180 likes | 381 Views
4. - POSTKLASIČNO RAZDOLJE Od smrti cara Aleksandra Severa do smrti cara Justinijana (235. - 565. n.e.)- DOMINAT. Ustavno ustrojstvo države Gospodarstvo Društveni slojevi Kršćanstvo. Carsko zakonodavstvo i druga pravna vrela
E N D
4. - POSTKLASIČNO RAZDOLJEOd smrti cara Aleksandra Severa do smrti cara Justinijana (235. - 565. n.e.)- DOMINAT
Ustavno ustrojstvo države Gospodarstvo Društveni slojevi Kršćanstvo Carsko zakonodavstvo i druga pravna vrela Pravne zbirke i kodifikacije prije Justinijana Justinijanovo zakonodavstvo Bizantske kodifikacije DRUŠTVENE PRILIKE:PRAVNA VRELA:
USTAVNO USTROJSTVO DRŽAVEDioklecijanove reforme • Zaustavlja krizu carstva u 3. st. reformom državnog ustrojstva u pravcu apsolutne monarhije • uspostavlja: vojnu diktaturu, centralizirani vojnobirokratski državni aparat, jedinstvo carstva s prijestolnicom u Konstantinopolisu, TETRARHIJU s Augustom i 2 cezara, konzuli i senat gube vlast • Car je neograničen (dominus et deus) i gospodar sve zemlje • Car vlada uz veliki broj plaćenih službenika • Vrhovni organ cjelokupne državne uprave – praefecti praetorio prefekture dijeceze provincije • Carev državni savjet (sacrum consistorium) čine: • Magister officiorum • Quaestor sacri palatii • Comes sacrarum largitionum • Comes rerum privatarum • Comes sacri patrimonii car Dioklecijan
GOSPODARSTVO • Financijska kriza • Broj robova opada, a latifundiji se cijepaju na manje parcele koje se daju u nasljedni zakup • Razvija se zavisno seosko stanovništvo KOLONI - ispočetka slobodni zakupci , kasnije gube samostalnost i postaju nasljedno vezani uz zemlju (glebae adscripti) što ih približava položaju robova • Mnogi srednji i sitni seljaci se stavljaju pod patronat bogatih veleposjednika što ih postepeno pretvara u kolone • Nastaju elementi srednjovjekovnog feudalizma i kmetstva • Rimski novac – solid (4,54 g)
DRUŠTVENI SLOJEVI • Honestiores(senatores, officiales, decuriones) – aristokracija po funkcijama, uživa pravom utvrđene privilegije • Humiliores – niži staleži, vezani uz svoja zanimanja, podvrgnuti pooštrenoj kaznenoj odgovornosti • Za isti delikt humiliores dobivaju oštriju kaznu nego honestiores čije svjedočanstvo vrijedi više nego svjedočanstvo humiliora • Potentiores – mogućnici koji zlorabljuju vlast zahvaljujući imetku • Tenuiores– pripadnici siromašnih, donjih društvenih slojeva
KRŠĆANSTVO • Univerzalna svjetska religija • 313.g. Milanski edikt – kršćanstvo postaje slobodna i povlaštena religija • 380.g. Solunski edikt – kršćanstvo postaje državna religija (Teodozije I., Gracijan, Valentinijan II.) • Kršćanstvo nema znatan utjecaj na pravo • Kršćansko načelo čistoće (castitas) dovodi do određenih reformi bračnog i obiteljskog prava • Ikona cara Konstantina i biskupa na prvom Nicejskom koncilu (325.g.)
CARSKO ZAKONODAVSTVO I DRUGA PRAVNA VRELA • CAR – jedini zakonodavac • “ Quod principi placuit legis habet vigorem “ • Ostala pravna vrela gube na važnosti. • izdaje se velik broj RESKRIPTI • EDIKTI – postaju pravi zakoni (opća pravila) • Leges – pravo koje se stvara carskim konstitucijama • Ius – staro pravo; iz spisa klasičnih pravnika • Uvodi se KOGNICIJSKI PROCES (ekstreordinarna kognicija) • 2 poznata pravnika: Aurelius Arcadius Charisius Hermogenianus • 426. Lex citationis – Teodozije II. i Valentijan III.
