1 / 17

Kardiovaskularni rizik pacijenata iznad 40 godina starosti u ambulanti porodične medicine

Kardiovaskularni rizik pacijenata iznad 40 godina starosti u ambulanti porodične medicine. NAUČNI SIMPOZIJUM POVODOM SVJETSKOG DANA SRCA 2013. U MOSTARU “KARDIOVASKULARNE BOLESTI”. Mohamed Abd El Gafar, dr.med. Benjamin Palić, dr.med. Mostar, 2013.

velika
Download Presentation

Kardiovaskularni rizik pacijenata iznad 40 godina starosti u ambulanti porodične medicine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Kardiovaskularnirizikpacijenata iznad 40 godina starosti u ambulantiporodične medicine NAUČNI SIMPOZIJUM POVODOM SVJETSKOG DANA SRCA 2013. U MOSTARU “KARDIOVASKULARNE BOLESTI” Mohamed Abd El Gafar, dr.med. Benjamin Palić, dr.med. Mostar, 2013.

  2. U V O DKardiovaskularnebolesti(KVB)su vodeći uzrok smrti u svim razvijenim zemljama svijeta, sve veći javno zdravstveni problem i značajno ekonomsko opterećenje za sve zdravstvene sisteme • Dob Postupci za procjenu faktora rizika • Pozitivna obiteljska anamneza • Navike • Spol • Stil života • Pretilost • Rasa • Lipidni status • HTA • DM • Pušački status

  3. Dosadašnjesmjernicezaodređivanjeukupnog KV rizikaprema score tablicama (zadnjimevropskimsmjernicama) uzima u obzirsljedećeparametre: Međutim, sada je premanovimsmjernicama,osimopisanihparametra zaprocjenuukupnog KV rizika, u upotrebii HDL-kolesterol.

  4. Novesmjernicedefinirajuvrlovelikirizikkodosobasadokazanim KVB, dijabetesomilikroničnimbubrežnimbolestima. • *Na zahtjev pacijenta • *Ukoliko se pri konsultaciji utvrdi: • da je osobapušačsrednježivotnedobi • gojaznost, naročitoabdominalna • da je povišenjedanilivišefaktorarizikakaoštosukrvnipritisak, masnoćailišećer. • postojipozitivnaporodičnaanamneza. • postojanjesimptomakojiupućujuna KVB. • ukoliko se potvrdefaktoririzikatrebaju se procijeniti, aliupotreba score tablicanijeneophodnajer je osobavećsavisokimrizikom. Kada procjenjujemo kardiovaskularni rizik?

  5. Ciljevi istraživanja Cilj istraživanja je napraviti procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika kod pacijenata u ambulanti obiteljske medicine, te ispitati razliku u kategoriji rizika ovisno o spolu. • Pacijenti muškog spola imaju veći kardiovaskularni rizik u odnosu na ženski spol. • HIPOTEZA

  6. Ispitanici i postupci Istraživanje je provedeno kao presječna studija u ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja Mostar. Obuhvaćeno je 84 ispitanika koji su bili pacijenti pod nadležnošću porodične medicine. Odabir pacijenata je vršen metodom slučajnog izbora uz uvjet zadovoljenja isključujućih kriterija. Podaci su dobiveni iz arhiva tj. liječničkih kartona pacijenata. Korišteni su parametri zadnjeg liječničkog pregleda. Od ulaznih parametara se koristilo: dob, spol, dijabetes, pušački status, razina kolesterola. Izlazni parametar je kategorija rizika. Odabir pacijenata se vršio metodom slučajnog odabira. Isključujući kriterij je bila dob ispod 40 godina te iznad 80 godina.

