijative Zajednice: Interreg, Leader, Equal i Urban

  7. FINANCIJSKA PERSPEKTIVA 2000 – 2006 3 cilja i 4 inicijative Zajednice; 49.5% stanovništva i svih regija u EU25 živi u području pokrivenim: Ciljem1 Ili Ciljem 2 Financijski resusrsi: Euro 233 milijardi predstavljaju trećinu ukupnog proračuna EU tj. 0.45% BDPa EU

  8. IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE 2007 – 2013) • Nema konsenzusa o učincima regionalne politike na smanjenje nejednakosti u regijama Unije • Generalni zaključci Trećeg izvješća o koheziji (2004): • Smanjene razlike između zemalja članica ali regionalne razlike su ostale; • Podrška je potrebna dogoročno kako bi se dobili željeni učinci • Strukturni fondovi viđeni više kao sredstvo za prevenciju daljnjih razlika nego sredstvo za ostvarenje kohezije • Fondovi su viđeni kao kompenzacija manje razvijenim zemljama za pristanak za uvođenje na jedinstveno tržište i monetarnu uniju.

  9. IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE 2007 – 2013) • Istočno proširenje će uzrokovati širenje razvojnih razlika – socio-ekonosmke razlike između najbogatijih i najsiromašnijih su se udvostručile, a prosjek BDPa u EU se smanjio za 12.5% • Unija se suočava sa izazovima gospodarskog restrukturiranja kao poslejdica globalizacije • Ekonomski rast u EU se usporio (1999 – 2004) što je uzrokovalo značajan rast nezaposlenosti u EU • Trendovi na tržištu rada – staro stanovništvo u EU i značajan rast imigracije • U postojećoj nepovoljnoj situaciji javilo se pitanje tko će platiti za koheziju novih zemalja članica. Stare zemlje članice s juga EU (Španjolska, Portugal, Grčka) žele zadržati pomoć za svoje ragije koje zaostaju – tzv. “Statistički efekt” Ostale zemlje članice ne žele povećati proračun EU

  10. GEORGAFSKA DISTRIBUCIJA Regije ispod 75% prosjeka ispod 75% u EU25 Statistički efekt ispod 75% u EU15 Iznad u EU25 “prirodno” iznad 75% zbog rasta ostale regije Source: Eurostat

  11. PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006 • Preusmjeravanje regionalne politike prema ekonomskom rastu (u skladu sa Lisabonskom agendom) i prema održivom razvoju (u skladu sa Goteborškom agendom) • Posebna pozornost na: proširenje, globalizaciju i razvoj na znanju utemeljene ekonomije • Više sredstava za područja s prirodnim ograničenjima i urbanim područjima • Decentralizacija: delegiranje odgovornosti zemljama članicama i regijama

  12. PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006 • Povećana teritorijalna i financijska koncentracija: • Financijski instrumenti smanjeni sa 6 na 3 • Financranje pojedinog Operativnog programa iz jednog fonda -pojednostavljeno upravljanje (ERDF ili ESF) • Kohezijski fond postaje dio Strukturnih fondova (ista regulativa) • Povećana stopa sufinanciranja iz proračuna EU • Novi pretpristupni fond IPA zamjenjuje postojeće Sapard, ISPA i Phare kako bi se u zemljama kandidatima izgradili kapaciteti i strukture za korištenje Strukturnih fondova

  13. Programi i instrumenti Prihvatljivost Prioriteti Alokacije Regionalni i nacionalni programi ERDF ESF Regije s BDP po stanovniku 75% od prosijeka EU25 • Inovacije; • Zaštita okoliša i prevencija rizika; • pristupačnost • Infrastruktura; • Ljudski resursi; • Administrativni kapaciteti; Statistički efekt: Regije s BDP po stanovniku 75% od EU15 i >75% u EU25 Kohezijski fond Zemlje članice Bruto nacionalni prihod90% EU25 prosijeka • transport(TENs); • Održivi transport; • Zaštita okoliša; • Obnovljiva energija Regionalni programi (ERDF) I nacionalni programi (ESF) Zemlje članice predlažu popis regija (NUTS I or II) • Inovacija • Zaštita okoliša i prevencija • rizika • pristupačnost • Europska strategija • zapošljavanja "Phasing-in" Regije koje su prije bile u Cilju 1, a sada nisu u Cilju Konvergentnost Prekogranični i transnacionalni programii mreže (ERDF) Pogranične regije i šire regije za transnacionalnu suradnju • inovacija • Zaštita okoliša/prevencija rizika • pristupačnost • Kultura, obrazovanje Konvergencija78.5%(EUR 264 bn.) Regionalna konkurentnost i zapošljavanje17.2%(EUR 57.9 bn.) Europska teritorijalna suradnja3.94%(EUR 13.2 bn.)