PRAVNE ZBIRKE I KODIFIKACIJE PRIJE JUSTINIJANA • 3 zbirke carskih konstitucija ( Codex) • CODEX GREGORIANUS (291.g.) • CODEX HERMOGENIANUS (295.g.) • CODEX THEODOSIANUS (438.g.) • Privatne zbirke prije Justinijana (sadrže ius i leges) : • FRAGMENTA VATICANA (izvadci Papinijanovih,Ulpijanovih,Paulusovih djela i konstitucija iz prijašnjih kodeksa) • COLLATIO LEGUM MOSAICARUM ET ROMANARUM (uspoređuje Mojsijevo zakonodavstvo i rimsko pravo) • SIRIJSKO-RIMSKA PRAVNA KNJIGA (mješavina rimskog i sirijskog prava)
U barbarskim državama su živjeli rimski stanovnici na koje se primjenjuje rimsko pravo • Zbog toga barbarski vladari izdaju zakonike • Lex Romana Visigothorum • Lex Romana Burgundionum (tzv. Papinianus) • Edictum Theoderici (vrijedi za Rimljane i za Gote ) Alarikov brevijar (lex romana Visigothorum)
JUSTINIJANOVO ZAKONODAVSTVO • JUSTINIJAN (527. – 565.) – bizantski car • u svom zakoniku ( Corpus iuris civilis) nastojao obuhvatiti sve važeće rimsko pravo • sačuvao je i staro pravo • kodifikatorski rad je vodio kancelar Tribonijan uz pomoć uglednih pravnika i profesora pravnih škola u Carigradu i Beritu • njegova kodifikacija nastaje od 528. – 534.g.
4 dijela zbirke : • CODEX IUSTINIANUS– zbirka carskih konstitucija (529.g.) ; nije sačuvan • DIGESTA( Pandectae ) – sadrži cjelokupno pravničko pravo (IUS) -Deo auctore (530.) i Tanta (533.) -struktura : 50 knjiga – tituli – fragmenti –uvod ( principium ) + paragrafi - D.4.8.8.1. ( Ulpijan liber 4. ad edictum ) -sadrži mišljenja 39 pravnika ( ius ) : - 3 pretklasična: Kvint Mucije Scaevola, Alfin Var, Gaj Akvilije Gal
34 klasična: Ulpijan, Paulus ( njihova mišljenja se najviše spominju i čine gotovo ½ djela ) • 2 postklasična: Harizije, Hermogenijan • Friedrich H. Bluhme - raspored građe prema masama: 1. sabinska ( Libri ad Sabinum ) – fragmenti o civilnom pravu 2. ediktalna ( Libri ad Edictum ) – pretorsko pravo 3. papinijanska ( Responsa, Quaestiones ) – praktična književnost -Florentina – najbolje sačuvani rukopis Digesta
III. INSTITUTIONES– priručnik rimskog prava za početnike ( ima snagu zakona! ) - temelj ovog dijela kodifikacije su Gajeve Institucije - 3 dijela : personae, res, actiones -struktura: 4 knjige – tituli – paragrafi IV.CODEXIUSTINIANUS REPETITIAE PRAELECTIONIS (534.) -niz Justinijanovih konstitucija izdanih prije Digeste -rješava proturječja u ranijim pravničkim djelima -donesen je zbog potrebe reformiranja prvog kodeksa -struktura: 12 knjiga – tituli - konstitucije
V. NOVELLAE– Justinijanove konstitucije ( od 535.g.) - izdavane nakon 2. kodeksa ( najčešće na grčkom) - reforme nasljednog i obiteljskog prava - sačuvane samo u privatnim zbirkama (Epitome Iuliani, Authenticum) • Interpolacije (lat. Interpolatio = umetnuti) -kodifikatori su radili brojne preinake djela u Kodifikaciji uz ovlaštenje samog cara, kako bi djela prilagodili potrebama novog vremena -naziv za preinake, dodatke i skraćivanja djela u Kodifikaciji -najviše ih nalazimo u Digestima -prvi ih istražuju Cujacius i Faber
BIZANTSKE KODIFIKACIJE POSLIJE JUSTINIJANA: -Justinijanova kodifikacija ostaje osnovica bizantskog pravnog sustava -iako je Justinijan to zabranio, ubrzo nastaju komentari i grčke parafraze Kodifikacije -grčki zakonici: Ekloga cara Leona III. (740.g.) -3 specijalna zakona -PROHERION – kratki priručnik Kodifikacije -izdao ga car Bazilije I. Makedonski -EPANOGOGA – prošireno izdanje
BAZILIKE– grčki zbornik; 60 knjiga -u njemu je spojena građa iz svih dijelova Kodifikacije -sholije – komentari na tekst Bazilika • Zbog nepreglednosti i opširnosti bazilika nastaju iz njih skraćeni priručnici za praksu: -Synopsis Basilicorum -Tipucitus -Heksabiblos – zbirka tada važećeg rimskog prava (1345.g.) - 6 knjiga; sastavljač je solunski sudac Konstantin Harmenopulos - od 1835.g. do 1946.g. u Grčkoj ima snagu zakonika