  7. REZULTATI MUŠKARACA 43 (51,2%) ŽENA 41 (48,8%)

  8. DOB PROSJEČNA DOB 58,9 NAJVIŠE ISPITANIKA IZMEĐU 50-60 GODINA (50%)

  9. VRIJEDNOSTI KRVNOG TLAKA Najviše pacijenata imalo je uredne vrijednosti krvnog tlaka (<140mmHg) 35 (41,7%)

  10. VRIJEDNOST KOLESTEROLA PROSJEČNA VRIJEDNOST 6,24±1,47 mmol/L

  11. Raspodjela SCORE rizika za pacijente je pokazala da se čak 71,4% nalazi u skupini umjerenog rizika što se pokazalo statistički značajnim

  12. RASPODJELA MUŠKARCI Raspodjela kategorije rizika u muškaraca je pokazala da se 61% nalazi u skupini umjerenog rizika što se pokazalo statički značajnim

  13. RASPODJELA ŽENE Raspodjela kategorija rizika u žena je pokazala da se 81,4% nalazi u skupini umjerenog rizika što se pokazalo statistički značajnim

  14. Cilj ovog istraživanja je bio napraviti evaluaciju kardiovaskularnog rizika kod pacijenata u ambulanti porodične medicine. • Od 84 pacijenta njih 60 spada u grupu umjereneog rizika tj. vjerovatnost nastanka fatalnog kardiovaskularnog ishoda u 10-godišnjem razdoblju iznosi 5-10%. • Pokazalo se da postoji razlika u distribuciji po kategorijama rizika ovisno o spolu. • Sveukupno posmatrajući najlakši i najučinkovitiji način smanjenja kardiovaskularnog rizika jeste rad sa pacijetnima u smjeru promjene stila životnih navika. • Naravno, da takav rad zahtijeva iscrpan psihološki pristup pacijentu, ali je najjeftiniji i najefektniji u smanjenju ukupnog kardiovaskularnog rizika. RASPRAVA Procjena kardiovaskularnog rizika predstavlja dobru osnovu za prepoznavanje pacijenata sa rizikom razvoja kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Prepoznavanje pacijenata i pravovremena prevencija može spriječiti razvoj istih.

  15. Kardiovaskularni rizik je veći u ispitanika muškog spola • Većina ispitanika spada u kategoriju umjerenog rizika. ZAKLJUČCI

  16. LITERATURA 1. Bergman Marković B, Kranjčević K, Reiner Ž, Milaković Blažeković S, Stojanović Špehar S. Drug therapy of cardiovascular risk factors: guidelines versus reality in Croatia. Croat Med J 2005;46:984-989.2. 2. Vrdoljak D, Bergman Marković B, Kranjcević K. Statin prescription by Croatian family doctors lack of systematic proactive approach to cardiovascular disease prevention. Coll Antropol. 2009;33:1369-74.3. 3. Kotseva K, Wood D, De Backer G, De Bacquer D, Pyorala K, Keil U. Cardiovascular prevention guidelines in daily practice: a comparison of EUROASPIRE I, II, and II I surveys in eight European countries. Lancet 2009;373:929–940.4. 4. Ghandehari H, Kamal-Bahl S, Wong ND. Prevalence and extent of dyslipidemia and recommended lipid levels in US adults with and without cardiovascular comorbidities: the National Health and Nutrition Examination Survey 2003–2004. Am Heart J 2008;156:112–119. 5.PerkJ,De Backer G,Gohlke H, Graham I, Reiner Z, Verschuren WMM, Albus C, Benlian P, Boysen G, Cifkova R, Deaton C, Ebrahim S,Fisher M,Germano G, Hobbs R, Hoes A, Karadeniz S, MezzaniA, Prescott E,Ryden L, Scherer M, Syvänne M, Scholte WJM, Reimer O, Vrints C, Wood D, Luis J, Zamorano JL, Sannad F.European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice (version 2012). The Fifth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of nine societies and by invited experts). European Heart Journal (2012) 33, 1635–1701. 6.Reiner Ž, Catapano AL, De Backer G, Graham I, Taskinen MR, Wiklund O, Agewall S, Alegria E, Chapman MJ, Durrington P, Erdine S, Halcox J, Hobbs R, Kjekshus J, Filardi PP, Riccardi G, Storey RF, Wood D; ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: The Task Force for the management of dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS). Eur Heart J 2011;32:1769-1818.

  17. MohamedAbd El Gafar, dr.med. BENJAMIN PALIĆ, DR.MED

More Related