  14. Financijskakoncentracija, 2007-2013 (ukupno: EUR 336.1 billion) Vanjske granice EU: 1.6 Pregogranična suradnja: 4.7 Transnacionalna suradnja: 6.3 Regije “Phasing-in” Iz Cilja 1 2000-06 Mreže: 0.6 Regije izvan konvergencije Regije ispod 75% BDP Posebni program za udaljene regije: 1.1 Kohezijski fond I. Konvergencija (78%) II. Regionlna konkurentnost i zapošljavanje (18%) III. Teritorijalna suradnja (4%) Regije sa statističkim učinkom

  15. Pretpristupni i strukturni fondovi EU – politika proširenja EU- • Politika proširenja smatra se jednom od najutjecajnijih metoda vanjske politike EU jer je perspektivom članstva EU uspjela znatno utjecati kako na političko usmjerenje i reforme zemalja post-hladnoratovske europe • Proširenja povratno utječu na ostale politike EU (npr. kohezijsku) • Sa zemljama kandidatkinjama obveze u smislu priprema za članstvo definirane su posebnim dokumentima, tzv. partnerstvima (europskim ili pretpristupnim partnerstvima); dok kandidatkinje pripremaju svoje nacionalne programe pridruživanja EU kojima predviđaju kako će ispuniti ciljeve zacrtane partnerstvom

  16. Pretpristupni i strukturni fondovi u EU • Godišnji proračun EU iznosi preko 100 milijardi eura (129.2 milijarde za 2008) • Troši se na politike EU, i to u sljedećim proporcijama: • Kohezijska politika i jačanje konkurentnosti (44%) • Prirodni resursi: poljoprivredna politika, ruralni razvoj, ribarstvo zaštita okoliša (43%) • Vanjska politika (6%) • Državljanstvo, sigurnost, pravosuđe (1%) • Drugo,uključujući administrativne troškove (6%) • Politike i fondove planiraju se za sedmogodišnja proračunska razdoblja – na početku smo razdoblja 2007 – 2013!

  17. Pretpristupni fondovi EU • Pretpristupni fondovi namijenjeni su pomoći zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU u političkim, gospodarskim i institucionalnim reformama potrebnim za ulazak u EU • U njima sudjeluju i zemlje potencijalne kandidatkinje dok ostalim slabije razvijenim zemljama (npr. uključenim u Politiku za susjedstvo) EU namjenjuje razvojnu pomoć • I sami pretpristupni fondovi razvili su se iz razvojne pomoći Mađarskoj i Poljskoj nakon pada komunizma (PHARE - Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique), no već u prvoj polovici 90-tih preusmjeravaju se ka pripremama za pristupanje Uniji

  18. PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA I INSTITUCIONALNA NADLEŽNOST U RH

  19. Pretpristupni fondovi EU • Provode se po istim principima kao i Strukturni fondovi  priprema za Strukturne Fondove, članstvo i provedbu razvojnih politika EU • Partnerstvo • Programiranje • Adicionalnost • Koncentracija

  20. FONDOVI EU U KOJIMA JE SUDJELOVALA/SUDJELUJE RH OBNOVA (1996.-2000.) 10/2001 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Privremeni sporazum CARDS (2000.-2004./2006.) FP 2000.-2006. Europsko partnerstvo s Hrvatskom 04/2004 + Programi Zajednice Odluka Vijeća kojom Hrvatska postaje zemlja kandidat 06/2004 FP 2007.-2013. PHARE/ISPA/SAPARD (2005./2006.) 10/2004 Pretpristupna strategija za Hrvatsku Otvaranje pregovora 10/2005 IPA (od 2007.) Pristupno partnerstvo 02/2006

  21. CARDS (RH 2000 – 2004) PHARE (RH 2005-2006) ISPA (RH 2005-2006) SAPARD (RH 2005-2006) IPA - Instrument for Pre-Accession 2007-2013 (Council Regulation (EC) 1085/2006, 17 July 2006) Implementing Regulation, 718-2007, 12 June 2007) IPA

