1 / 22

Pravo osoba (Status)

Pravo osoba (Status). Martina Požgaj Anja Zubak. Subjekti prava – pravna i djelatna sposobnost. Danas Pravni subjekt → nositelj prava i dužnosti Pravna sposobnost → sposobnost imati prava i dužnosti

yank
Download Presentation

Pravo osoba (Status)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Pravo osoba (Status) Martina Požgaj Anja Zubak

  2. Subjekti prava – pravna i djelatna sposobnost Danas • Pravni subjekt → nositelj prava i dužnosti • Pravna sposobnost → sposobnost imati prava i dužnosti • Postoje pravni subjekti koji nisu pojedinac čovjek, već su kolektivi osoba ili imovine → pravne (jurističke) osobe (država, općina, trgovačka društva, bolnice...) • Takvim zajednicama se, radi postizavanja njihovih svrha, priznaju imovinski odnosi, različiti od imovinskih odnosa njihovih članova

  3. Djelatna sposobnost • Sposobnost vlastitim djelovanjemproizvoditi pravne učinke • Poslovna sposobnost- sposobnost sklapati pravne poslove • Deliktna sposobnost- sposobnost odgovarati za svoja protupravna djela (delikte) • Netko može biti pravno sposoban, ali nema uopće djelatnu sposobnost, ili mu je djelatna sposobnost ograničena → njima se određuje pomoćnik ili zastupnik

  4. U Rimu • Za čovjeka se upotrebljavao izraz persona –obuhvaća i robove premda oni nisu subjekti prava • Izraz caput upotrebljava se i za slobodnog čovjeka (liberum caput ) i za roba (servile caput ) • Izrazom status označava se položaj pojedica u pravnom poretku, pri čemu se razlikuje: - slobodan čovjek (status libertatis) od roba - rimski građanin (status civitatis) od Latina i peregrina - položaj u obitelji (status familiae) bilo kao pater familias ili kao podloženi član obitelji

  5. Fizičke osobe - postanak i prestanak, stupnjevi pravne sposobnosti Za postanak fizičke osobe potrebno je: • Da se novo biće potpuno odvoji od materine utrobe • Da se rodi živo • Da porod bude perfektan • Da novorođenče ima ljudski oblik • Zametak još nije čovjek, nego se smatra dijelom majke. No, za slučaj da se ukaže potreba da se nasciturusu sačuvaju neka prava, razvilo se pravilo: nasciturus pro iam nato habetur, quotiens de commodis eius agitur

  6. Stupanj tj. mjera pravne sposobnosti nije kod svih bila jednaka Strancima je s vremeno priznata sloboda, te se status libertatisrazlikuje od status civitatis Rimski građanin imao je različitu mjeru pravne sposobnosti, ovisno o tome je li bio pater familias,osobasui iurisili filius familias Punu pravnu sposobnost imao je samo čovjek sa sva tri statusa (status libertatis, civitatis i familiae) → pater familias

  7. Status libertatis • U staro doba - ropstvo patrijarhalni oblik • Od 3. st. n.e. robovi postaju predmetom najgrublje eksploatacije → u to doba rob postaje samo stvar – servi pro nullis habentur • Carsko zakonodavstvo donosi niz propisa kojima se robovi štite od zlouporaba i zlostavljanja - Lex Petroniazabranjuje davanje robova za borbu sa zvijerima - Ediktom cara Klaudija rob postaje slobodan ako ga gospodar napusti zbog bolesti i starosti - po konstitucijama cara Antonina Pija predviđene su kazne zagospodara koji bez razloga ubije svog roba - robovi su imali i pravo azila

  8. Rob nema obitelj • Gospodar nad robom ima pravo vlasništva • Rob je mogao za gospodara stjecati, ali ga nije mogao obvezivati, no kasnije je došlo do iznimaka od toga: - Noxae deditio, actio noxalis - Actio institoria - actio exercitoria - actio quod iussu • Gospodar je mogao prepustiti robu na slobodno upravljanje i faktično korištenje peculium, tj. stanovitu imovinsku masu → actio de peculio • Potkraj klasničnog doba prirodna sloboda i jednakost sviju ljudi; ropstvo se obilježava kao ustavova iuris gentium koja se protivi prirodnom pravu

  9. Načini postanka ropstva • Zarobljivanjem neprijatelja u ratu, nasljednim putem, ali i prelaskom iz statusa slobodnog čovjeka u status roba. Prestanak ropstva • Manumissio vindicta • Manumissio censu • Manumissio testamento → u carsko doba i manumissio testamento fideicommissaria • kasnije se javljaju i pretorske manumisije uređene s lex Iunia Norbana • U početku carstva dolazi do ograničenja manumisija : - Lex Fufia Caninia ograničila je oporučno nasljeđivanje - Lex Aelia Sentia → za punovažnu manumisiju gospodar mora imati najmanje 20, a rob najmanje 30 godina

  10. Pravni položaj oslobođenika- Patronat • Oslobođeni rob (libertinus) postaje rimskim građaninom, no i nadalje je imao služiti bivšem gospodaru kao objekt eksploatacije. • Gospodar sada postaje oslobođenikov patronus. • Libertus- obvezan na poslušnost i poštovanje • Libertus nije smio tužiti patrona krivično • Uzajamna dužnost uzdržavanja • Patronu je pripadalo tutorstvo nad oslobođenikom i zakonsko nasljedno pravo na oslobođenikovu imovinu. • Patron prema oslobođeniku nije imao nikakvih pravnih obveza. • Viši slojevi oslobođenika težili su ukidanju inferiornosti; to se postizalo s ius aureorum anulorum i sa natullum restitutio.

