OFS-FSR – Mjesno bratstvo Trsat

1. OFS-FSR – Mjesno bratstvo Trsat PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE ‘’RUŽE SV. FRANJE’’

2. FSR • FRANJEVAČKI - život po Evanđelju, po uzoru na Sv. Franju • SVJETOVNI - članovi uvjetima svakodnevnog života svjedoče svoju vjeru u susretu sa svim ljudima • RED - crkvena institucija, Crkva odobrava način života, potvrđuje Pravilo i Konstitucije

3. ‘’Tko su gubavci naših dana?’’

4. SOCIJALNA ISKLJUČENOST • Proces kojim su pojedinci gurnuti na rub društva • Pogođenost višestrukim životnim nedaćama • Udaljavanje od prilika za rad, ostvarenje prihoda, obrazovanje i od mreže društvenih aktivnosti • Ima obilježja trajnog stanja

5. NAJČEŠĆI UZROCI • raspad obitelji • neprihvaćenost od uže okoline • nezaposlenost • niske kvalifikacije • siromaštvo • loše ili neriješeno stambeno pitanje • narušeno zdravlje • visoko kriminalna okolina

6. SIROMAŠTVO • koncept usko povezan sa soc. isključenosti • često bog preklapanja slovi kao njoj istoznačan pojam GLAVNA RAZLIKA: • siromaštvo→ isključivanje iz materijalnih dobara i usluga • soc. isključenost → širi pojam, ima više uzroka i označava gubitak mjesta u društvu

7. BESKUĆNICI • Posebno osjetljiva kategorija marginaliziranih osoba • Prema istraživanju EU broj beskućnika u Europi je 2,7 milijuna, UN procjenjuju da taj broj u svijetu premašuje jednu milijardu • Suočeni su s: - diskriminacijom, stigmatizacijom - nedostatkom obiteljske i društvene potpore - nezaposlenosti - nemogućnosti prijave u mjestu prebivališta i dobivanja dokumenata - gubitkom prava na stanovanje kao temeljnog ljudskog prava

8. U Hrvatskim je zakonima problem beskućništva nov i još uvijek nedefiniran → za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi je potrebno prebivalište • Brojni su beskućnici: → obespravljeni hrvatski branitelji → djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi → bolesnici → bivši zatvorenici → bivši ovisnici → starije osobe bez potpore obitelji

9. Prihvatilište za beskućnike ’’RUŽE SV. FRANJE’’

10. Brzo mijenjanje socijalnih situacija, materijalnih i drugih prilika u društvu, kao i općeg statusa pojedinca, omogućuje situacije u kojima i ''bogataš'', u kratkom vremenu, može postati ''siromah'', tj. egzistencijalno ugrožen. Beskućništvo je jedan od najekstremnijih oblika siromaštva i socijalne isključenosti o kojima se zaista premalo govori. Možda je upravo nedostatak senzibiliziranja javnosti za ovu problematiku razlog povećanja broja ljudi pogođenih ovom problematikom. U današnjem vremenu koje odlikuje materijalizam i snažna, nehumana, situacija stalnog nadmetanja među ljudima često zaboravljamo na međusobnu moralnu obavezu zauzimanja za osnovna prava čovjeka kao ljudskog bića, odnosno na pripravnost za pomoć članovima vlastite obitelji ili druge zajednice. Zapravo, zaboravlja se ideja solidarnosti'' (Barbarić, 2009:96).

11. Beskućnici čine jednu od značajnih kategorija socijalne isključenosti – skupinu ljudi kojima je uskraćeno pravo na stanovanje kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Brojni su od njih obespravljeni hrvatski branitelji, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, bivši zatvorenici - ljudi koji životnu situaciju u kojoj su se našli nisu sami odabrali, već su spletom različitih okolnosti postali beskućnici. Oni su posebno osjetljiva kategorija socijalno isključenih jer, zbog nedostatka mogućnosti prijave prebivališta i potrebnih dokumenata (osobne iskaznice, radne knjižice, putovnice, itd) ovise isključivo o pomoći vjerskih, humanitarnih i nevladinih udruga i organizacija i primorani su na često unaprijed izgubljenu borbu za ostvarivanje svojih prava na području zdravstvene zaštite, obrazovanja, zapošljavanja, stambenog smještaja, prehrane i prijevoza.