  22. IPA podrška • u razvoju politika • u pripremi zemlje kandidatkinje za učinkovitu provedbu i upravljanje Kohezijskom politikom EU • U pripremi zemlje kandidatkinje za programiranje, provedbu i upravljanje Strukturnim i Kohezijskim fondovima

  23. IPA podrška Svrha uspostavljanja IPA sustava: • Proces pregovora i ulaska u EU vezan uz administrativne kapacitete i sposobnost zemlje da korisi sredstva EU • Prireme za funkcioniranje u EU i korištenje znatno većih sredstava u trenutku kad RH postane zemlje članica

  24. IPA – ključna načela • Upravljačke strukture trebaju anticipirati buduća Upravna tijela u sustavu Strukturnih i Kohezijskog fonda • Strukture trebaju biti uspostavljene na nacionalnoj razini • Provedba putem višegodišnjih programa • Zaokret prema decentraliziranom upravljanju (od DIS prema EDIS akreditaciji); • Veće mogućnosti u smislu odgovarajućih/pogodnih aktivnosti i korisnika – približavanje Kohezijskim instrumentima • Ali ipak predstavlja pretpristupni instrument

  25. IPA – PROGRAMSKI OKVIR Pretpristupno partnerstvo Strateški okvir za razvoj 2006.–2013. (nacionalni razvojni ciljevi i prioriteti) Višegodišnji indikativni planski dokument (prioriteti suradnje) EK RH Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji Višegodišnji indikativni financijski okvir Smjernice EZ za koheziju (za K 3 + 4) K 3 + 4 K 2 K 5 K 1 Okvir za usklađenost strategija 2007.-2013. (izrađuje se za IPA komponente III i IV) Godišnji planovi aktivnosti - jačanje institucionalne sposobnosti za provedbu pravne stečevine EU Operativni programi prekogranične suradnje (2007.-2013.) - prekogranična suradnja Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak (2007.-2013.) • Operativni programi (2007.-2009.) • promet • okoliš • regionalna konkurentnost • razvoj ljudskih potencijala Kandidati i potencijalni kandidati Samo zemlje kandidati

  26. IPA komponente IPA I Pomoć u tranziciji i jačanju institucija IPA II Prekogranična suradnja IPA III Regionalni razvoj IPA IV Razvoj ljudskih resursa IPA V Ruralni razvoj

  27. Osnovni programski i projektni ciklus Programiranje Evaluacija Identifikacija Formulacija/ Preliminarna ocjena Provedba Financiranje

  28. IPA programski ciklus • Programiranje (pregovori između EU i RH oko identificiranja prioriteta i područja suradnje) • MIFF, MIPD (EU) • Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (RH) • Godišnji plan aktivnosti (IPA I) • Operativni programi(IPA II, III, IV, V) • Identifikacija • Generiranje, priprema i prioritizacija projektnih sažetaka • Procjena • Preliminarna procjena projekata (tehnička i ekonomska izvedivost, CBA, EIA) koja rezultira odlukom da li ili ne predložiti projekt za financiranje • Financiranje • Financijski Sporazumi • Provedba • Provedba programskih dokumenata kroz odabrane projekte • Evaluacija • Vanjska Ex-post evaluacija - naučene lekcije za nove programske dokumente • Revizija

  29. Programiranje • Pregovori između EU i RH: identifikacija prioriteta i područja suradnje • MIFF, MIPD (EU) • Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (RH) • Okvir za usklađenost strategija (IPA III i IV) • Odvojeni programski dokumenti za svaku komponentu • Godišnji plan aktivnosti (IPA I) • Višegodišnji Operativni programi (IPA II, III, IV, V)

  30. Identifikacija i formulacija/preliminarna ocjena • Planiranje i priprema pojedinačnih projekata u okviru definiranih prioriteta i ciljeva programskih dokumenta te selekcija projekata • IPA I – godišnja priprema te odobravanje projekta od strane EC (generiranje, priprema i prioritizacija projektnih sažetaka; preliminarna procjena projekata - tehnička i ekonomska izvedivost, CBA, EIA) • IPA II, III, IV, V – višegodišnje planiranje prioriteta, mjera i projekata (dijelom već u fazi programiranja) – uska veza između programiranja, identifikacije i formulacije