  11. Ropstvu slični odnosi • Osobe in mancipio- osobe koje je njihov pater familias otuđio drugom starješini obitelji u obliku mancipacije • Addictus- dužnik starog prava kojega je u osobnom ovršnom postupku magistrat dosudio vjerovniku • Nexus- obveznik pod vlašću vjerovnika temeljem nexuma • Redempti ab hostibus- osobe otkupljene iz ratnog zarobljeništva • Auctoratus- osoba koja se iznajmila poduzetniku gladijatorskih igara • U carsko doba došlo je do kolonata tj. nasljedne zavisnosti zemljoradnika vezanih za tuđu zemlju, uz dužnost podavanja u novcu ili naturi.

  12. Status civitatis S obzirom na status civitatisrazlikovali su se: • cives • Latini • peregrini

  13. CIVIS (RIMSKI GRAĐANIN)→ima punu pravnu sposobnost, te puna politička i građanska prava. Na području javnog prava pripada mu: • ius suffragii (pravo glasa) • ius honorum (pravo na magistrature)

  14. Na području privatnog prava pripada mu: • pravna sposobnost da stječe kviritsko vlasništvo (dominum ex iure Quiritium) • rimska obiteljska vlast (manus, patria potestas, tutela) • pravo da bude strankom u civilnom procesu (legis actio, in iure cessio) • aktivna i pasivna rimska nasljedno-pravna sposobnost (testamenti factio activa i passiva) Osim toga, rimski građanin ima i: • pravo sklapanja prometnih poslova civilnog prava – tzv. civilna poslovna sposobnost (ius commercii) • pravo sklapanja rimskog civilng braka (ius connubii)

  15. Rimsko građanstvo stjecalo se: • rođenjem • manumisijom robova po rimskom građaninu • podjeljivanjem civiteta pojedincima, skupinama, odnosnočitavim općinama i pokrajinama, po aktima rimske vlasti (naturalizacija)

  16. LATINI→ uživali bolji položaj od peregrina, ali nisu imali punu pravnu sposobnost kao rimski građani. Postojale su tri vrste Latina: • Latini prisci iliveteres • Latini coloniarii • Latini iuniani • Lex Iulia(90.g.pr.n.e.) i lex Plautia Papiria(89.g.pr.n.e.) → svi Italici, a time i svi Latini dobili rimsko građanstvo. STRANCI IZVAN STARE RIMSKE CAVITATIS (HOSTES,PEREGRINI) • isprva su peregrini bili pripadnici savezničkih država, a kasnije je izraz „peregrinus” označavao stanovnike carstva koji nisu bili ni cives ni Latini • isprva bespravni, kasnije na temelju međunarodnih ugovora dobili određena prava i pravnu zaštitu • nisu se mogli služiti s ius civile, te im prema tome nije pripadao ni ius commercii, ni ius connubii, ali su mogli s rimskim građanima stupati u pravne odnose prema pravilima ius gentium. • u svojim privatnopravnim odnosima oni se služe nacionalnim pravom svoje domovine

  17. Status familiae STATUS FAMILIAE → pravni položaj pojedinca s obzirom na obitelj. • za punu pravnu sposobnost traži se određen porodični položaj, tj. samostalnost u porodičnim odnosima • obiteljska pripadnost temeljila se na agnaciji (agnatio) koja je sadržana u podložnosti pripadnika obitelji vlasti starješine (patria potestas, pater familias) Razlikuju se: • osobe sui iuris koje su slobodne od očinske vlasti te su i same patris familias • osobe filii familiaskoje su podvrgnute vlasti patris familias

  18. Capitis deminutio CAPITIS DEMINUTIO → gubitak ili promjena statusa • gubitak ili promjena statusa uzrokuje gubitak ili promjenu pravne osobnosti Stupnjevi capitis deminutio: • capitis deminutio maxima • capitis deminutio media • capitis deminutio minima

  19. Ograničenja pravne sposobnosti fizičkih osoba Razlozi ograničenja pravne sposobnosti: • klasna i socijalna pripadnost • vjera • ženski spol • čast (existimatio) • intestabilitas • nota censoria • infamija • infamia immediata • infamia mediata • turpitudo

  20. Ograničenja djelatne sposobnosti • pravna sposobnost ≠ djelatna sposobnost DJELATNA SPOSOBNOST→ sposobnost svojim djelovanjima proizvoditi pravne učinke. Razlozi koji isključuju ili ograničuju djelatnu sposobnost su: • dob • spol • zdravstveno stanje • rasipništvo

  21. PRAVNE (JURISTIČKE) OSOBE) PRAVNE OSOBE→ socijalne tvorevine kojima pravni poredak priznaje pravnu sposobnost, dakle svojstvo pravnog subjekta, iako nisu fizičke osobe. • npr. političke tvorevine (države, općine, gradovi), privredna udruženja, društvene organizacije,zavodi,zaklade i sl. Podjela pravnih osoba: • universitas personarum (korporacije) • universitas rerum(zavodi i zaklade) Teorije o naravi pravne osobe: • teorija fikcije ili personifikacije (Savigny) • teorija realne egzistencije (Gierke) • teorija destinatara (Ihering) • Brinzova teorija

  22. Pravne osobe u rimskoj državi KORPORACIJA→organizirani kolektiv prirodnih osoba (universitas personarum) koji je samostalni pravni subjekt različit od pojedinih članova. Rimske korporacije bile su: • rimska država (populus Romanus) • gradske općine u Italiji i provincijama • društva • Lex Iulia de collegiis → ograničena sloboda privatnog udruživanja, zabranjeno stvaranje novih društava bez dozvole senata.

More Related