12. KUĆNI RED PRIHVATILIŠTA • Korisnici se prihvaćaju od 19 sati, obvezni su doći najkasnije do 22 sata • Korisnici su dužni poštovati odluke dežurnih volontera • Pri ulasku korisnici su upoznati s pravilnikom, dnevnim i kućnim redom prihvatilišta • Pohranjuju stvari kod dežurnog volontera • Provodi se obvezna osobna higijena • Obvezno je održavanje sanitarnih i smještajnih prostorija, ormarića i kreveta

13. PRAVILNIK PRIHVATILIŠTA • Ne primaju se korisnici agresivnog ponašanja i pod vidljivim utjecajem alkohola ili opojnih droga • Zabranjeno je unošenje opasnih predmeta, alkohola i opojnih sredstava • Strogo je zabranjeno verbalno i fizičko sukobljavanje • Zabranjeno je pušenje i konzumiranje hrane i piće u spavaonicama i sanitarnim prostorijama

14. DNEVNI RED PRIHVATILIŠTA

15. USLUGE SAVJETOVANJA • Dolazak psihijatra po potrebi • Duhovno savjetovanje • Individualno savjetovanje s psihologom i pedagogom • Terapijska zajednica • Klub liječenih alkoholičara

16. PROGRAMI RESOCIJALIZACIJE • Sportska radionica/nogomet: korisnici sudjeluju u HWC - u(‘’Homeless World Cup’’) • Časopis o beskućništvu i srodnim temama: korisnici prodaju časopis ‘’Ulične svjetiljke‘’ • Radna terapija i rehabilitacija: uređenje vrta, manji popravci, sudjelovanje u eko akcijama, pomoć potrebitima, održavanje prostorija, itd.

17. STATISTIČKI PODACI • Predmet istraživanja: Prikaz nekih problema beskućništva kao što su nezaposlenost, neobrazovanost, nedostatak godina radnog staža i eventualno rješavanje istih prilikom boravka u prihvatilištu • Cilj istraživanja: Prikazati razinu uspješnosti resocijalizacije i korisnika prihvatilišta u prvih 5 godina njegova rada, a ujedno ukazati na aktualnost i važnost problema beskućništva

18. Populacija i uzorak: Korisnici prihvatilišta za beskućnike ''Ruže svetog Franje'' u Rijeci koji su usluge istoga koristili tijekom prvih pet godina njegova postojanja.(294 beskućnika) • Instrumenti: U prikupljanju podataka korišteni su službeni dobiveni podaci i dosjei korisnika te obrasci za prijem korisnika prihvatilišta za beskućnike ''Ruže svetog Franje''

19. BROJ KORISNIKA PO GODINAMA RADA PRIHVATILIŠTA Nema većih odstupanja u broju korisnika tijekom godina, a najveći je broj zabilježen u 2009. godini (22,8%)

21. ŽIVOTNA DOB KORISNIKA Najveći je broj korisnika srednje dobi - u skupini od 30 do 60 godina (čak 74,5%). Najmanji je broj korisnika mlađe dobi – do 20 godina (1,7%) i starije dobi – od 60 do 70 i više godina (1,7%), iako je i samo postojanje korisnika prihvatilišta ove životne dobi poražavajući podatak za pojedinca i društvo.

23. SPOL KORISNIKA U ukupnom broju korisnika prihvatilišta znatno prevladavaju korisnici muškog spola (94,9%), a ovakav rezultat objašnjava činjenica o malom prostornom kapacitetu prihvatilišta zbog kojeg su u njemu od 2008. godine smješteni samo muškarci.

25. RADNI STAŽ KORISNIKA Što je veći broj godina radnog staža, to se u toj kategoriji pojavljuje manji broj korisnika. Veliki broj korisnika nema niti jednu punu godinu radnog staža (31%). Najmanje je korisnika u kategoriji 40 i više godina radnog staža (samo 2%). Ovi rezultati ukazuju na moguću povezanost nedostatka iskustva u radu s problemom pronalaska zaposlenja i boravkom ispitanika u prihvatilištu.

27. KVALIFIKACIJA KORISNIKA Najviše je kvalificiranih korisnika (42,2%). Neka od mogućih objašnjenja ovog rezultata mogla bi biti nemogućnost pronalaska posla u domeni svoje profesije, slaba plaćenost kvalificiranih poslova (tokara, soboslikara, varioca), loši uvijeti rada i sl. Najmanji je broj korisnika zastupljen u kategoriji visoke stručne spreme (3,4 %), ali je i samo postojanje ovakvih beskućnika poražavajuć podatak za suvremeno društvo.

29. BRAČNI STATUS KORISNIKA Najveći broj korisnika nije nikad bio oženjen (53,7%), ili je bio rastavljen u trenutku dolaska u prihvatilište za beskućnike (34,0%). Nezavidna ekonomska situacija prihvatilišta odredila je kapacitet od samo 13 mjesta, a nedostatak prostora udomljavanje isključivo muških korisnika, pa je moguće da veći broj osoba koje su oženjene pomoć pokušava potražiti na drugim mjestima. Mogući utjecaj na ovakvu populaciju korisnika imaju i manji troškovi samostalnog života (nemogućnost za uzdržavanje obitelji).