  31. Financiranje • Okvirni sporazum – preduvjet za odobrenje financijske pomoći (generalna pravila financijske pomoći, zajedničke odgovornosti,akreditacijski uvjeti) • Odluka o financiranju (po usvajanju OP-a) • Financijski sporazumi (sredstva stavljena na raspolaganje)

  32. Financiranje (2) Financijski sporazumi: IPA I – godišnji IPA II - višegodišnji i godišnji IPA III, IV, V – višegodišnji

  33. IPA – DODIJELJENA SREDSTVA 2007.- 2010. (umil. EUR) UKUPNO KOMP. 2007. 2008. 2009. 2010. Pomoć u tranziciji i jačanju institucija 1 47,60 45,40 45,60 39,50 178,10 2 Prekogranična suradnja 9,70 14,70 15,90 16,20 56,50 3 Regionalni razvoj 44,6 47,60 49,70 56,80 198,70 4 Razvoj ljudskihpotencijala 11,10 12,70 14,20 15,70 53,70 102,90 5 Ruralni razvoj 25,50 25,60 25,80 26,00 UKUPNO GODINA 138,5 146,00 151,20 154,20 589,90

  34. Provedba • Nakon potpisa financijskog sporazuma, može se započeti s provedbom projekata • Provedba prvenstveno zahtijeva ugovaranje izvođača projekata koje je definirano pravilima Financijske regulative Vijeća (EC, Euratom) No 1605/2002 • Regulativa je detaljno tehnički razrađena u “Practical Guide to the External Aid Procedures” – PRAG

  35. Provedba (2) • Decentralizirani sustav provedbe uz ex ante kontrolu EK(DIS, “Decentralised Implementation System”) - provedba povjerena državi korisnici dok EK zadržava ukupnu krajnju odgovornost za izvršenje općeg budžeta • Decentralizirano upravljanje mora pokriti najmanje provođenje natječaja, ugovaranje i isplate od strane državne uprave korisnika • Da bi se kroz DIS upravljalo fondovima, potrebno je imenovati određene strukture i tijela te iste pripremiti za akreditaciju koju EK dodjeljuje nakon što vanjski revizori provjere ima li dotična zemlja adekvatne kapacitete te kontrolne i upravljačke mehanizme za transparentno i efikasno provođenje procedura EK

  36. IPA – USPJEŠNOST PROVEDBE Preduvjeti: • Priprema programskih dokumenata • Akreditacija sustava • Pravovremena priprema projekata • N+3 pravilo (2007+3 – 2010 – inače se sredstva vraćaju u proračun EU) • Dostatan broj stručnog osoblja • Sufinanciranje

  37. Monitoring i evaluacija • Programska i projektna razina • U IPA DIS sustavu osniva se IPA odbor za praćenje te sektorski za praćenje (vezani uz komponente tj. Operativne programe) • EX- post evaluacija provedbe pomoći se organizira uz angažman vanjskih stručnjaka (odgovornost EK) • Iskustva i lekcije za nove OP-e • Revizija

  38. IPA PROGRAMSKI CIKLUS – uloge i odgovornosti • Programiranje • EK • Nacionalni IPA Koordinator (osigurava partnerstvo i suradnju između EK i zemlje korisnice Programa; odgovoran za koherentnost i koordinaciju programa unutra IPA-e) • Relevantna ministarstva / Operativne strukture (izrada relevantnih Operativnih programa) • Identifikacija • Relevantna ministarstva / Operativne strukture • Preliminarna procjena • Relevantna ministarstva / Operativne strukture • EK • Financiranje • EK • VRH

  39. IPA PROGRAMSKI CIKLUS – uloge i odgovornosti • Financiranje i Provedba • Nacionalni fond (uloga središnje riznice; sredstva EK idu kroz NF prema Operativnim strukturama ili krajnjim korisnicima) • Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (na čelu NF – državni tajnik MFIN) • Ukupna odgovornost za financijsko upravljanje • Odgovoran za regularnost transakcija • Odgovoran za učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole • Odobravanje troškova prema EK (= zahtjevi za plaćanje)

  40. IPA PROGRAMSKI CIKLUS – uloge i odgovornosti • Provedba • Relevantna ministarstva / Operativne strukture / Provedbene agencije • Provedba projekata • Javna nabava/ ugovaranje • Plaćanja • Obznana pravila • Arhiviranje /IT susatvi • Kontinuitet djelovanja • Revizorski trag • Monitoring (interna revizija, evaluacija) • Verifikacije/odobrenja (uključujući provjere na licu mjesta) • Informiranje • Procejena rizikom i upravljanje rizikom • Upravljanje nepravilnostima • Alokacija sredstava • Planiranje provedbe • Itd. • Finalni korisnici

  41. Faze uspostavljanja IPA sustava • Institucionalno definiranje sustava • Utvrđivanje odnosa između različitih institucija • Sastavljanje procedura i priručnika • Proces samoprocjene sustava (unutarnji revizori) • Nacionalna akreditacija • Akreditacija od strane EK (konačno utvrđivanje spremnosti IPA struktura za početak upravljanja i korištenja EU sredstava) Akreditiraju se svi koji sudjeluju u upravljanju i provedbu IPA programa: planiranje, nabava, ugovaranje, plaćanje, izvještavanje, praćenje i ocjenjivanje (NF i operativne strukture)

  42. IPA programski ciklus – uloge i odgovornosti • Monitoring and Evaluacija • NIPAK • Operativne strukture • NDO • Revizijska jedinica • nezavisnaod svih drugih • Strategija revizije; godišnja provjera učinkovitosti funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole i pouzdanosti računovodstvenih informacija • Vanjski akteri za potrebe evaluacije

  43. Povezanost programskog i projektnog ciklusa Programiranje 1. program Evaluacija Identifikacija Formulacija/ Preliminarna ocjena Provedba Financiranje Evaluacija Identifikacija 2. projekt Provedba Formulacija EK (DEK), CFCA, OS, krajnji korisnici Financiranje

  44. Povezanost programskog i projektnog ciklusa – provedba Godišnjeg programa IPA I Godišnji program Programiranje Evaluacijsko ( Evaluacija ) Identifikacija Sažeci izvješće projekta Izvješće o Formulacija Provedba Daljnja razrada projekata praćenju provedbe a j ( Financiranje ) i Opisi poslova c a t n e m Tehničke u k specifikacije Prijedlog o d financiranja a n j a Financijski ? Troškovnici e sporazum j t a N Upute aplikantima

  45. Poziv na Upute dostavu aplikantima prijedloga Programiranje Izvješće o Evaluacija Identifikacija evaluaciji Projekt Preliminarna Izvješće o Provedba procjena napretku Financiranje Zahtjev za financiranje Ugovor Procjena projekta Povezanost programskog i projektnog ciklusa - programi dodjele bespovratnih sredstava Opisi poslova Tehničke specifikacije Natječajna dokumentacija Troškovnici

  46. Relevantni linkovi • Portal Europske unije: ec.europa.eu • Opća uprava EK za regionalnu politiku: ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm • Opća uprava EK za proširenje: ec.europa.eu/dgs/enlargement/index_en.htm • EuropeAid: ec.europa.eu/europeaid • Delegacija EK u Hrvatskoj: www.delhrv.ec.europa.eu • Središnji državni ured za razvojnu strategiju i upravljanje EU fondovima: www.strategija.hr • Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje: cfcu.mfin.hr • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva: www.mps.hr • Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva: www.mingorp.hr • Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka: www.mmtpr.hr

  47. KOMPONENTA IIZGRADNJA INSTITUCIJA I POMOĆ U TRANZICIJI

  48. PROGRAMIRANJE KOMPONENTE I. • Nastavak PHARE programa (izuzev komponente ESK) • Provedba na temelju godišnjih planova aktivnosti • Alokacija 2007.-2010. – 178,1 mil € • Programiranje započinje sektorskom analizom po poglavljima Acquisa • Za pomoć ispunjavanju političkih kriterija • Za ispunjavanje mjerila koja su preduvjet otvaranju progovora po pojedinim poglavljima

  49. Programiranje I. Komponente IPA programa Cilj - podrška državnim tijelima u postizanju spremnosti za učinkovitu primjenu nacionalnih zakona usklađenih s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno pripremiti državna tijela i korisnike nevladinog sektora za upravljanje strukturnim fondovima nakon pristupanja Uniji - sve mjere suradnje koje nisu izričito pokrivene drugim komponentama - kontinuitet u odnosu na postignute rezultate u okviru CARDS i PHARE programa

More Related