31. ZAPOSLENOST KORISNIKA Posao je po odlasku iz prihvatilišta pronašlo 36,1% korisnika, a njih 63,9% tada nije bilo zaposleno. Ovakav rezultat može biti pozitivan usprkos činjenici da više od polovice korisnika nije pronašlo zaposlenje jer u broj nezaposlenih spadaju i korisnici koji zbog svojih nedostatka psihofizičkih sposobnosti nisu u mogućnosti stupiti u radni odnos.

33. ZAKONSKI STATUS KORISNIKA Prikazani rezultati prikazuju korisnike korisnike prihvatilišta s obzirom na njihov zakonski status, odnosno broj korisnika kojima su uspješno ishodovani svi potrebni dokumenti kao dio procesa reintegracije u društvo. Iz rezultata je vidljivo da je zakonski status riješen za čak 93,5% korisnika prihvatilišta, dok njih samo 6,5% nema potrebnu dokumentaciju.

35. SMJEŠTAJ KORISNIKA Beskućnici su socijalno isključeni pojedinci kojima je uskraćeno pravo na stanovanje kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Rezultati koji slijede prikazuju broj korisnika prihvatilišta za beskućnike s obzirom na pronalazak adekvatnog mjesta stanovanja, odnosno smještaja u odgovarajuću instituciju. Iz rezultata je vidljivo da je za 67,3% korisnika ishodovan odgovarajući smještaj, odnosno mjesto stanovanja, dok njih 32,7% nije uspjelo povratiti svoje pravo na stanovanje.

37. RESOCIJALIZACIJA KORISNIKA Rezultati prikazuju broj korisnika prihvatilišta s obzirom na uspješnost njihovog povratka u društvo kao njegovih punopravnih članova sa svim pravima koja im pripadaju. Ovi su rezultati dobiveni s obzirom na sve prethodno prikazane varijable i njima pripadajuće rezultate (zaposlenost, smještaj, dokumenti, programi resocijalizacije) i pokazuju da je čak 67,3% korisnika ovog prihvatilišta u prvih pet godina njegova rada uspješno resocijalizirano, dok 32,7% ovih korisnika nije uspješno završilo proces resocijalizacije.

39. PROBLEMI U RADU PRIHVATILIŠTA • Zakon o prebivalištu RH • Nedostatna komunikacija s psihijatrijskom službom • Nedostatan prostorni kapacitet • Mjesečni prihodi

40. FINANCIRANJE PRIHVATILIŠTA • RIJEČKA NADBISKUPIJA: - 16,82% + prostor za rad prihvatilišta • GRAD RIJEKA: - 18,32% • PRIMORSKO – GORANSKA ŽUPANIJA: - 7,2% • SAMOFINANCIRANJE : (donacije, nagrade, natječaji) - 57,66%

41. VOLONTERI PRIHVATILIŠTA • U rad prihvatilišta uključeno je: 50 volontera • Članovi FSR-a: 10 volontera • Dob volontera: od 18 do 90 godina

42. RAZMISLIMO!  Beskućništvo i socijalna isključenost problemi su od kojih nitko nije potpuno zaštićen, neovisno o sloju društva kojem pripada. Iz prezentiranih se podataka može vidjeti potreba svakog pojedinca (osobito onog koji je socijalno marginaliziran) za razumijevanjem i potporom drugih iz svoje društvene sredine. Znatan broj osoba bez doma čine radno sposobni mladi ljudi i starije osobe koje još uvijek nisu dosegnule dovoljan broj godina radnog staža da bi mogli biti umirovljeni. Te su osobe zdrave, sposobne i žele raditi, ali ih u tome sprječava birokracija, nedostatak ''dobrih veza'' za dobivanje radnog mjesta ili problem stigmatizacije od strane društvene okoline.

43. STIGMATIZACIJA NIJE MOJ NAČIN!  Beskućnici nikako nisu i ne žele biti bespomoćni (oni žele ponovno držati konce svog života u rukama i upravljati njime u smjeru kojeg oni smatraju ispravnim), pasivni (oni žele zaraditi svoj novac i osjećati se korisno, a mnogi od njih su povrijeđeni kad im se nudi milostinja) niti nesposobni, već su to većinom inteligentni ljudi željni rada i društvenog prihvaćanja. Navedeno ukazuje na goruću potrebu za borbom protiv stigmatizacije i uvođenjem beskućnika natrag u društvo kao njegovog aktivnog i ravnopravnog sudionika.

45. Molitva sv. Franje Asiškog Gospodine, Učini me sredstvom svoga mira: ... Gdje je očaj, da donosim nadu. Gdje je tama, da donosim svjetlo. Gdje je žalost, da donosim radost. ... Jer tko se daruje, prima; Tko sebe zaboravlja, sebe nalazi...